Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0-masoni-sk

U Zagrebu predstavljena knjiga "Otkrivena tajna masona"

Tra 20, 2011
Sinoć je u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu predstavljena knjiga čileanskoga kardinala i nadbiskupa Santiaga Jose Marie Cara y Rodrigueza (1866 -1958.) "Otkrivena tajna masona s enciklikom Ljudski rod (Humanum genus) pape Lava XIII." Ovu rijetku knjigu u Hrvatskoj, iako je stara skoro 90 godina, su…
beram.jpg

Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“ (1/2)

Svi 26, 2009
Hrvati izvan Istre uglavnom nikad nisu čuli za hrvatsku „Siktinsku kapelu“ i kasnogotičke freske iz crkvice sv. Marije na Škriljinah kraj Berma, najpoznatije djelo cjelokupnog istarskog srednjovjekovnog slikarstva i istarske kršćanske sakralne baštine. Rad su hrvatskog, domaćeg majstora Vincenta (Vinka) iz Kastva,…
0-_nin.jpg

Prva katedrala u Hrvata (1/2)

Lis 22, 2008
Znate li tko je bubnjar Parnog valjka? Znate li imena svih muškaraca u životu «slavne» Madone? Vi ne znate koja su bila omiljena jela Josipa Broza Tita, ni kad je bila partizanska ofenziva na Neretvi?! Danas su javni mediji i političari doveli Hrvate u stanje nacionalne sramote ako ne znaju odgovore na ta i slična…
0-Krasno-SvetisteMBK

Krasno – Hotel i Svetište Majke Božje Krasnarske (2/2)

Srp 19, 2010
Nikada nećemo znati prave razloge zbog kojih su Krasnari podigli kapelicu na čast sv. Marije (Majke Božje) tako daleko od svoga sela, u gustoj šumi na neravnoj stijeni. Obzirom da su u Krasnom i okolici pronađeni tragovi naselja Japoda i Rimljana, možemo pretpostaviti da se na toj neravnoj stijeni već od antike…
Bribirska glavica

Bribirska glavica - Hrvatska Troja (2/2)

Svi 12, 2008
Predmeti iz grobova datiraju se u 9. i 10. stoljeće. Gradnja sakralnih zdanja na Bribirskoj glavici upućuje na zaključak da se ukop na tom groblju obavljao od početka 9. stoljeća. Nepravilnosti koje se zamjećuju u redovima uvjetovane su određivanjem orijentacije svakoga groba prema točki izlaza sunca na dan ukopa. Na…
0-svhelena.jpg

Viteški turnir u Sv. Heleni (1/2)

Svi 28, 2009
Proteklog vikenda (23. i 24. svibnja) održan je „Međunarodni viteški turnir grofova Zrinskih Sveta Helena“ na prostoru oko kapele Sv. Helene i dvorca u Svetoj Heleni, selu nedaleko Zagreba. U okolišu idealnom za takve turnire je Turistička zajednica grada Sv. Ivana Zeline uložila silan trud u uspješnu organizaciju…

Kovačević: Hercegbosanski Hrvati žele samo jednakopravnost

Tra 25, 2014
Knjiga Mate Kovačevića „Sudbina hercegbosanskih Hrvata – Suverenost u okviru EU federalizma" predstavljena je u prostorijama Hrvatskog slova, a njezin urednik i profesor Mate Ljubičić rekao je da „knjiga pokazuje kako su unatoč organiziranoj i masovnoj šutnji u javnosti najprije slabašno, a onda sve znatnije prodirali…
0-Hatsepsut

Trubadur Jovanović i simboli grba Kraljevine Slavonije (1/4)

Ožu 18, 2013
Je li petokraka zvijezda "lijeva ruka Boga"? Daje li ona "pokojnicima božansko vodstvo i zaštitu"? Jesu li je zato naši vrsni arhitekti Bollé i Lubinski-Lövy stavili u grb Kraljevine Slavonije na zagrebačkoj Prvostolnici, odnosno Trgovačko obrtni muzej (Etnografski muzej)? Opčinjenost petokrakom nikad nije bilo jaće…

Ženski zborovi „Orač“ i „Tokyo Josei choir“ oduševili publiku

Tra 12, 2010
Subotnju večer 10. travnja uveličali su u Zagrebu nastupi hrvatskog ženskog zbora Kulturnog umjetničkog društva „Orač" iz Demerja i Japanskog ženskog zbora „Tokyo Josei choir" zajedničkim koncertom u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu. Koncertu je nazočio i japanski veleposlanik u Hrvatskoj, njegova…
0 DBHZm

Bog nam sreću daj! - Hrvatski nek živi zmaj!

Stu 28, 2011
Isključimo televizor, uključimo mozak i zamislimo se zašto je ovo današnje predizborno vrijeme jednako, ili gotovo jednako, vremenu tužne majke Hrvatske o kojoj pjeva Matoš prije 100 godina. Rasap hrvatskih političkih stranaka, vladavina Hrvatsko-srpske koalicije, zatiranje hrvatskog kulturnog, nacionalnog i…
banska_m

Reportaža: Banska straža

Lis 29, 2007
Kiro GLIGOROV: Došao sam u Zagreb, on je još tada bio u Banskim dvorima, još nije bio pao onaj projektil na Banske dvore. I prva stvar koja me je jako iznenadila, pred ulazom u Banske dvore bilo je jedno desetak-petnaest ljudi koji su bili kao straža, u nekim srednjovjekovnim uniformama, s kacigama, sa halebardama,…
Sv. Petar u šumi

Sveti Petar u Šumi – "Krasna zemljo, Istro mila"

Lip 23, 2009
Pristojan agnostik priznat će Katoličkim crkvenim redovima da su bili vrlo značajan čimbenik sveukupnog života Hrvatske, a posebice na područjima znanosti, kulture, umjetnosti, naobrazbe, pa čak i politike. Pavlini - Red Svetog Pavla Pustinjaka - obilježili su duhovnu povijest Hrvatske, a pavlinske su škole gotovo tri…

Reportaže u kronološkom redu

Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“  (2/2)

Beram – „Krasna zemljo, Istro mila“ (1/2)  

17_beram.jpg

Južni zid s bočnim vratima i gotičkim prozorom

Na južnom zidu u gornjem redu lijevo počinje logičan slijed scena iz života Sv. Marije: »Rođenje Marije«, »Prikazanje Marije u hramu«, »Zaruke Marije i Josipa«… U niši prozora su starozavjetni proroci i mučenice, a u donjem redu je nekoliko scena iz života Isusa. Pučka jednostavnost i naivnost, kao i kasnogotičko šarenilo s naglašenom crvenom, bijelom i zelenom bojom, dominira ovim zanimljivim freskama.

18_beram.jpg

Mali Isus podučava židovske svećenike u hramu, a oni trgaju stare svete knjige pod dojmom njegove mudrosti.

19_beram.jpg
Pokolj nevine djece

Kralj Herod (lijevo) je dokaz da ove slike nisu ostavljale žitelje ravnodušnima jer mu je neki beramski vjernik na slici iskopao oči, a netko pismen je dopisao na glagoljici što misli o njemu – "lopov i vrag“. A i ondašnji intelektualci (pismeni ljudi) su se međusobno "častili“ – na jednoj freski potpisao se jedan glagoljaš «1533. sie pisa Levac Križanić», a drugi je dopisao «Pijani osal».  

beram.jpg
Sv. Mihovil važe duše

Dok Sv. Mihovil važe duše i nogama gazi đavla, netko od njegovih navijača je sitnim glagoljskim slovima ugrebao svoj komentar «Udri Miho».  

20_beram.jpg

Zaruke Marije i Josipa (židovski svećenik odjeven kao biskup)

Među pričama na beramskim freskama nalazimo i priču o cijepljenju voćaka, ukomponiranu u fresku Zaruke Marije i Josipa: u sredini veliki svećenik drži za ruku Mariju i Josipa, dok Josip stavlja Djevici Mariji prsten. Iza njih stoji skupina hramskih djevica i skupina mladića koji preko koljena lome štapove (grančice).

Ova freska priča legendu, prema kojoj je mnoštvo mladića zaprosilo Mariju. Oni su u hramu ostavili svoje grančice, no propupala je samo Josipova, zato je on postao Marijin zaručnik i svetac na čiji je blagdan (19. ožujka) pogodno cijepiti voćke, jer će onda zasigurno propupati.  

21_beram.jpg

  Sv. Apolonije, Leonard i Barbara (lijevo) — Sv. Martin (vitez) dijeli plašt siromahu (desno)

Među beramskim freskama iskače Sv. Martin (vitez) svojim tipično renesansnim pokušajem stvaranja dojma perspektive (dijagonalna mreža pločnika). Spomenimo da u vrijeme slikanja ove zidne slike još nije bila naslikana Leonardova Posljednja večera, a od slike Potopa Paola Uccella prošlo je tek nekoliko godina.

 

Europska martinska ikonografija posebice je motivirana Martinovim milosrđem i gestom davanja – polovicom svog ogrtača ogrnuo je siromaha koji je drhtao od hladnoće.

22_beram.jpg
Isus ulazi u Jeruzalem 
23_beram.jpg

 Molitva u vrtu (Getsemanski vrt pod Maslinovom gorom)

Na ovoj freski je neobično postavljena ograda vrta: Isus i učenici su izvan vrta, a Juda (predvodi vojnike da uhite Krista) prekoračuje ogradu praznog vrta (lijevo gore)!

24_beram.jpg
  Judin poljubac i uhićenje Isusa

Iluziju dubine prostora na ovoj freski daje lik koji ispada iz okvira slike. To je sluga kojem je Petar odsjekao uho, i koje Isus drži u ruci da ga opet zalijepi.

25_beram.jpg

  Svetište i starozavjetni proroci Danijel, Mojsije i Ilija (na lijevom zidu).

Prigodom barokne obnove srušen je svod u svetištu i postavljen ravni strop, ugrađena su dva polukružna prozora, a freske su prežbukane i uništene. Nakon Tridentskog koncila većina se zidnih slika u crkvama prekriva vapnom ili novim žbukama.

26_beram.jpg

Fragment prežbukane freske iza oltara. 

27_beram.jpg

  Turistička Info-tabla u selu Beram

Sve što trebate znati o crkvici Sv.Marije i njezinim freskama nalazi se na info-tabli u središtu Berma. Drugog pisanoga materijala nema, kao ni bilo kakvog natpisa ili oznake kod same crkvice. Naravno da nema ni onog poznatog znaka -"Zaštićeni spomenik…“  

Ruku na srce, ipak je to samo katolički i istarski sakralni, a ne antičko-rimski spomenik.

 

Spomenimo i Antona Gnusa, austrijskog konzervatora carsko-kraljevskog Središnjeg povjerenstva za zaštitu spomenika, koji je restaurirao freske i obnovio crkvicu 1913. godine. Od tada silno bogatstvo hrvatske sakralne baštine strpljivo propada.

28-beram.jpg

Pogled na Beram iz pravca beramskog groblja. 

29-beram.jpg

  Župna crkva Sv. Martina; pregrađena u neoromaničkom stilu početkom XX stoljeća

U hrvatskoj povijesti i kulturi kultu Sv. Martina pripada posebno mjesto. Samo u Istri je devet župnih crkava posvećeno ovom svecu koji je još za života bio posebno cijenjen kao izlječitelj i čudotvorac. Crkve Sv.Martina u sjevernoj Hrvatskoj obično su povezane s Templarima.

29a-beram.jpg

Velika slika Sv. Martina na pali glavnog oltara (Celestin Medović, 1912.) 

30-beram.jpg

  Kameni reljef Sv. Martina na konju i freske (kraj XV stoljeća), na zidu iza današnjeg glavnog oltara.

Župna crkva Sv. Martina je građena 1431., i od nje je sačuvano gotičko svetište u koje se ulazi iza glavnog oltara.

 

33-beram.jpg

U staro svetište je pospremljena kamena krstionica sa glagoljskim natpisom «be zidan Sveti Martin, beše pop Pilad, prošt Didak» po kojem se zna i točna godina izgradnje. 

32_beram.jpg

Od fresaka iz vremena gradnje crkve očuvano je nekoliko fragmenata na gotičkom svodu, među kojima je i Sv. Martin kada daje dio svog ogrtača promrzlom siromahu, rad venecijanskog majstora.

 

Martinov veliki plašt (cappa) s kukuljicom postat će poznata relikvija koju su čuvali cappelanusi, od čega je nastala titula kapelana. I svečano misno ruho pluvijal je skrojeno po obliku Martinova plašta.

 

Na zaglavnom kamenu svoda je isklesan portret Boga.  

31-beram.jpg

Staro svetište i oltar s reljefom Sv. Martina  

34-beram.jpg

  Današnja župna crkva Sv. Martina je izgrađena 1910. Godine.

U današnje doba postmoderne su metafizičke kategorije nepoželjne i ozloglašene, a TV moli za nas!

 

STARA PJESMA

 

O, ta uska varoš, o ti uski ljudi,
O, taj puk što dnevno veći slijepac biva,
O, te šuplje glave, o, te šuplje grudi,
Pa ta svakidašnja glupa perspektiva!

Čemu iskren razum koji zdravo sudi,
Čemu polet duše i srce koje sniva,
Čemu žar, slobodu i pravdu kada žudi,
Usred kukavica čemu krepost diva?

Među narodima mi Hrvati sada
Jesmo zadnji, robovi bez vlasti,
Osuđeni pasti i propasti bez časti.

Domovino moja, tvoje sunce pada,
Ni umrijeti za te Hrvat snage nema,
Dok nam stranac, majko, tihu propast sprema.

                                                Antun Gustav Matoš (Hrvatska smotra, Zagreb, 1909.)  

 

Ljubomir Škrinjar

{mxc}

Uto, 30-11-2021, 09:25:41

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.