U očekivanju Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike
Prema čl. 16. Zakona o hrvatskom jeziku „(1) [r]adi zaštite, osiguranja slobode uporabe i poticanja razvoja hrvatskoga jezika Vlada donosi Nacionalni plan hrvatske jezične politike… s popisom prioritetnih ciljeva i mjera“. 
Prema čl. 19. Zakona o hrvatskom jeziku „(2) Vlada će Nacionalni plan iz članka 16. ovoga Zakona donijeti u roku od dvije godine od dana njegova stupanja na snagu.”
Dakle, prema zakonskim odredbama taj Nacionalni plan trebalo je donijeti najkasnije dvije godine nakon stupanja na snagu Zakona o hrvatskom jeziku, odnosno do 15. veljače 2026., a prije toga trebao je, prema najavama predsjednika Vijeća za hrvatski jezik dr. sc. Marka Tadića, biti predstavljen za javnu raspravu. Već je lipanj 2026. i to znači da Nacionalni plan kasni.
Prema riječima dr. sc. Tadića „Vijeće za hrvatski jezik u 11 je zasebnih dijelova sastavilo prvi prijedlog Nacionalnoga plana (NP) hrvatske jezične politike i on je sad na tehničkoj i pravnoj provjeri i doradi prije nego što ga se uputi Vladi Republike Hrvatske na donošenje. Koliko će još truda u toj doradi Vijeće trebati uložiti, tek treba vidjeti, ali čvrsto vjerujem kako je najznatniji dio posla već iza nas“ (v. Misao.hr).
Iz članka novinara Marka Curaća od 11. svibnja ove godine (v. Portal HKV-a) doznajemo da je radna inačica Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike (NP) poslana u Ministarstvo kulture i medija, a ministarstvo je taj NP povjerilo Institutu za hrvatski jezik. Članovi Vijeća nisu se prije bavili problemom jezične politike i njima vjerojatno treba pomoć. Međutim, iza pojedinih članova Vijeća stoje znanstvene institucije za istraživanje i proučavanje hrvatskoga jezika koje bi mogle vjerojatno pomoći u doradi pojedinih pitanja ili primjedbama toga plana. Hoće li uopće biti javna rasprava toga Nacionalnoga plana i zašto ga treba, kao i Zakon o hrvatskom jeziku, stalno dorađivati, uređivati, usklađivati? Jesu li autori Zakona o hrvatskom jeziku uključeni u rad za sastavljanje NP-a?
Novinar Nenad Piskač u članku o Nacionalnom planu (v. Cronika.hr) osim ključnih pitanja, zašto kasni taj plan za hrvatski jezik i tko zapravo upravlja jezičnom politikom u Hrvatskoj, skrenuo je pozornost na rečenicu koju je 22. ožujka 2025. godine objavio portal Misao.hr: „Ovom prilikom pozivamo sve institucije, stručnjake, pojedince da svoje sugestije, prijedloge i komentare upute portalu Misao.hr upravo s ciljem što bolje komunikacije o provedbi Zakona o hrvatskom jeziku“ (v. Misao.hr). Na osnovi čega je postojala ta neshvatljiva pozivnica i na koji ju način treba ostvarivati ako nitko, osim članova Vijeća i danas IHJ-a, nije vidio tekst budućega Nacionalnoga plana (NP)? Naravno da nema smisla davati bilo koje sugestije i prijedloge o Zakonu koji je već objavljen. Zar ta pozivnica za sugestije ili prijedloge mijenja ili može promijeniti ili poboljšati Zakon ili NP?
Nakon donošenja Nacionalnoga plana morao bi biti odobren i akcijski plan hrvatske jezične politike za ovu ili ovu i iduću godinu. U taj bi akcijski plan već trebalo uključiti nekoliko mjera svrstanih u nekoliko konkretnih zbivanja (događaja) usmjerenih na razvoj, očuvanje, potporu i promicanje hrvatskoga jezika kako u Republici Hrvatskoj, tako i izvan nje. Očekujemo predstavljanje i javnu raspravu o Nacionalnom planu hrvatske jezične politike s popisom konkretnih prioritetnih ciljeva, zadaća i mjera za javnu i službenu porabu hrvatskoga jezika.
Artur Bagdasarov