U koruškom slučaju potpuno je zakazala hrvatska vanjska politika i još jednom je otkriveno kakve veleposlanike i veleumove, patriote uz to, šaljemo po Europama i svijetu. Jer, koliko god se sve pokušava svesti na crkvene okvire, i vrapcima je jasno o čemu je riječ. (H. Hitrec)

Šreter je trebao biti zamijenjen za dva srpska liječnika uhićena u Sisku jer su dostavljali materijal pobunjenicima, a „posrednik“ u zamjeni bio je mladi Pupovac. Đuro Brodarac je oslobodio ona dva liječnika, a Šretera hrvatska strana nije dobila, poslije se ustanovilo da je već odavno mrtav, a tijelo mu nije pronađeno ni do današnjega dana (kao ni ubojice). Sve je to više-manje poznato. (H. Hitrec)

Prvi moj dolazak na Bleiburg bio je 1990. godine. Skupina od dvadesetak povjesničara iz domovine i dijaspore ostala je nakon mise da prvi puta iznesemo neke činjenice i za stolom progovorimo o zločinu nad Hrvatima. (N. Nekić)

Zemlju Hrvatska za nas mlade povratnike je majka, ali država Hrvatska za nas je maćeha, pogotovo kad je u pitanju poduzetništvo. U meni se probudio inat: ta ne će mi neki tamo političari-neradnici određivati hoću li živjeti u vlastitoj zemlji. Smatram da sam kreativniji i sposobniji od većine njih. (D. Dijanović, HT)

O zabrani Katoličke crkve u Koruškoj da se u Bleiburgu održi komemoracija i misa žrtvama kao i o situaciji u Austriji i tamošnjem komemoriranju vojnika iz Drugoga svjetskog rata razgovarali smo s politologom Ivanom Pepićem. (D. Dijanović)

Koristim prigodu kao kroatist zahvaliti eurozastupnici gospođi Ruži Tomašić na nastupu u zaštitu hrvatskoga jezika na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Svaka joj čast! (A. Bagdasarov)

Režim će se, a ne samo odgovorni državljani i birači, morati zapitati koja je svrha i smisao velikih stranaka i njihovih džepnih oporbenih vrtnih patuljaka, ako ih pobjeđuju male, ali hrabre, nezavisne liste poput one u Iloku, ili im ad hoc improvizirane liste odnesu 20 posto glasova poput Milinovićeve, ili im u županiji 10 posto glasova uzme nezavisna ali programski osmišljena Dabina lista. (N. Piskač)

Prvi poznati slučaj uporabe pozdrava Za dom spremni jest onaj iz početka siječnja 1932. s odluke o udjelbi unovačenoga ustaše Andre Gredičeka, pa se može pretpostaviti kako je sam pozdrav nastao najvjerojatnije potkraj 1931. godine. (M. Jareb, HT)

Politička budućnost Zapada općenito će sljedećih godina biti bitno determinirana borbom za interpretaciju pojma demokracije. A sve zato što mainstream ima vrlo osebujno shvaćanje demokracije koja možda i nije tako dobra kad zasmeta njegovim interesima... (D. Dijanović)