Detalji

Objavljeno: 09. ožujka 2014.

Hrvatska se morala suočiti s unutarnjom terorističkom pobunom jer Srbi u Hrvatskoj ne prihvaćaju ništa: ni državne simbole, ni granice, ni Ustav, ni povijesne činjenice niti politički realitet. Hrvatska se morala suočiti i s tzv. puzajućom okupacijom koju su združenim snagama provodili velikosrbi i JNA. Izvor »puzajuće okupacije« je Garašaninova teza o otimanju tuđeg teritorija taktikom »kamen po kamen«. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 07. ožujka 2014.

U Kosovu kod Knina, pokraj pravoslavne crkve Lazarica, Srbi dana 9. srpnja 1989. organiziraju mini Gazimestan, također u povodu 600. obljetnice Kosovske bitke, na kojemu sudjeluje oko pedeset tisuća Srba, tada još većinom iz Srbije. Glavne poruke: »Slobo, slobodo«, »Ovo je Srbija«, »I Knin ima Kosovo«, »Ne damo te zemljo Obilića, ne damo te bez krvoprolića«, dovoljno govore same za sebe. Na tom se skupu prvi put javno čuje: »Druže Slobo, šalji nam salate - mesa ima, klat ćemo Hrvate!«. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 06. ožujka 2014.

Tek iz perspektive »Načertanija« Ilije Garašanina, četničkoga pokreta Draže Mihailovića i Memoranduma Srpske akademije nauka i umjetnosti te ostalih velikosrpskih izvora, nastalih između 1844. i 1986. možemo shvatiti velikosrpske terorističke paradržavne tvorevine: »Srpsku autonomnu oblast Krajina« i »Republiku Srpsku Krajinu«, velikosrpske terorističke paradržavne tvorevine izrasle na hrvatskom međunarodno priznatom teritoriju. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 05. ožujka 2014.

Da bismo došli do suvremenih oblika velikosrpstva, izraženih od 1990. do 1995., odnosno do »Srpske autonomne oblasti Krajina« i »Republike Srpske Krajine«, ne možemo zaobići i razdoblje Drugoga svjetskoga rata, raspada Kraljevine SHS te uspostavu druge, komunističke Jugoslavije. U tom je razdoblju velikosrpska ideja najočiglednija u četničkom pokretu. To je potrebno i zato što su »obnovljeni četnici bili važan čimbenik u ratovima protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine devedesetih godina«. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 04. ožujka 2014.

»Načertanije« (Plan) Ilije Garašanina (1812. - 1874.) i danas je temeljni plan stvaranja »velike Srbije« i najvažniji dokument srpske nacionalne i vanjske politike. Garašaninov »Plan« nastao je i predan Aleksandru Karađorđeviću godine 1844., kad je Srbija bila »turska vazalna kneževina«. On je prvi pisani program velikosrpske politike. Prvi je put u cijelosti objavljen 1906. kao »Program spoljne politike Ilije Garašanina na koncu 1844. godine«. Šezdeset godina čuvan je u tajnosti. (N. Piskač, Vjesnik)

Detalji

Objavljeno: 03. ožujka 2014.

Istoga su se ponedjeljka sastali u Londonu svi premijeri bivših jugoslavenskih republika i jedne bivše pokrajine da izdeklamiraju sadašnjim i budućim engleskim gazdama što i kako oni vide da bi se moglo kad bi se htjelo a hoće, s općim zaključkom u kuloarskom dijelu sastanka, koji glasi: Jugoslavija nije mrtva, samo je u induciranoj komi. Taj veličanstveni dan u Londonu nazvan je Balkanskim danom, a protiv naziva nije imao ništa ni neuki hrvatski premijer, kao ni protiv naziva Zapadni Balkan kojim se u doba fašnika maskira Jugoslavija. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 03. ožujka 2014.

Ovih dana u hrvatskim, ali i mnogim zapadnim medijima objavljivane su karte podjele Ukrajine po zastupljenosti ukrajinskog i ruskog jezika u pojedinim dijelovima Ukrajine. Iz te jezične podjele može se dobiti krivi dojam kako i etnička podjela te zemlje slijedi istu logiku te da zajedno određuju i političku podjelu. Međutim, to nije slučaj, nego i vjerske podjele u tome igraju znatnu ulogu, što pak naši veliki mediji redovito prešućuju. Situacija pomalo podsjeća na onu koja se susreće u Crnoj Gori i tamošnju političku podjelu na Bjelaše i Zelenaše. (mm)

Detalji

Objavljeno: 02. ožujka 2014.

Da vladajuća koalicija na idućim parlamentarnim izborima sama ne može zadržati vlast, jasno je svakome tko nije prespavao posljednje dvije godine. Nesposobnost aktualne vlasti na svim područjima toliko je razvidna da izaziva zgražanje i među velikim postotkom njezina inače vjernoga biračkog tijela. No, to ne znači da će vlast u sljedećem mandatu po inerciji preuzeti HDZ. Idući parlamentarni izbori vjerojatno će biti jedni od najneizvjesnijih od vremena postanka hrvatske države. (D. Dijanović)