Umjetno izazvana psihoza o nepostojećem „ustaštvu“ u Hrvatskoj, samo je pomoćno sredstvo za dresiranje naše domovine i slabljenje njezina otpora rečenim naprednim ekspanzijama. Za promidžbu te histerije zaduženi su uglavnom domaći petokolonaši, u sprezi s veleposlanicima naprednih zemalja. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Veleposlanici nisu se smjeli odmah eksponirati zahtjevima za smjenom sada već dokazano najboljeg hrvatskog ministra g. Hasanbegovića pa su to nakon nekoliko mjeseci (neuvjerljivo) pokušali jučer. Čekajući povoljnu priliku - čime su se umotali? Prvo ljudskim pravima, onim najbanalnijim jer dio je tih prava i famozna fraza o slobodi medija (pada mi napamet ona Krležina o frazi (...i nikoga nema da ga s fraze skine)...(J. Novak)

Add a comment Add a comment        
 

 

S prošlotjedne tribine Hrvatskog slova donosimo izlaganje dr. sc. Miroslava Međimoreca o izuzetno važnoj temi koja je neobjašnjivo zapostavljena: “Početkom travnju 2004. šestorka bh Hrvata dragovoljno je odletjela u Haag, danas je travanj 2016. Dvanaest godina traje suđenje, dvanaest godina optuženici sjede u haškom zatvoru, bez mogućnosti da poput Vojislava Šešelja izađu i na slobodi pričekaju donošenje pravomoćne presude.(M. Međimorec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Zeljko Horvatic1Umro je jedan od najvećih svjetskih stručnjaka u području međunarodnoga kaznenog prava, profesor emeritus, dr. Željko Horvatić. Siščanin rodom, diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu gdje će poslije postati profesorom i dekanom, a istu je dužnost obavljao i na Pravnom fakultetu u Rijeci. Ugledan i cijenjen u Hrvatskoj, predavao je i sudjelovao u radu mnogih europskih instituta. Bio je član Savjeta za mir i ljudska prava HAZU, te predsjednik Akademije pravnih znanosti, nositelj odličja, reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića. (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

KrticnjakKrenem rekreativno kositi kad tamo krtičnjak na krtičnjaku. Ne ide. Prvo treba poravnati njih a onda krenuti u košnju. Vele stari da je krticama pogodovala topla zima. Saginjem se i ravnam krtičnjake s maticom zemljom. Sav u zanosu kružim oko vrta. Zbrajam što sam sve stigao dosad napraviti. Osobito sam ponosan na izum pomoću kojega sam formirao mlade krošnje. Nije bogznašto, ali već sam odavno spustio kriterije, zbog toga mi se čini da sam napravio dosta. I da ne puše ovaj dosadan, poprilično neugodan sjeverozapadnjak, napravio bih i više. (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
 

 

Prošloga mjeseca u nakladi „Tonimir“ iz tiska je izišla knjiga „Raskrižje Tvoje i moje: Zbirka četiriju križnih putova“ koju je priredio don Tomislav Baričević. Tekstovi u knjizi su nastajali u vremenskom razdoblju omeđenom komunizmom i globalizmom. „I kada smo se svojedobno, sa službenom propašću komunizma, ponadali da je napokon granula sloboda i Bogu i čovjeku, u ovom vremenu globalizma i njegovih porobljenih duša, opet se za Boga i čovjeka kuju i pripravljaju nutarnje verige, mučila i muke“ – ističe don Baričević u uvodu. (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Zapadna Europa se u zadnje vrijeme vraća svojim korijenima iz početka devedesetih, a njezini se veleposlanici u Hrvatskoj ponašaju kao „visoki predstavnici“ u Bosni i Hercegovini u zadnjih dvadesetak godina. Nije to samo miješanje u unutarnje poslove RH, nego vanjski posao koji ide za tim da ravnopravu članicu EU tretira kao zaostalu, maloumnu državu kojoj je potreban skrbnik, pa takvi bez zazora (instruirani od pupovaca i goldsteina) govore o HRT-u, o Ministarstvu kulture i potezima ministra, čak i o međumrežnim portalima(!), o nepostojećoj fašizaciji Hrvatske... (H. Hitrec)

Add a comment Add a comment        
 

 

Istina je kod naših „kulturnjaka“ i ostalih obrtnika „antifašizma“ ta da njihova kritika hrvatske države i hrvatskog društva nije konstruktivna i usmjerena popravljanju anomalija, nego se radi jednostavno o – mržnji. „I prvi bi oni bili strašno nesretni kad bi se Rusija odjednom postala beskrajno bogata i sretna. Onda ne bi imali koga mrziti, ne bi imali na koga pljuvati, kome se izrugivati. Sve je to ništa drugo nego životinjska, beskrajna mržnja prema Rusiji, koja im je ušla u krv...“ – piše u „Bjesovima“ veliki Dostojevski. Ono što je Dostojevski u 19 st. pisao o Rusiji vrijedi vrijedi i za današnju Hrvatsku. (D. Dijanović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Sveti Leopold Bogdan Mandić zaštitnik je Godine milosrđa (2016.) proglašene po papi Franji. Blaženim je proglašen 1976.po papi Pavlu VI. Svetim ga je 1983. proglasio papa Ivan Pavao II. Rođen je godine 1866. Preminuo je 1942. Iako imam pomaknuto mišljenje o velikim manifestacijama i njihovim malim plodovima, ipak žurim kraju teksta, da stignem z brega u zagrebačku Stepinčevu katedralu pomoliti se zajedno sa sv. Leopoldom... (N. Piskač)

Add a comment Add a comment        
Pon, 11-05-2026, 19:28:43

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2026 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.