Detalji

Objavljeno: 15. ožujka 2016.

U proteklih petnaest godina država je modelirana tako da odgovara interesima onih 20 posto za koje je Tuđman rekao da nikad nisu htjeli hrvatsku državu. Blokirane su sve stvaralačke snage. Blokirana je državotvorna ideja. Čini se da su blokirane i hrvatske stranke, jer da nisu Hrvatska bi dosad procvjetala, ma, eksplodirala u svoj svojoj punini i „komparativnim prednostima“. Dok iz pristojnosti čekam 101. dan nove hrvatske vlade, još se mršavo nadam da će ona radikalno prekinuti s dosadašnjim politikama vlada Ivice Račana, Ive Sanadera, Jadranke Kosor i nenadmašnoga Zorana Milanovića. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 15. ožujka 2016.

Nalazimo se u danima i tjednima posvećenim hrvatskom jeziku i kniževnosti, dičimo se svojim kulturnim blagom, a usporedo djeluju mračne sile rasapa kojima je cilj razaranje i hrvatske književnosti i hrvatskog jezika. Neupućenoj publici o jeziku govori Željko Jozić, nezaštićenoj školskoj djeci podvaljuju jokići, a upućena publika, posve izbezumljena, gleda kako se zajedno slikaju novi ministar Šustar i taj Jokić, koji su se jedan drugom svidjeli – veli Šustar – jer su obojica raščupani. Pa neupućeni zaključuju da bi taj duo mogao doista raščerupati ne samo književnost i jezik nego i školstvo u cjelini. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 14. ožujka 2016.

U vrlo lijepoj dvorani Ivana Pavla II. Sisačke biskupije, održana je 12. ožujka 2016. tribina pod naslovom „HRVATSKO ETIČKO SUDOVANJE I ŽRTVOSLOVLJE“. Organizatori tribine bili su Hrvatsko žrtvoslovno društvo i Hrvatsko nacionalno etičko sudište, a pokrovitelj biskup dr. sc. Vlado Košić. Predstavnici obaju društava pristigli su autobusom iz Zagreba na svetu Misu koju je u 9 sati predvodio biskup osobno. Ulazeći u meni dragi Sisak morao sam uočiti elemente stagnacije koji su vidljivi na fasadama zgrada. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 14. ožujka 2016.

To što ste mene citirali u biltenu, dobro je ali nedostatno. Puno boljih citata možete naći u knjizi „Hrvatske kronike“. Glede spomena portala Hrvatskoga kulturnog vijeća, lijepo je da ste ga uvrstili u eltino društvo. Mi nemamo novca, ali ćemo prikupiti stotinu kuna da vaše reklamiranje HKV-a ne bude besplatno. Nego, budući da se bliže Dani dr. Šretera, ponavljam po stoti put pitanje Pupovcu: „Gdje se nalaze posmrtni ostatci dr. Šretera, je li Milorade?“. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 10. ožujka 2016.

Tomislav Žigmanov (1967.) novi je predsjednik političke stranke Hrvata u Vojvodini koja se naziva Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV). Ova je stranka utemeljena prije dvadeset i pet godina, a pisac ovih redaka, tada kao predsjedavajući Hrvatske delegacije u Vijeću Republika Pokrajina Skupštine SFRJ bio je nazočan osnivačkoj skupštini. Prvi predsjednik bio je Bela Tonković, a drugi Petar Kuntić. Žigmanov je treći politički lider Hrvata u Vojvodini. On je istaknuti hrvatski književnik, publicist i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 10. ožujka 2016.

Obavještavam javnost da je ovaj tekst skica za privatnu tužbu protiv nakladnika. Prema meni je izvršeno jednoetnički, jednostranački, politički i etno-trgovački motivirano nasilje. Moj tekst je iskorišten za protuhrvatsko djelovanje. Kako oklevetani autor nema znanja i vještine potrebne za vođenje sudbenoga procesa, ovim putem poziva odvjetnike, doma i u izvandomovinstvu, bez obzira na njihovu nacionalnost, da mu se jave ako žele pro bono voditi proces. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 08. ožujka 2016.

Sudeći prema dostupnim književnim kritikama i velikoj medijskoj pozornosti najnovija pjesma Mile Kekina je fenomenalna. Nisam je, nažalost, čuo u autorovoj glazbenoj interpretaciji. Pročitavši nekoliko početnih redaka, došao sam u svom glazbenom neznanju do zaključka kako je idealna za duet Mile Kekin – Urša Raukar o kojemu bi Branimir Pofuk sigurno objavio fino tkanu plahtu u Jutarnjem listu. Ako, dakako, dođe do suradnje ova dva istaknuta kulturna radnika od kojih je Kekin živući „bard“ i skalpel, ne kaosa, već „punokrvne društvene kritike“. (N. Piskač)

Detalji

Objavljeno: 07. ožujka 2016.

Nastava književnosti treba biti oslobođena terora metodičara koji djeci ubijaju volju za čitanjem, ponuđena reforma obrazovanja treba biti preispitana, a glede „nove“ lektire poučiti one koji ne razumiju da je riječ o subverzivnom činu. Objavljeni popis školske lektire u velikom je dijelu tendenciozan i diletantski pokušaj razaranja nosivih stupova hrvatske, europske i svjetske književnosti. Radi o svojevrsnom kulturocidu, u odnosu prema baštini usporedivom s islamističkim razaranjem hramova u Ninivi.(H. Hitrec)