BlažetinNavršilo se 20 godina od smrt jednog od najvećih književnika poniklih u redovima hrvatske narodne manjine u Republici Mađarskoj, prof. Stipana Blažetina. Rođen je 24. listopada 1941 u selu Santovo, nastanjenog Hvatima koji se subetnonimski izjašnjavaju i kao Šokci. Umro je u Pečuhu 24. ožujka 2001. godine. Prvi je od hrvatskih pjesnika u Mađarskoj počeo pisati hrvatskim književnim jezikom. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

ProeskiToše je imao smjelosti tijekom nastupa u Hrvatskoj staviti oko vrata krunicu. Doista veći kompliment našem narodu nije mogao dati. Kako zaboraviti ovu činjenicu? Tužan sam što je poginuo u zapadnoj Slavoniji koja je i moj zavičaj. Neka mu je vječna slava i hvala. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićDvadeset je godina prošlo od objavljivanja knjižice haiku pjesama Alojza Buljana, prosvjetnog djelatnika, dugogodišnjeg voditelja Ogranka Matice hrvatske u Novskoj i originalnog spisatelja. Pod nazivom „Šljivin cvijet“ autor je 2001.predstavio izbor iz svoga haiku pjesništva. Želio bih da ovaj prikaz bude (malo zakašnjela) čestitka Alojzu Buljan za njegov 60. rođendan. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Moji Zmijavci222Autorica je učinila velik trud sakupivši rječničko bogatstvo svojih rodnih Zmijavaca, dodavši mu običajnik, ali i odgovarajuće književne uratke, te vrlo kvalitetnu foto - dokumentarnu građu. Na taj način nastalo je vrlo dojmljivo multivalentno djelo. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

MiljenkoBuljacMiljenko Buljac je poznati hrvatski znanstvenik, ali i književnik. Piše pjesme, novele, eseje, kritike, djeluje kao lektor i korektor, te urednik Cetinskih vrila, časopisa Ogranaka Matice hrvatske u Sinju (1993. – 2017.), te urednik književnog niza u biblioteci Ornji. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Zasto sam slikala2Autorica nema jedinstven stil već upravo prema nadahnućima stvara djela, a prema priloženim reprodukcijama čini to vrlo strogo i dostojanstveno. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidmarovićNa žalost i ugledni novinar Denis Derk može pogriješiti. Ovoga puta to je učinio krivo navodeći ime i prezime bjeloruske književne nobelovke koju on naziva Svetlana Aleksijević. Već sam jednom upozorio (12. listopada 2015.), pa sada ponavljam, navedena književnica nije Ruskinja, već Bjeloruskinja, dakle pripadnica naroda koji ima svoju povijest i svoj materinski jezik, odnosno svoju narodnosnu samobitnost. Stoga upozoravam kako se naša skora gošća zove SVJATLANA, a preziva ALJAKSANDRAŬNA ALEKSIEVIC. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

ĐuroRužica Martinović – Vlahović je tijekom posljednjih desetljeća dokazala se kao zanimljiva i produhovljena pjesnikinja. Rođena je na Neretvi u gradiću Kominu, dok je životni radni vijek provela u Slavonskome Brodu. Po struci je liječnica tako da je zapravo, živjela dvostrukim životom: životom liječnice i životom književnice. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VidamarovićSuvremeni hrvatski pjesnik Ivan Tolj nesumnjivo je danas kao književnik stavljen pomalo u sjenu, a možda čak i namjerno zanemaren, premda je riječ o autoru na kojega možemo biti ponosni jer njegovo djelo zaslužuje da autora „odlikujemo“ nazivom poeta vates. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
Uto, 28-09-2021, 19:07:55

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.