Detalji

Objavljeno: 16. srpnja 2013.

Marko Gregur je jedan od najmlađih članova Društva hrvatskih književnika. Rođen je 1972. u Koprivnici. Piše poeziju i prozu. Do sada se istakao kao dojmljiv i marljiv pisac kratkih priča koje je objavio u dvadesetak zajedničkih zbirki te u nizu časopisa. Zapažen je i nagrađen na mnogim natječajima u zemlji pa i inozemstvu. Do sada je objavio jednu knjigu pjesama pod naslovom „Lirska grafomanija" (naklada Ceres, Zagreb 2011.) Knjiga „Peglica u prosincu" druga je Gregurova samostalna knjiga. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 15. srpnja 2013.

Neda Šarić Rosandić smatra se jednim od najboljih hrvatskih veleposlanika iz prvog desetljeća, odnosno vremena u kojem je stasala mlada hrvatska diplomacija. O njezinom radu mogla bi se napisati cijela knjiga. Tada su se veleposlanici birali iz redova ne samo političke, već poglavito kulturne, znanstvene i gospodarske elite naroda. Godine 2000. ta je skupina zaslužnih i prekaljenih diplomata brutalnom političkom i ideološkom odlukom odstranjena i zamijenjena ljudima iz partijskih nomenklatura, (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 14. srpnja 2013.

Knjiga „Ahilej u virovima vrtoloma" intrigantno je ali i znanstveno fundirano djelo. Autori svoju tezu zaključuju vrlo časnom konstatacijom:"Čak i da je sve ovo još jedna isprazna priča, čak i da na Ljubačkoj kosi nema ničega, a ima, jer tamo gdje su grobovi i nekropole, tu je i pretpovijest, to svi znamo, politička povijest, povijest rata, pobjednička povijest, neće nikada prihvatiti ono čime se razotkrivaju smrti, težnje i posezanja za tuđim teritorijima. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 12. srpnja 2013.

Godine 2012. Šalat objavljuje prikupljene svoje oglede o poeziji Tomislava Marijana Bilosnića pod naslovom (koji podsjeća na čuvenu Bilosnićevu zbirku „Tigar"), „U tigrovoj kući". Zbirka je posvećena 45-oj obljetnici Bilosnićeva književnoga rada. Vrlo dobar pjesnik mlađeg naraštaja i književni kritičar došao je u priliku ocjenjivati i vrednovati književno djelo svoga starijeg kolege, jednoga od najsnažnijih književnika naše suvremenosti. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 11. srpnja 2013.

Iz naslova novela objavljenih u ovoj knjizi uočava se autoričina sklonost istraživanju dubokih slojeva čovjekove ličnosti, poglavito sadržaja koji se kriju u tamnim labirintima podsvijesti. Autorica to naziva „Sin tame", što je možda prejaki izraz jer se ovim imenom obično naziva Sotona. No, naša autorica je minuciozan promatrač ljudskih ponašanja i odnosa, ali i dobar poznavatelj ljudskih duša. Recimo, novela „Sodomija" na snažan način govori o jednoj nepoznatoj strani čovjekove psihe. Isti problem obrađuje i novela „Šizofrenija". (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 10. srpnja 2013.

Narod opravdano prosvjeduje zbog tunelarine, koja je zapravo poništila razvojnu svrhu i logičan smisao tunela. Istodobno ministar Dončić prijeti da će do kraja mandata sve dijelove hrvatskih auto cesta predati na upravljanje strancima, a taj je proces nazvao „monetizacija", ili tako nekako. Moguće bi tunel Hrvatima bio besplatan da se zove Titov tunel ili Tunel bratstva i jedinstva? Stvarno je došlo vrijeme da zagrmi sv. Ilija. Gromovnik. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 10. srpnja 2013.

Roman „Sizifov posao" pisan je na način filmskog scenarija. Radnja se dovija u sekvencama s mnogo dijaloga. Jezik mu je u funkciji psihološkog profiliranja likova. Krmpotić se odlučio prikazati situaciju u jednom drvno-prerađivačkom poduzeću u Lici, uoči Titove smrti. Tada je bila razvikana politička ideja tzv. radničkog samoupravljanja. Roman prati probleme, zakulisne igre i moral rukovodećih ljudi u tom poduzeću, te lojalnog rukovodećeg kadra u Komunističkoj partiji Jugoslavije. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 09. srpnja 2013.

Sonja Jurić rođena je 1973. u Zagrebu. Profesorica je hrvatskog jezika i književnosti. Koautorica je zbirke pjesama „Let u TROstihu" (društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosna, Mostar 2008.), te samostalne zbirke pjesama „Nevidljivi prsten"(Zagreb -Sarajevo, 2009.). Objavila je tri dvojezične slikovnice na hrvatskome i engleskom jeziku. Pjesme su joj preveden na engleski, njemački i slovenski jezik. Dobitnica je nagrade Šimićevih susreta 2006. godine. Živi u Mostaru. U nastavku donosimo prikaz knjige "Proljeće opet dolijeće". (Đ. Vidmarović)