Pad indeksa ekonomske klime u travnju

Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu zamjetno su pogoršana u travnju, odražavajući lošije padprocjene industrijske proizvodnje i potražnje za uslugama, pokazalo je mjesečno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u travnju za 4,9 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost u ožujku, kliznuvši na 107,7 bodova.

Znatno blaži optimizam pokazali su u travnju menadžeri u industriji, uz pogoršana očekivanja proizvodnje u idućim mjesecima i lošije ocjene rezultata u prethodnom razdoblju i planirano slabije zapošljavanje. Indeks očekivanja u sektoru pao je za gotovo osam bodova u odnosu na ožujak.

Pogoršano je i raspoloženje u sektoru usluga i maloprodaje, iskazano u padu indeksa za 7,3 odnosno za gotovo šest bodova. Poslovanje u protekla tri mjeseca bilo je lošije no što su pokazivale ocjene u prethodnom mjesecu, a prognoza potražnje za uslugama znatno je pogoršana.

Blago se poboljšalo samo raspoloženje u građevinskom sektoru, prema rastu indeksa za 2,3 boda.

Među potrošačima je pak raspoloženje bilo stabilno u usporedbi s ožujkom, što se očituje u gotovo nepromijenjenoj vrijednosti indeksa, pokazuje istraživanje.

Menadžeri u gospodarstvu u cjelini očekuju da će manje zapošljavati u idućim mjesecima, prema padu indeksa EEI za tri boda. Neizvjesnost u poslovanju ublažena je pak u odnosu na ožujak, procjenjuju, i indeks EUI pao je za gotovo jedan bod.

Blago pogoršanje u eurozoni

Ozračje među menadžerima i potrošačima u eurozoni u cjelini marginalno je pak pogoršano u travnju, što se očituje u padu indeksa ekonomske klime (ESI) za 0,6 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost u ožujku, na 95,6 bodova.

Marginalan pad indeksa odražava slabije ozračje među poslovnim čelnicima u industriji, iskazano u padu indeksa za 1,6 bodova.

Očekivanja su pogoršana i u maloprodaji u odnosu na ožujak, što se očituje u padu indeksa za 0,8 bodova. Slijede sektori usluga i građevinarstva, u kojima je ozračje blago pogoršano, iskazano u padu indeksa za 0,4 boda.

Raspoloženje među potrošačima bilo je pak gotovo nepromijenjeno u odnosu na ožujak.

Poslovni čelnici u 20-članom gospodarstvu očekuju slabije zapošljavanje u idućim mjesecima, prema padu indeksa EEI za 0,7 bodova. Neizvjesnost u poslovanju trebala bi po njihovoj procjeni biti neznatno blaža u odnosu na procjene u ožujku, što se očitovalo u padu indeksa EUI za pola boda.

Među vodećim gospodarstvima eurozone najviše se pogoršalo raspoloženje u francuskom gospodarstvu, prema padu ESI-ja za gotovo pet bodova. Slijedi Italija s padom indeksa za 1,3 boda.

U skupini 'velikih' raspoloženje se najviše poboljšalo u Španjolskoj i Njemačkoj, prema rastu indeksa za 2,3 odnosno 1,5 bodova.

Najveće gospodarstvo izvan eurozone, ono Poljske, također bilježi poboljšano ozračje, prema rastu indeksa za 1,5 bodova, piše HRT.

(hkv)

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.