Međunarodna ekspertiza: Medicinski je fakultet u rasulu

 

Slobodna Dalmacija ekskluzivno je u posjedu triju međunarodnih ekspertiza iz 2005. koje govore o sukobu klanova, mobingu i potpuno poremećenim ljudskim odnosima na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Ekspertize je zatražilo Ministarstvo prosvjete, obrazovanja i sporta, a dvije godine su skrivane od hrvatske akademske i šire javnosti kao prvi slučaj traženja inozemne pomoći u rješavanju stanja na nekom hrvatskom fakultetu. U trenutku kada smo počeli istraživati slučaj, dekanica Medicinskog fakulteta prof. dr. Nada Čikeš uputila je svim našim sugovornicima dopis u kojemu brani komunikaciju s “novinarkom Škaričić” o njihovoj uključenosti u slučaj “međunarodnih ekspertiza”. Recenzije je rektoru Sveučilišta u Zagrebu Aleksi Bjelišu 1. veljače ove godine poslalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, ne dajući objašnjenje zbog čega je trebalo čak dvije godine da postanu aktualne za Sveučilište. Dvije su recenzije, naime, Ministarstvu stigle još u kolovozu 2005. godine, a jedna mjesec dana kasnije, i to na zahtjev aktualnog ministra Dragana Primorca, koji je osobno imenovao stručno peteročlano povjerenstvo koje je trebalo odgovoriti o, kako se navodi, “karakteru i opsegu narušavanja legalnosti i akademske korektnosti postupaka u znanstvenoistraživačkom radu i postupcima izbora u znanstvena zvanja”.

Benigni početak

Cijela je stvar započela kao benigna dječja prepirka, još 2002. godine, kada je prof. dr. Aida Salihagić-Kadić odbila dati pozitivno mišljenje za imenovanje u docenta dr. sc. Vladiane Crljan-Manestar, suradnice ravnatelja Instituta za istraživanje mozga prof. dr. Hrvoja Banfića, zbog navodnog nedovoljnog broja znanstvenih radova kandidatkinje. U isto vrijeme Croatian Medical Journal, kojemu su glavni suurednici prof. dr. Ana Marušić i njezin suprug prof. dr. Matko Marušić, odbija objaviti jedan rad Crljan-Manestar. Sukob se očito dogodio u prethodno kontaminiranoj atmosferi, jer je vrlo brzo eskalirao u teške optužbe - Banfić je optužio Marušićevu za publiciranje nevažećih znanstvenih rezultata u Journal of Immunology, a Salihagić je kao kolateralna žrtva doživjela nevjerojatne napade, među ostalim, navodno i na nacionalnoj osnovi. U ekspertizama se element nacionalne nesnošljivosti ne spominje, ali govori se o “vrijeđanjima, ponižavanjima i verbalnim napadima” koji mogu sadržavati i elemente kaznenog djela, a “moglo bi se govoriti i o timskom mobingu”. Obje se znanstvenice za pomoć obraćaju svim mogućim fakultetskim i sveučilišnim tijelima, kao i udrugama za mobing, no nitko nijednom nije odgovorio na njihove dopise. Analizirajući ukupnu situaciju oko tog sukoba, sve tri stručne ekspertize, međutim, konstatiraju da problem na Fakultetu daleko nadilazi konflikt na relaciji Institut-CMJ, jer je vjerojatno nastao zahvaljujući problematici cijelog sustava i potpunoj pasivnosti ključnih tijela i njihovu priklanjanju pravu jačega. 

Strah od autoriteta

Recenzent psihijatar pita se što može tako poremetiti rad kontrolnih fakultetskih tijela, te zaključuje da se može raditi o strahu sudionika od nekog “jakog unutrašnjeg faktora”, kao što je autoritet koji beskompromisno provodi svoju volju i ugrožava druge, negativna iskustva sudionika iz prošlosti i osjećaj bespomoćnosti u uklanjaju “nepravilnosti sustava”, nedostatak perspektive, osjećaj socijalne i radne ugroženosti i strategija preživljavanja. Dijagnosticirajući ozbiljan poremećaj “interakcija na Fakultetu”, ovaj stručnjak dodaje da postoje ozbiljne indicije da je temeljni izvor problema borba za vlast i premoć na Fakultetu u kojoj sva nadležna tijela štite jačega u toj borbi, a budući da se takve patologije ne rješavaju lako, sugerira nizozemski model uvođenja privremene prinudne uprave na Medicinskom fakultetu! Najzanimljivije je pitanje kako pune dvije godine nitko od uključenih u sukobe na Medicinskom fakultetu nije mogao doći do recenzija koje je kod sebe, kao najstrožu tajnu, zadržalo Ministarstvo i dekanica Medicinskog fakulteta prof. dr. Nada Čikeš. Državni tajnik u resornome ministarstvu prof. dr. Slobodan Uzelac tvrdi da je stav Ministarstva i da štiti autonomiju fakultetskih ustanova, što znači da su cijelo vrijeme čekali na reakciju dekanice Medicinskog fakulteta. Nakon što je ta reakcija izostala i nakon što su u veljači recenzije uputili rektoru Bjelišu, sada čekaju na očitovanje Bjeliša i dekanice Čikeš: - Jedina situacija u kojoj Ministarstvo može uplesti upravni nadzor je ako se pokaže da Fakultet krši zakonsku proceduru u nekim postupcima. Čekamo očitovanja nadležnih tijela Sveučilišta i Fakulteta, na temelju kojih ćemo donijeti konačan stav - kaže Uzelac.

Zataškavanje djela

No, zašto je Ministarstvo prije dva mjeseca ipak sramežljivo otvorilo kanal recenzijama, uputivši ih rektoru? Odgovor leži u događajima od rujna protekle godine, kada je situacija dosegnula razinu međunarodnog skandala. Sredinom rujna ugledni British Medical Journal optužuje bivšeg pročelnika Katedre za ginekologiju i porodništvo prof. dr. Asima Kurjaka za višestruko plagiranje radova, a hrvatsku akademsku zajednicu i Medicinski fakultet za sustavno zataškavanje takvih djela, te traži od Fakulteta da ispita autentičnost svih njegovih radova. Pritisnuta snagom međunarodnog skandala i značajem Kurjakova imena, fakultetska “akademska zajednica” odgovara čistim “spinom”, optužujući opet Marušićevu i njezina supruga prof. dr. Matka Marušića da su utjecali na uredništvo BMJ-a u pisanju optužbi protiv Kurjaka. U samo nekoliko dana razvija se pravi kaos: pokazuje se da je plagijata na Fakultetu jako mnogo, otvaraju se davno spremljene optužbe protiv dekanice Čikeš, prof. dr. Ivice Kostovića, prof. dr. Miloša Judaša i prof. dr. Ivana Vintera, a pokreću “zamrznuti” postupci protiv Ane Marušić i predsjednika Hrvatskog psihijatrijskog društva prof. dr. Ljubomira Hotujca. Istodobno, British Medical Journal objavljuje dopis počasnog profesora Sveučilišta u Georgiji Williama L. Raglanda, dugogodišnjeg suradnika različitih akademskih i istraživačkih institucija u Hrvatskoj, koji tvrdi da je bio svjedok “bezbrojnih znanstvenih pogrešaka, plagijata, falsificiranja i izmišljanja znanstvenih podataka” u radovima osoba iz hrvatske akademske zajednice, te da su svi pošteni ljudi prisiljeni ili “emigrirati ili šutjeti o tome”. Ukratko, resorno ministarstvo u neizdržljivoj situaciji ipak daje doprinos legalitetu procedura u trenutku prije donošenja odluka u svim navedenim procesima, te obznanjuje Sveučilištu postojanje recenzija.  

Rektor bez stava

Nakon što nam je u prvom kontaktu stavio do znanja da mora pročitati ekspertize prije razgovora, u polusatnom razgovoru s rektorom Bjelišem doista nismo uspjeli zaključiti što zapravo misli o situaciji na Fakultetu, a pogotovo što kani poduzeti, dok je ostalim sudionicima razgovora o ovoj temi stigao dopis ili usmeni naputak dekanice Čikeš po kojemu “ne smiju davati izjave novinarki Nataši Škaričić” o “uključenosti u slučaj međunarodnih ekspertiza koje je pribavilo Ministarstvo prosvjete, znanosti i športa”, pod prijetnjom stegovne odgovornosti. Čikeš zabranu komunikacije obrazlaže time da nadležna fakultetska tijela nisu donijela svoje zaključke “o navedenim predmetima”, iako smo je mailom obavijestili da ne razgovaramo o pojedinačnim slučajevima, nego o stanju na Fakultetu. Izjavu nam nije htio dati ni prof. dr. Hrvoje Banfić, tvrdeći da nema vremena jer ide na put, dok su izjave nakon prijetnji sankcijama povukli bivši dekan prof. dr. Boris Labar i Marušićeva. Salihagić-Kadić je najprije kazala da je nazovemo kasnije, a potom se pozvala na prošlogodišnju odluku dekanice Čikeš o zabrani javne komunikacije o prolemima na Fakultetu. Uporni su ostali jedino prof. dr. Matko Marušić i prof. dr. Ljubomir Hotujac, uvjereni da tijela koja nisu “donijela svoje zaključke o navedenim predmetima” toliki niz godina, nisu u poziciji braniti ljudima da razgovaraju o vlastitim sudbinama.

- Ministarstvo i dekanica Čikeš imaju ekspertize koje potvrđuju akademski i ljudski mobing nad Anom Marušić i Aidom Salihagić-Kadić od 2005. godine, no napadi se i dalje nastavljaju. Zašto u 15 mjeseci Vijeće Medicinskog fakulteta i druga odgovarajuća tijela nisu upoznata s tim dokumentima? Tko se to danas usuđuje uskratiti ljudima pravo da traže pravdu i da kažu istinu o svojim problemima? To je opće ljudsko i ustavno pravo - tvrdi Marušić. Marušić je uvjeren da iza konflikta s uredništvom CMJ-a stoji želja za preuzimanjem ovog časopisa koji je stekao svjetski renome te je, kako je naglasio, postao “poželjan plijen”. U raspravi o općem stanju na Medicinskom fakultetu nije htio sudjelovati jer tvrdi da zbog osobne pozicije “ne može jamčiti objektivnost”. - Zato ću samo reći da ono što su međunarodni stručnjaci rekli za slučajeve prof. Marušić i prof. Salihagić-Kadić vrijedi za još barem pet slučajeva s kojima sam bio  upoznat - dodaje Marušić. Prof. Hotujac optužen je za vrlo ozbiljnu prijevaru: da je od jednog od najuglednijih svjetskih psihijatara Normana Sartoriusa prepisao radove o antipsihoticima i objavio ih u hrvatskom časopisu, bez navođenja opasnih nuspojava. I on tvrdi da je žrtva urote:

- Ja sam u publikaciji naveo da je veći dio članka prijevod Sartorijusa, no to se u tisku izgubilo - što smo mogli napraviti? Što se nuspojava tiče, moja intencija nije bila analizirati učinke o kojima sam govorio, nego objasniti komparativne prednosti druge generacije antipsihotika u odnosu na zastarjele lijekove koji su na hrvatskom tržištu - objašnjava Hotujac. Suočen s vjerojatnim sankcijama koje mu prijete, Hotujac tvrdi da je neprijateljstvo počelo onoga trenutka kada je dobio Nagradu Grada Zagreba za doprinose u psihijatriji, te da prijavu za plagijat smatra posljedicom profesionalne ljubomore. Neslužbeno, može se čuti da se Hotujčev prijestup smatra akademski i liječnički “strašnim”, no nikada ne bi bio procesuiran da sukobi na Fakultetu nisu eskalirali. Činjenica je da se najvažnija ustanova za medicinsku edukaciju budućih liječnika pretvorila u poprište klanova, neriješenih optužbi za plagijate, profesionalno zlostavljanje i zaštitu najprizemnijih interesa vladajućih. Po reakcijama nadležnih, ne vidi se tko će imati snage da to presiječe, pa čak ni zbog međunarodnih odjeka skandala koji dolaze s Medicine.

Opasni trendovi

Hrvatsko zdravstvo prosječno u godinu dana javno diskreditiraju deseci skandala i afera, neki od njih dobiju i pravosudni epilog, no većina ih se sakrije iza floskule o “pogrešci u sustavu”. Pod “sustavom” se, međutim, redovito spominje resorno ministarstvo, nadležne komore ili strukovni zborovi, pri čemu nitko nikada nije prozivao ustanovu u kojoj rade 363 medicinara s akademskim statusom, među kojima je većina najpoznatijih liječnika kliničara u državi - Medicinski fakultet u Zagrebu. Nakon što smo došli u posjed triju međunarodnih recenzija o - citiramo - etičnosti i akademskoj korektnosti događanja i postupanja na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu - novinarsko je istraživanje pokazalo da upravo Fakultet njeguje najopasnije trendove u hrvatskom zdravstvu: paranoju od javnosti, prikrivanje i zataškavanje teških kršenja etike i struke, te paralizu pred svakom promjenom.

Vještačenja

Da bi stvari bile jasnije, treba precizno navesti za koja je fakultetska tijela Ministarstvo zatražilo vještačenja; riječ je o Znanstveno-nastavnom vijeću, Savjetu, Sudu časti, Zavodu za anatomiju, Zavodu za fiziologiju, Hrvatskom institutu za istraživanje mozga i časopisu Croatian Medical Journal. Činjenica je da je Ministarstvo i operativnim zadacima ekspertize i metama tih operacija unaprijed kazalo da su najznačajnija mjesta najvažnije hrvatske medicinske institucije upitne, što su ekspertize naknadno i potvrdile.

Nataša Škaričić
Slobodna Dalmacija

{mxc} 

Sri, 28-10-2020, 18:41:13

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.