Klinac s podignutom rukom u Milanu nije nikakav ustaša, pogotovo nije nacist, već je u najgorem slučaju neiživljena budala, čiju energiju okolnosti i okruženje usmjeravaju u krivom smjeru. (D. Pešorda, HT)

Jesen je izvisila, ispala iz kalendara. Iz vrućega ljeta izravno u hladnu zimu, pakosno, jest, upravo u jeku energetske krize i cvokotanja uz hladne radijatore. Jedno zlo nikada ne dolazi samo. Da nema hrvatske nogometne reprezentacije, ne bi bilo ni dobrih vijesti, no lako je našim loptačima kad se zagrijavaju prije utakmice, čak i rezerve griju klupe. (H. Hitrec)

U ovom prilogu upozoravamo na dva jugokomunistička zločina za koja su rijetki živući Hrvati čuli. To su ubojstva braće Emila i Karmela Juriševića. O Emilovu slučaju znamo malo, a o Karmelovoj pogibiji pisalo je i svjetsko novinstvo. (A. Čuvalo)

U odnosu na Popis stanovništva 2021. medijima nije toliko važno što je pao broj stanovnika RH, važno je što je pao broj katolika. (hkv)

Plenkovićevu vladu, danas, nazivaju ustaškom, a četništvo i pronacistički Nedićev režim pokušavaju prikazivati antifašističkim pokretima iako povijesne činjenice o njihovim politikama govore drukčije. Četnici su u onom ratu učinili mnoge strašne zločine po Hrvatskoj i BiH. Nismo zagovornici svađa s pročetničkom politikom iz Srbije, ali ne znamo koliko je korisno prikrivati činjenice u korist udovoljavanja 'globalističkim'…

U posljednje dvije godine umrlo je mnogo znamenitih hrvatskih zaslužnika od kojih neki nisu dobili ni jednu minutu na javnoj HRT. Umrli su znanstvenici, veliki jezikoslovci, glumci, mnogi branitelji, ali to nije uzburkalo nježne duše onih koji štite drugačije, vlastite uzore. (N. Nekić)

Pozivu B. Tadića Hrvatima na brandtovski akt klečanja za žrtve Drugoga svjetskoga rata, prethodio je teror još jednoga totalitarizma (komunističkoga) i mnoge žrtve, a nakon nekoliko desetljeća komunizma, i velikosrpska agresija na Hrvatsku. Ali, on se toga svega ne sjeća ili se bar pravi da sve to ne postoji. Ostao je pri lijevoj dijagnozi: sve je to govor revizionizma i nacionalizma. (I. Bekavac)

Njihove crkve, gdje se Armenci često okupljaju na bilo koji crkveni armenski blagdan, pomažu im u međusobnom komuniciranju, upoznavanju, razmjenjivanju iskustava i informacija, a nerijetko se prilikom tih susreta rode i nova prijateljstva i upoznaju budući bračni parovi. (A. Bagdasarov)

Katolici bi trebali shvaćati da su korijeni problema Republike Hrvatske, ali i općenito zapadne civilizacije duhovne prirode. Nemoguće je uništavati kršćanske korijene te podupirati ideologiju abortizma i kulturu smrti i očekivati ikakve pozitivne rezultate. Zla djela ne mogu rezultirati ni sa čim dobrim. (D. Dijanović)