- Detalji
Ne pada snijeg da pokrije brijeg, već da svaka zvijer ostavi svoj trag - upravo se to može reći za referendum protiv promjena Zakona o radu o kojem se naveliko pričalo prošli tjedan. A pričalo se naveliko jer je Ustavni sud Republike Hrvatske zaključio da nema potrebe raspisati referendum nakon što je Vlada odustala od izmjena Zakona. Po toj odluci, Vlada ne smije vrijedeće zakonske odredbe mijenjati sljedećih godinu dana. Ovime je u vrlo kratkom roku Ustavni sud donio još jednu nepopularnu presudu za avangardne snage na hrvatskoj političkoj sceni. O prvoj presudi smo pisali neki dan. Naime, Ustavni sud zaključio je za Radomira Čačića da je bio u sukobu interesa kada je kao ministar tvrtkama s kojima je bio interesno povezan dodijelio 132 milijuna kuna državnih poslova. Slučaj s referendumom protiv promjena Zakona o radu drugačije je naravi, ali reklo bi se ništa puno složeniji.(mm)
- Detalji
Važno je za spomenuti da je i sâm Tito dao nemali osobni doprinos u kreiranju crnih legendi o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. I inače sklon lažima i preuveličavanju činjenica, u jednom je članku objavljenomu krajem ožujka 1944. u SAD-u, Velikoj Britaniji i Sovjetskom Savezu, tvrdio da je neprijatelj uz pomoć «zlikovačkih ustaša» samo u tri mjeseca 1941. u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini «uništio više od pola milijuna Srba». Osamostaljenjem Hrvatske oboren je jasenovački mit koga je propagirala velikosrpska (kvazi)historiografija i danas u Hrvatskoj postoji kakvo-takvo suglasje glede broja žrtava Jasenovca. Općeprihvaćeno je mišljenje da se broj žrtava kreće između 40.000 i 90.000 stradalnika, iako i dalje postoje oni koji povećavaju ili smanjuju te brojke.(D.Dijanović)
- Detalji
Prošlo je više od 18 godina kada su naša obična druženja uz kavicu krenula u nekom sasvim drugom pravcu, prema nečemu što će nas promijeniti kao osobe i ljude, promijeniti nam živote ili, još gore, oduzeti ih. Tada to još nismo znali, a i da smo znali, vjerujem da nitko od nas ne bi odustao. Bili smo različiti, ali odlučnost i želja da sačuvamo i obranimo naše domove i obitelji, domovinu, bila nam je zajednička, nepokolebljiva, nesalomljiva. I to nas je povezalo, trajno. Počeli smo se intezivnije družiti, brusiti oštricu naše odlučnosti, usmjeravajući je prema zajedničkom cilju. Pripremali smo se za rat. A on je bio sve bliže i bliže, zvjerstva koja su se događala pod krinkom očuvanja „domovine" i „bratstva i jedinstva" , boljela su nas i učvršćivala našu odlučnost da se moramo tome suprotstaviti, da se protiv toga moramo boriti makar nam to bilo zadnje u životu, da bismo sutra sami sebi i svojoj djeci mogli pogledati u oči, ako preživimo.(www.uhd91.com)
- Detalji
U kratkom vremenskom razmaku HKV je dobio i na ovim stranicama objavio tri pisma koja su nastala potpuno nezavisno, a govore o istom i teže istom cilju. Gospoda Stockinger, Buretić i Kokić osjetili su i svaki na svoj način izrazili ne želju nego potrebu za pokretom koji će na sljedećim parlamentarnim izborima pomesti dekonstruktore hrvatske države i sve one koji su hrvatsku političku scenu pretvorili u sramotnu anacionalnu i asocijalnu močvaru. Rečenoj gospodi i svima koji osjećaju osobnu odgovornost za nacionalnu sudbinu, mogu za sada odgovoriti samo porukom da su na dobrom putu, ali isto tako da nisu sami i da ne idu u pothvat sami jer je u međuvremenu pokret ne samo zacrtan nego i u dobroj mjeri organiziran. Bili bismo, naime, ništarije da nismo ništa poduzeli u ovom teškom času kobnih zabluda koje Hrvatsku natrag u prostor političkoga sljepila, nesamostalnosti i nesamosvojnosti.(H.Hitrec)
- Detalji
Način postupanja komunista i partizana prema neprijateljima i zarobljenicima M. Đilas je u Borbi zapisao još u veljači 1943. U članku «Njihovi planovi će propasti» on je dao vrlo precizne naputke: «Ne prevaspitavajte ih, ne trošite uzalud vrijeme, ne nadmudrujte se s njima! Oni znaju šta čine. Ubijajte ih kao pse, kako su i zaslužili, osvetite nevine žrtve, u zgarišta pretvorena sela i gradove! Neka svaki od njih zna da će za zločine biti kažnjen. Budite bez milosti prema rulji kojoj je jedini cilj ubijanje i pljačka tuđeg, mukog stečenog dobra! Nijesu oni samo saučesnici, oni su zločinci, nema među njima nijednog koji ne bi bio poprskan nevinom krvlju, koji se ne bi sladio nad požarima i vriskom majki i djece, koji nije žderao hljeba koji su s mukom izorali naši ratari iz brazda natopljenih krvlju naših boraca. Napadajte ih što žešće munjevitim iznenadnim naletima, istrebljujte ih bez milosti, neka im se ledi krv u žilama od smjelog, iznenadnog partizanskog udara!».(D.Dijanović)
- Detalji
Prema pisanju medija, Hrvatsku bi početkom studenoga na tri dana trebao posjetiti srbijanski predsjednik Boris Tadić. Tadića će ugostiti hrvatski predsjednik dr. Ivo Josipović, a na popisu sugovornika naći će se i predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić te predstavnici Srba u Hrvatskoj. Kada bi odnosi između Hrvatske i Srbije bili zaista dobrosusjedski – a to znači bilateralni i utemeljeni na ravnopravnosti, punom uvažavanju povijesne istine i međusobnome poštovanju – tada bi se ovaj posjet mogao ubrojiti u kategoriju uobičajenih posjeta visokih političkih dužnosnika jedne međunarodno priznate države drugoj. Međutim, u slučaju hrvatsko-srbijanskih odnosa to nije tako. Kako nas izvješćuje novinski potomak zagrebačkoga Srbobrana - velikosrbski zagrebački glasnik Novosti, predmet razgovora dvojice predsjednika bit će povratak srpskih izbjeglica, zaštita njihove imovine, rješavanje stambenih pitanja te očuvanje pisma i jezika Srba u Hrvatskoj. (D.Dijanović)
- Detalji
Hrvatskom kulturnom vijeću stižu stotine pisama, ne samo elektronskom poštom. Jednom od njih, kojemu je priložen i vrlo zanimljiv dokument, poklonili smo punu pozornost jer se radi o neuobičajenoj sudskoj presudi. Naime, Prekršajni sud u Poreču (gradu koji se još zove i Parenzo, pa se u rješenju Prekršajnog suda bilježi kao Poreč-Parenzo – eto nama visokih standarda zaštite manjina) donio je 21. rujna 2010. rješenje kojim se stavlja izvan snage prekršajni nalog od 19.11.2009. budući da je okrivljenica Zdravka Leindl uložila pravodobni prigovor, pa se nastavlja redoviti postupak koji završava presudom u ime Republike Hrvatske (opomenom). Što je skrivila gospođa Leindl?(H.Hitrec)
- Detalji
Prošloga je petka bilo živahno u Vinkovcima: slavila se 135. obljetnica Gradske knjižnice, "Privlačica" koja postoji 30 godina u produkciji Martina Grgurovca podijelila je nagrade za životno djelo i godišnje književne nagrade, simpozij je podsjetio na dane Hrvatskoga domovinskog rata i otpora srpskom agresoru koji je (vođen točnim koordinatama) u to strašno doba razorio i rečenu knjižnicu te je ona do temelja izgorjela zajedno ne samo s knjigama nego i dragocjenim rukopisima književnih velikana koji su rođeni ili djelovali u Vinkovcima. Jednome od njih navršilo se stotinu godina od smrti i stotinu i dvadeset i pet od rođenja jer toliko je kratko živio Ivan Kozarac koji je umro od sušice, kao i njegov prezimenjak Josip, pisac "Tene" i "Mrtvih kapitala". Ivanu Kozarcu u čast izveo je glumac vinkovačkoga kazališta monolog Đuke Begovića, tako snažno i izražajno da je gotovo (ako nije bogohulno) nadmašio Fabijana Šovagovića, a što mu nisam zapamtio ime – moj je grijeh. Uz to, brojni su posjetitelji Vinkovaca toga dana mogli razgledati upravo briljantan postav Muzeja s etnografskom baštinom vinkovačkom i šokačkom. A među tim posjetiteljima bile su brojne knjižničarke odasvud iz Hrvatske, te i dosta snažna postrojba hrvatskih književnika koji su pred Gimnazijom u prohladnom jutru animirali đake.(H.Hitrec)
- Detalji
Kažimo to, ovako, laički: Antikorupcijski program Vlade RH netko želi staviti u funkciju antihrvatske politike. Tko? Ako pratimo našu javnu scenu, odnosno izjave istaknutih pojedinaca iz redova političke elite, tisak, TV i radio-stanice koji i koje su 90% u protuvladinim bunkerima, bez posebnih ćemo napora moći odgovoriti na postavljeno pitanje, i pretvoriti ga iz retoričkoga u životno. Nakon što na to pitanje pronađemo odgovor, nametnuti će se drugo: hoće li Vlada biti u stanju zaustaviti opasnosti koje joj prijete? (Đ.Vidmarović)
Potkategorije
H. Hitrec 1377
Ne zaboravimo 325
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 673
O. Barišić 336
D. Dijanović 793
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

