Autoportreti iz fundusa Muzeja likovnih umjetnosti

Otvorenje: 28. svibnja u 19:00 sati
Trajanje izložbe: 28. svibnja – 15. studenoga 2020.

Muzej likovnih umjetnosti u četvrtak, 28. svibnja 2020. u 19:00 sati otvara izložbu Autoportreti iz fundusa Muzeja likovnih umjetnosti. Riječ je o izložbi koja problematizira temu autoportreta u fundusu Muzeja, revalorizira i prezentira u novom svjetlu poznate nam autoportrete. Autor izložbe, mr. sc. Daniel Zec, viši kustos ističe da se izložbom daje doprinos kompletnoj obradi jednog aspekta muzejskog fundusa koji je ujedno i kvalitetna priprema za budući stalni postav Muzeja likovnih umjetnosti.

Značaj izložbe također leži u činjenici da većinu djela potpisuju umjetnici koji pripadaju osječkome likovnom krugu ili su rođenjem Osječani (raspon djelovanja od sredine XIX. stoljeća pa sve do danas), što je pak rezultat planiranog formiranja i nadopunjavanja zbirki Muzeja.
Kroz izložbu je prikazano ukupno 48 autoportreta 36 autora (što je odraz brojčanog stanja u fundusu Muzeja) raspoređenih u četiri zbirke: slikarstva, kiparstva, plaketa i medalja te crteža i grafika. Posjetitelji imaju priliku vidjeti najstariji autoportret u fundusu Muzeja (1837.-1839.) koji pripada Franji Pfalzu, potom autoportrete afirmiranih hrvatskih umjetnika poput Ive Kerdića, Branka Ružića, Slavka Kopača, Vladimira Filakovca i Julija Knifera, ali i autoportrete osoba koji su više poznati kao likovni kritičari i povjesničari umjetnosti negoli kao umjetnici poput Guida Jenyja i Ota Švajcera. Valja istaknuti da je autor izložbe stručno obradio i autoportrete slikarica poput Elze Rechnitz, Ljerke Filakovac, Helle Reymann, Helene Janečić i Lane Ključarić, što govori o kontinuiranoj prisutnosti žena na osječkoj slikarskoj sceni još od dvadesetih godina XX. stoljeća.
Uz, dominantno, umjetnike iz osječkog likovnog kruga, potom uz druge značajne hrvatske umjetnike izložba predstavlja i umjetnike iz Mađarske te Srbije (István Altorjai, Elemér Soltra, Jovan Bijelić i Miodrag Stanković).

O izložbi, iz Predgovora u katalogu izložbe:

«U kontekstu prezentacije fundusa Muzeja likovnih umjetnosti ove teme nisu iscrpljene, a neke od njih dosad i nisu bile obrađene. Pa čak i onim temama koje su izložbama u Muzeju likovnih umjetnosti ranije već bile predstavljene (portretno i pejzažno slikarstvo, primjerice) treba iznovice pristupiti, bar zbog dva razloga. S jedne strane stoga što je broj u Muzej prispjelih djela povećan, a s druge zbog mogućnosti implementacije novih istraživanja i novog hermeneutičkog pristupanja od ranije poznatim i izlaganim djelima te njihovim novim međuodnosima.»

«Predstojeći izložbeni program Muzeja likovnih umjetnosti jednim je dijelom planiran kao koncept prezentacije različitih tematskih cjelina unutar kojih bi se obuhvatila ona djela koja dosad kao cjelina nisu bila predstavljena, ili uopće nisu bila izlagana. Ideja je, dakle, crpeći iz vlastitoga muzejskoga depoa, početi ciklus velikih tematskih izložbi dosad neobrađenih tema, kojima bi se na smislen način sustavno obradila, revalorizirala i prezentirala djela iz fundusa Muzeja likovnih umjetnosti, s dugoročnim ciljem sveobuhvatne obrade muzejskoga fundusa, kojoj će muzealna ekspozicija u obliku stalnoga postava predstavljati finalni i reprezentativni, premda kapacitetom i izborom djela ograničeni oblik konkretizacije. Prva u nizu takvih izložbi izložba je autoportreta iz fundusa Muzeja likovnih umjetnosti.»

«Pregledom autoportreta iz fundusa Muzeja likovnih umjetnosti može se, kako je već rečeno, kao jednu cjelinu izdvojiti autoportrete umjetnika i umjetnica koji pripadaju slavonskome ili specifično osječkome likovnome krugu, odnosno djela umjetnika kojima je grad Osijek biografska poveznica, bilo kao zavičajna odrednica u smislu označavanja mjesta podrijetla, stvaralačkog djelovanja i subjektivne pripadnosti, ili tek kao mjesto rođenja i rane životne (ne nužno i umjetničke) formacije, odnosno kao mjesto dolaska, odlaska, prolaska ili ostanka. Riječ je o umjetnicima različitih povijesnih razdoblja i različitih likovno-stilskih izričaja, u kronološkome rasponu od sredine 19. stoljeća sve do drugoga desetljeća 21. stoljeća.» (Daniel Zec)

AUTOR IZLOŽBE: Daniel Zec
KUSTOSI IZLOŽBE: Martina Gavran Španiček, Mateja Moser, Daniel Zec

(hkv)