ZadarZadar je grad s kontinuitetom življenja od 3000 godina. Jedan je od duhovnih i kulturnih središta našeg naroda. Grad burne prošlosti. O povijesti Zadra napisane su brojne studije i knjige i još će se pisati. Arheologija na području grada, njegovoga agera i okolice nepresušno je vrelo za nova istraživanja. Svaki arheološki zahvat donosi na svjetlo dana neočekivane spoznaje. Na zadarskom Filozofskom fakultetu djeluje naša najuspješnija Katedra za arheologiju. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Pobjeda na predsjedničkim i parlamentarnim izborima ne bi smjela biti i nije upitna, nego je sada važno i prevažno da Josipovićeva i SDP-ova opcija budu poraženi do nogu i zavazda se maknu s javne političke pozornice, da po zakutcima žvaču ostatke jugoslavenskoga nacionalizma koji su - u potpunom raskoraku s vremenom - pokušali nametnuti Hrvatskoj kao da je ona bespametno siroče kojemu brišu suze prljavom crvenom krpom, mažu joj oči i uvjeravaju u bolji život – čineći usput sve da ju gurnu u blato, u kolonijalnu prostituciju... (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ken Barbika lutkaSjećam se svojih prvih igračaka. Bio je to drveni leptir na štapu s dva kotača. Klepetao je dok sam ga gurao od kuće do djedove štale i natrag. U međuvremenu došlo je do dramatičnoga obrata paradigme. Igračke se igraju s nama! U posljednjih petnaest godina dva modela istoga bezdušnoga Kena igraju se nama, što je manje bitno, ali i našom djecom što je sa stajališta budućnosne orijentacije tragično.(N.Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Đuro BrodaracSjećanje na hrvatskoga generala Đuru Brodarca, preminulog 13. srpnja 2011. godine u osječkom zatvoru kao ŽRTVA poglavlja 23. - poglavlja Pravosuđe i temeljna prava. Dragi prijatelju Đuro, neka dovijeka Nebeska Majka bdije nad dušom Tvojom i Domovinom Lijepom našom. (Dragutin Bauman, član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva)

Add a comment Add a comment        
 

 

KartoniUmjesto da smo se s trećim predsjednikom i već desetom po redu Vladom, napokon, u dvadeset i prvome stoljeću, otpočeli ponašati i djelovati u duhu europske konvencije o dokidanju totalitarizama, Titovi socijaldemokrati vraćaju nas u vrijeme osloboditelja iz 1945... koji su tolike oslobodili života. I još se dan danas europski sramote vladinim smicalicama oko Perkovića. Sve je to bila Josipovićeva 'pobjeda svih poštenih ljudi'. To je ta njegova 'svačija' pobjeda, svačija 'bolja' Hrvatska. (J. Novak)

Add a comment Add a comment        
 

 

Tito, Josipović, MesićPredsjednik RH koristi svaku priliku koju mu mediji pružaju kako bi poboljšao startnu poziciju pred skoru predsjedničku kampanju. Tako mu je i HRT ponovo rado otvorio vrata u Dnevniku, a povod je nađen u prvoj godini članstva RH u EU. Tom prilikom Josipović dotaknuo se ponovo i biste onoga koji, barem kako je ustvrdio prije neki dan, ne će biti uklonjen iz Predsjednikovog ureda ma tko god na predsjedničkim izborima pobijedio, makar to ne bio On.(mm)

Add a comment Add a comment        
 

 

U Dnevniku prilog o Gavrilu Principu rađen je bez ikakve sumnje iz velikosrpske kuhinje, razgovarano je isključivo sa Srbima iz Grahova, kao da pripadnici ostalih naroda i narodnosti (ha!) nemaju što reći jer postoji samo jedna istina o herojskom činu ubijanja trudnice i njezina muža nadvojvode. To da je Princip bio eksponent Crne ruke, mlađi gledatelji nisu saznali, a da je prvo pucao u trudnu Sofiju saznalo se tek iz ekspertize (ne na HTV-u) i ima simbolično značenje: ako prijestolonasljednik i preživi, barem ne će imati nasljednika. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ruska Federacija je izvršila agresiju na nezavisnu i suverenu Ukrajinu, bez ikakvog stvarnog povoda. Vojnom je silom okupirala njezinu veliku pokrajinu koja se zove Autonomna Republika Krim, a potom ju na svečan način proglasila sastavnim dijelom RF. Takvo nešto nismo imalo od „anšlusa" Republike Austrije. Nakon Krima krenulo se na izazivanje nereda, pobunu ruske manjine i proglašavanje njihovih paradržava kako bi se dobio kakav-takav alibi za daljnju okupaciju Ukrajine. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Tek u prvom desetljeću 20. stoljeća Beč i Pešta počinju razumijevati što se događa u Bosni i Hercegovini, a tada je već kasno. Kao što kaže Pilar,"militantna bizantinska misao o crkvi i državi već je utisnula svoje obilježje i dala misaonu opremu." Ista ta misao grije Rusiju koja se želi dočepati Carigrada ne samo zbog strateških, dardanelskih ciljeva nego i zato da konačno preuzme bizantsku baštinu čijim se sljednikom smatra. U Srbiji vidi saveznika istoga kova i daje potporu njezinim zamislima o širenju na zapad i jug, s izlaskom na Jadransko more. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
Pon, 4-05-2026, 09:39:01

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.