Detalji

Objavljeno: 07. srpnja 2013.

Fra Franjo Mabić rođen je 1952. u Kočerinu, pored Širokoga Brijega. Za svećenika je zaređen u Bologni 1978. godine. Sada živi i radi u Izbičnu. Književnim radom počeo se baviti 1982. Objavljivao je prijevode, propovijedi , vlastite književne uratke i biografije, te kulinarske sadržaje hrvatske kulturne baštine njegovoga kraja. Najpoznatija njegova knjiga jest „Recepti iz fratarske kuhinje" koja je rasprodana u 9000 primjeraka što se za naše prilike može smatrati pravom knjigom uspješnicom. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 05. srpnja 2013.

Obitelji Zrinskih i Frankopana, poglavito njihovi posljednji članovi, markiz Fran Krsto Frankopan i ban Petar grof Zrinski trajna su inspiracija hrvatskim književnicima i, naravno, povjesničarima. Posjetivši grad Ozalj u svibnja 2013. , tu slavnu postojbinu navedenih obitelji, dobio sam na poklon vrlo kvalitetnu i tehnički odlično opremljenu knjigu autora Ivana Janjčića, pod naslovom „Obitelji Zrinskih i Frankopana. Nastajanje i nestajanje". (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 04. srpnja 2013.

Kutinski novinar i književnik Dragutin Pasarić na poticaj turističke zajednice općine Lipovljani napisao je vrlo lijepu monografiju, zapravo uvod u mogući turistički vodič općine Lipovljani, pod naslovom „Sklad pod mirisom lipa". Njegov je tekst obogaćen lijepim i karakterističnim fotografijama. Sve one ukazuju na mogućnosti uspješnoga turističkog vrednovanja ovoga kraja. Ovdje se nalaze donji tokovi rijeka Save, Subocke, Ilove, Pakre i Trebeža sa svojim cjelokupnim prirodnim bogatstvom. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 04. srpnja 2013.

Projekt iz 1918. nije prošao nikakvu verifikaciju hrvatskoga naroda. Projekt iz 1945. temeljio se na partijskom metku u zatiljak u ime naroda. Ovaj najmlađi projekt političkih elita prošao je kroz sramno naštimani referendum tako da je na njemu mogla odlučiti i ona manjina koja nikad nije željela hrvatsku državu, ali je zato dušom i srcem bila za projekte političkih elita iz 1918. i 1945. Što je isto kao da se referendum nije ni održao. Definitivno je jasno da projekti političkih elita ni 1918., ni 1945., niti 2013. nisu demokratski projekti hrvatskoga naroda. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 03. srpnja 2013.

Gospodin Mursalo je postao prvi diplomatski predstavnik Republike Hrvatske u svijetu. Podsjećamo da se naša zemlja još zvala socijalistička RH, te da nije imala međunarodno priznanje, jer ju je u svijetu predstavljala diplomacija SFRJ. Gospodin Mursalo je bio ugledan član zajednice iseljenih Hrvata u JAR-u, a kao član Hrvatskog nacionalnog vijeća iskazivao je naglašenu izbalansiranost, odmjerenost i promišljenost u riječima i postupcima. Takav je ostao i kao hrvatski diplomat. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 02. srpnja 2013.

Kad se zna koja smo sve poniženja prošli, koje sve ucjene ispunili „na putu" u Euroslaviju i kakav je završetak ispao s (logičnim) nedolaskom njemačke kancelarke, ali i drugih vodećih ljudi osim balkanske bratije (koja nam je najvažnija) hrvatski ulazak jadan je, da jadniji ne može biti. I što se tu ima slaviti? Ako pripadamo Europi i ako nam je u njoj prirodno mjesto, čemu slavlje? To je kao da ste pozvani na kazališnu predstavu, pa se onda vaš ulazak u to golo kazalište interesa - bjesomučno slavi. (J. Novak)

Detalji

Objavljeno: 01. srpnja 2013.

Sadašnji komunisti na vlasti u Hrvatskoj nisu, naime, samo komunisti komformisti iz doba posustalog komunizma, nego su klonovi onih najbestidnijih i najbestlijalnijih crvenih jurišnika staljinističkoga tipa, duboko protuhrvatski nastrojeni. Zato će oni možda nekako i prihvatiti da se sudi za zločine iz doba jugokomunizma – ali iz onoga doba kada su prestali masovni zločini i počeli pojedinačni i skupni, no i to će biti, ako bude, samo površna farsa jer se i tu radi zapravo o vrlo masovnom zločinačkom pothvatu, što kazuju Rankovićeve milijunske brojke. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 30. lipnja 2013.

Najprije treba reći da mi nismo neki stranci u europskoj zajednici naroda. Kad je riječ o Europi, možemo reći da je Hrvatska bila tu već u njezinu stvaranju i ostala u njezinom kulturnom i civilizacijskom krugu sve do danas. Ona se na razne načine priključivala integracijama na tlu današnje Europe. Mi u prošlosti nismo tek uživali povlastice pripadnosti toj zajednici nego smo je branili, do te mjere da smo se izložili opasnosti da kao narod izginemo. (M. Bogović)