Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0_pican.jpg

Pićan – "Krasna zemljo, Istra milo“

Lip 02, 2009
Prva katedrala posvećena Blaženoj Djevici Mariji na današnjem teritoriju Republike Hrvatske bila je u Pićnu, Pićanskoj biskupiji koju je utemeljio Sv. Nicefor, davne 524. godine. Bila je to peta biskupija u kršćanskom svijetu uopće. Titulu današnjega naslovnog biskupa Pićanske biskupije nosi pomoćni zagrebački biskup…
0-kalnik.jpg

Srednjovjekovna utvrda Veliki Kalnik (1/2)

Ožu 12, 2009
Područje Kalničke gore, odnosno njezini najistaknutiji i najviši predjeli upisani su u registar zaštićenih dijelova prirode, a srednjovjekovna utvrda (zamak - burg - stari grad) Veliki Kalnik upisan je u registar kulturne baštine Republike Hrvatske. Proljeće je idealno godišnje doba za bezbrižno uživanje na krševitoj…
Tribina

Obilježena 20. obljetnica "Izlaska iz hrvatske šutnje"

Ožu 02, 2009
Hrvatsko kulturno vijeće i Hrvatska kulturna zaklada upriličile su obilježavanje dvadesete obljetnice izlaska iz hrvatske šutnje tribinom koja je održana u subotu, 28. veljače 2009. u prostoru Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova u Zagrebu. Pozvani su živi sudionici, koji su govorili toga nadnevka, u Društvu…
Ilica, Zagreb

Vremeplovom kroz Gornju Ilicu do duda nad sitnogoricom

Ruj 19, 2011
Zagrebačka ulica Ilica na potezu od Jelačićevog do Iličkog placa bila je dugo vremena glavna gradska prometnica i trgovačko središte grada. Prije samo 120 godina imala je 5 hotela, 6 kavana, 2 slastičarnice i brojne raznovrsne dućane zagrebačkih obrtnika i židovskih trgovaca, ali i prodavaonice s prekomorskom robom.…
Maksimir - snijeg

Maksimir na -8 i plus 25 centimetra snijega

Velj 12, 2012
I dok iz Dalmacije ovih dana dolaze spektakularne slike mora, bure i snijega, veće padaline su uglavnom zaobilazile do sada Zagreb. Ipak, to se ovaj vikend promijenilo i Zagreb polako ali uporno u subotnjim i nedjeljnim satima zatrpavaju snježne pahuljice. Naš majstor reportaža Ljubomir Škrinjar uputio se zato u…
0 Kralj Tomislav

"Mi Hrvati"- zatajene istine o bolnici Rebru (3)

Lis 24, 2015
Jeste li znali da je zagrebački Grk Dimitrij Demetar bio glavni pokretač nastojanja da se hrvatskom banu Jelačiću podigne spomenik u Zagrebu? Da je spomenik prvog hrvatskoga kralja Tomislava bio izložen na Rokovu perivoju od 12. svibnja do svršetka lipnja 1935., te ga je tu vidjelo oko 3.500 ljudi, i da je »Društvo…
Kuzma Kovačić - križ

Reportaža: Trijumf sinteze hrvatske baštine i modernosti

Tra 25, 2013
U srijedu, 24. travnja otvorena je u Modernoj galeriji u Zagrebu retrospektivna izložba velikoga hrvatskog kipara Kuzme Kovačića. Izložbu su otvorili Biserka Rauter Plančić i Milan Bešlić, u nazočnosti brojnih uglednika iz kulturnoga kruga. Bio je to događaj koji će ostati zapisanim u povijesti likovne umjetnosti.…
0-Humac-muzej

Reportaža: Muzej franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu (1/2)

Ruj 25, 2009
Najstarija samostanska crkva u cijeloj Herceg – Bosni nalazi se u mjestu Humac, predgrađu Ljubuškoga i samo deset kilometara daleko od Međugorja. U ovom franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. godine. U obnovljenom muzeju izloženi su predmeti prikupljeni…
Crkva svetog Franje Ksaverskog

Koncert u crkvi svetog Franje Ksaverskog

Pro 24, 2006
Sinoć je u crkvi svetog Franje Ksaverskog u Zagrebu HSPD "Podgorac" iz Gračana (Zagreb) božićnim koncertom svečano proslavio 100-ti rođendan. Pjevane su stare kajkavske pjesme vezane uz blagdan Božića. Donosimo reportažu u slikama Ljubomira Škrinjara, koje na lijepi način prenose ozračje u crkvi za vrijeme koncerta.
Novigrad na Dobri

Reportaža: Stari grad Novigrad na Dobri

Ruj 24, 2010
Iznad rijeke i mosta preko Dobre, na povišenom položaju da bi sve nadzirao, ali i bio viđen sa svih strana, stoji Novigrad, povijesna utvrda podignuta u XIV st. zapadno od Karlovca. Svakome tko bi ju ugledao morala je ulijevati strahopoštovanje. Doista, zidine i kule morale su izgledati nepobjedive, a svakako su to i…

Reportaže u kronološkom redu

Tanajske ploče i Veliki Tabor 

Poslušajte dobar savjet iz Hrvatskog lista -"Hrvati, isključite televizor i uključite mozak" - i povedite unuke na nedjeljni izlet u hrvatsku prošlost, pa im u jednom danu pokažite i objasnite Tanajske ploće, zatim najimpresivniji hrvatski srednjovjekovni dvorac Veliki Tabor, spomenik Hrvatskoj himni i dvore hrvatskog bana Jelačića. Hrvatske samosvijesti i nacionalno osvještenih Hrvata ionako je sve manje.

mapa_zgvt

Karta puta (ukupno 110 kilometara): Zagreba – Zabok – Tuheljske Toplice – Velika Horvatska – Desinić – Veliki Tabor – Miljana – Klanjec – Zaprešić – Zagreb.

Na zapadnom ulazu u Zabok, neposredno uz cestu, nalazi se dvorac Gredice (Gjalski) u kojem je rođen hrvatski književnik Ksaver Šandor Gjalski (1854.-1935.), a u istom je dvorcu i umro. Dvorac je 1997. godine obnovljen i preuređen u hotel.

tanajske_1

Ulomci dviju mramornih ploča s grčkim natpisima, datiranih s kraja drugog ili početka trećeg stoljeća p.Kr., iskopani su 1853. godine u starom grčko-iranskom gradu Tanaisu (danas Azov kod Rostova), na utoku rijeke Don u Azovsko more. Godine 1890. u Sankt Peterburgu ruski znanstvenik Vasilij V. Latvšev (1855.-1921.) obznanjuje otkriče Tanajskih ploča, zbog kojih su u Hrvatskoj nakon 1918., a pogotovo nakon 1945. godine, svi koji su o njima govorili ili pisali (Šegvić, Šufflay, Pilar, Sakač, Lovrić, Marčinko…) bili šikanirani, onemogućavani, ali i ubijani. U Titovoj Jugoslaviji Tanajske ploče su na udaru Krivičnog (kaznenog) zakona o neprijateljskoj djelatnosti.

Tanajske ploče su dragocjene za hrvatsku etnogenezu jer nose najstariji (irano)hrvatski etnonim zapisan na europskom tlu - u obliku Horoúatos (Horúat) i Horóatos (Horóat) - i zato su "hrvatski rodni list star gotovo dvije tisuće godina". 

Možda najstariji dosad poznati praoblik hrvatskoga imena nalazimo u Aziji, u zapisima mitansko - huritskoga kralja Tušrate (1420.-1400. pr.Kr.), koji svoju državu naziva Huravat Ehillaku – "Hrvatsko" Kraljevstvo.  

Izvorne Tanajske ploče izložene su u ruskom Državnom muzeju Ermitaž u Sankt Peterburgu, a zahvaljujući susretljivosti vlade Ruske Federacije, i na poticaj Znanstvenog društva za proučavanje podrijetla Hrvata, odljevi Tanajskih ploča stigli su u Hrvatsku 2001. godine, uz medijsko prešućivanje isključivo zbog kroatofobskih razloga. Tom prigodom upriličeno je u Zagrebu predstavljanje knjige fra. Silvija Grubišića "Od pradomovine do domovine", u dvorani Samostana franjevaca hercegovačke provincije u Aveniji Gojka Šuška.  

tanajske_2

Odljeve Tanajskih ploča na dvorcu Gredice, nažalost bez naziva, popratnog natpisa ili pojašnjenja (!), postavila je udruga Muži zagorskog srca, 2005. godine. Uz Maticu hrvatsku u Zagrebu to je jedino mjesto u Hrvatskoj gdje ih možemo vidjeti.  

tanajske_3

Odakle ime Hrvat (Horóat) u gradu Tanaisu kada od Slavena još nema ni "S"?!

Nakon uspostave Kraljevine SHS, tj. prve Jugoslavije (1918.), iz Arhiva JAZU u Zagrebu nestaje dizertacija "O podrijetlu antičkih Hrvata od Medijaca iz  zapadnog Irana", koju je Josip Mikoczy (1734.- 1800.) obranio na Sveučilištu u  Zagrebu 1797. godine. Uklapa li se ta "krađa" u kolonijalnu okupaciju Hrvatske i rashrvaćivanje? Razbijaju li Tanajske ploče sveslavensku (pansrpsku) dogmu srpskog imperijalizma? 

 "Mnogi, posebno oni koji su bili premladi za vrijeme Domovinskog rata, počinju vjerovati u krivotvorenu povijest, te iz dana u dan sve su podložniji manipulaciji. Konačni cilj je stvoriti takvo stanje duhova u Hrvatskoj u kojoj će Hrvati zaboraviti što su danas i što su bili. Knjige o Domovinskom ratu, o našem identitetu, i o svemu onom što nas čini Hrvatima prešućuju se, a svi oni koji o tome pišu marginaliziraju se i guraju na stotine načina s društvene scene. Domoljublje postaje nešto nepoželjno, štetno, konzervativno."(Zdravko Tomac, 2006.).

Na putu od dvorca Gredice do Velikog Tabora prolazimo preko potoka Horvatska u mjestu Velika Horvatska, koje se prvi put spominje 1571.g. u darovnici cara Maksimilijana Petru Ratkayu kao "curia felseo Horwaczka". Pripadala je velikotaborskom vlastelinstvu i Ratkayima do 1793. godine kada taj plemićki rod izumire.

U blizini afganistanskoga grada Kandahara (na granici današnjeg Irana i Afganistana), na mjestu nekadašnjega glavnog grada staroperzijske pokrajine (države) Harahvati, danas se nalazi selo Haravacija (staroperzijski - Harauvatiš i Harauvatija; armenski – Hruhatti). Harahvati su svoj glavni grad, i rijeku koja kroz njega teče,  zvali Horohvat. Protjerali su ih Skiti 653. pr.Kr. Samo slučajnost u sličnosti toponima Horvatska – Horohvat ?  

vtabor_1

Veliki Tabor (podnaziv dvorca – Dvorac Ratkay), predstavnik fortifikacijske arhitekture kasnoga srednjeg vijeka, jedinstven u svojoj arhitekturi i očuvanosti u izvornom obliku, prvorazredni je spomenik nulte kategorije.

Veliki Tabor (tabor - vojni logor, obziđe ili tvrđava) bio je najzapadnija točka obrambenog sustava koji se rasprostirao do istočnih obronaka Ivanščice (Mali Tabor, Kostelgrad, Gorica, Cesargrad, Lobor-grad, Oštrc, Pusta Bela, Milengrad, Greben-grad i Konjščina). Kada je opasnost od Turaka prošla, pretvoren je u dvorac, zatvorena tlocrta s četiri krila i unutrašnjim dvorištem.

Konzervatorsko-restauratorska istraživanja na Velikom Taboru izvođena su 1995. i 1998. godine. Opsežni građevinski i konzervatorsko-restauratorski radovi započeli su 2006. godine, djelomice su dovršeni ove jeseni, a slijedi obnova južne kule. Obnovu peterokutne kule, unutarnjeg dvorišta i ulaznog trakta s pratećom infrastrukturom u cijelosti je financiralo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.  Veliki Tabor je u vlasništvu Republike Hrvatske te djeluje kao muzej i izletište.  

vtabor_2

Dvanaest međusobno različitih krovnih pokrova daje cijelom zdanju posebnu reljefnost. Najstariji dio kompleksa je središnja utvrda ili tzv. peterokutna kula (popularno zvani palas – na fotografiji s bijelo obojenim zidovima), građena u 12. stoljeću, koja je imala stambenu i obrambenu funkciju.

vtabor_3

Kasnije, u 16. stoljeću, dograđuje se vanjski obrambeni prsten s četiri polukružne kule. Smatra se da je za tadašnju ratnu tehniku bio neosvojiv. 

vtabor_4
vtabor_5
U 17. stoljeću prigrađene su prostorije pokraj sjevernog zida.  
vtabor_6 
vtabor_7
vtabor_8
Dio s današnjim ulaznim vratima dograđen je oko 1820. godine.
vtabor_9
Povijesne žbuke na zidovima u unutrašnjosti tabora konzervirane su i sačuvane, a dijelovi oslika koji nedostaju rekonstruirani su i nadopunjeni.
vtabor_10
vtabor_11
vtabor_12
U dvorištu je stari zdenac dubok trideset metara, a u prizemlju kule nekadašnji vinski podrum s velikom prešom za grožđe. 
vtabor_13

  Na bridu ove kule, u visini drugoga kata, nalazio se sunčani sat. Ostaje nam nejasno zašto su ga konzervatori-restauratori maknuli.

vtabor_14
 

 Ljubomir Škrinjar

{mxc}

Ned, 5-12-2021, 23:50:18

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.