- Detalji
Umjetno izazvana psihoza o nepostojećem „ustaštvu“ u Hrvatskoj, samo je pomoćno sredstvo za dresiranje naše domovine i slabljenje njezina otpora rečenim naprednim ekspanzijama. Za promidžbu te histerije zaduženi su uglavnom domaći petokolonaši, u sprezi s veleposlanicima naprednih zemalja. (H. Hitrec)
- Detalji
Veleposlanici nisu se smjeli odmah eksponirati zahtjevima za smjenom sada već dokazano najboljeg hrvatskog ministra g. Hasanbegovića pa su to nakon nekoliko mjeseci (neuvjerljivo) pokušali jučer. Čekajući povoljnu priliku - čime su se umotali? Prvo ljudskim pravima, onim najbanalnijim jer dio je tih prava i famozna fraza o slobodi medija (pada mi napamet ona Krležina o frazi (...i nikoga nema da ga s fraze skine)...(J. Novak)
- Detalji
S prošlotjedne tribine Hrvatskog slova donosimo izlaganje dr. sc. Miroslava Međimoreca o izuzetno važnoj temi koja je neobjašnjivo zapostavljena: “Početkom travnju 2004. šestorka bh Hrvata dragovoljno je odletjela u Haag, danas je travanj 2016. Dvanaest godina traje suđenje, dvanaest godina optuženici sjede u haškom zatvoru, bez mogućnosti da poput Vojislava Šešelja izađu i na slobodi pričekaju donošenje pravomoćne presude.(M. Međimorec)
- Detalji
Umro je jedan od najvećih svjetskih stručnjaka u području međunarodnoga kaznenog prava, profesor emeritus, dr. Željko Horvatić. Siščanin rodom, diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu gdje će poslije postati profesorom i dekanom, a istu je dužnost obavljao i na Pravnom fakultetu u Rijeci. Ugledan i cijenjen u Hrvatskoj, predavao je i sudjelovao u radu mnogih europskih instituta. Bio je član Savjeta za mir i ljudska prava HAZU, te predsjednik Akademije pravnih znanosti, nositelj odličja, reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića. (H. Hitrec)
- Detalji
Krenem rekreativno kositi kad tamo krtičnjak na krtičnjaku. Ne ide. Prvo treba poravnati njih a onda krenuti u košnju. Vele stari da je krticama pogodovala topla zima. Saginjem se i ravnam krtičnjake s maticom zemljom. Sav u zanosu kružim oko vrta. Zbrajam što sam sve stigao dosad napraviti. Osobito sam ponosan na izum pomoću kojega sam formirao mlade krošnje. Nije bogznašto, ali već sam odavno spustio kriterije, zbog toga mi se čini da sam napravio dosta. I da ne puše ovaj dosadan, poprilično neugodan sjeverozapadnjak, napravio bih i više. (N. Piskač)
- Detalji
Prošloga mjeseca u nakladi „Tonimir“ iz tiska je izišla knjiga „Raskrižje Tvoje i moje: Zbirka četiriju križnih putova“ koju je priredio don Tomislav Baričević. Tekstovi u knjizi su nastajali u vremenskom razdoblju omeđenom komunizmom i globalizmom. „I kada smo se svojedobno, sa službenom propašću komunizma, ponadali da je napokon granula sloboda i Bogu i čovjeku, u ovom vremenu globalizma i njegovih porobljenih duša, opet se za Boga i čovjeka kuju i pripravljaju nutarnje verige, mučila i muke“ – ističe don Baričević u uvodu. (D. Dijanović)
- Detalji
Zapadna Europa se u zadnje vrijeme vraća svojim korijenima iz početka devedesetih, a njezini se veleposlanici u Hrvatskoj ponašaju kao „visoki predstavnici“ u Bosni i Hercegovini u zadnjih dvadesetak godina. Nije to samo miješanje u unutarnje poslove RH, nego vanjski posao koji ide za tim da ravnopravu članicu EU tretira kao zaostalu, maloumnu državu kojoj je potreban skrbnik, pa takvi bez zazora (instruirani od pupovaca i goldsteina) govore o HRT-u, o Ministarstvu kulture i potezima ministra, čak i o međumrežnim portalima(!), o nepostojećoj fašizaciji Hrvatske... (H. Hitrec)
- Detalji
Istina je kod naših „kulturnjaka“ i ostalih obrtnika „antifašizma“ ta da njihova kritika hrvatske države i hrvatskog društva nije konstruktivna i usmjerena popravljanju anomalija, nego se radi jednostavno o – mržnji. „I prvi bi oni bili strašno nesretni kad bi se Rusija odjednom postala beskrajno bogata i sretna. Onda ne bi imali koga mrziti, ne bi imali na koga pljuvati, kome se izrugivati. Sve je to ništa drugo nego životinjska, beskrajna mržnja prema Rusiji, koja im je ušla u krv...“ – piše u „Bjesovima“ veliki Dostojevski. Ono što je Dostojevski u 19 st. pisao o Rusiji vrijedi vrijedi i za današnju Hrvatsku. (D. Dijanović)
- Detalji
Sveti Leopold Bogdan Mandić zaštitnik je Godine milosrđa (2016.) proglašene po papi Franji. Blaženim je proglašen 1976.po papi Pavlu VI. Svetim ga je 1983. proglasio papa Ivan Pavao II. Rođen je godine 1866. Preminuo je 1942. Iako imam pomaknuto mišljenje o velikim manifestacijama i njihovim malim plodovima, ipak žurim kraju teksta, da stignem z brega u zagrebačku Stepinčevu katedralu pomoliti se zajedno sa sv. Leopoldom... (N. Piskač)
Potkategorije
H. Hitrec 1379
Ne zaboravimo 326
S. Barišić 35
M. Međimorec 100
Đ. Vidmarović 673
O. Barišić 336
D. Dijanović 793
D. Lovrić 282
N. Piskač 527
J. Novak 373
M. Bogović 28
O. Bašić 9
M. Ljubić 134
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

