Iz sarajevskog tjednika «Dani» prenosimo članak autora Esida Hećimovića koji piše o nedavnom posjetu ministra vanjskih poslova Turske prof. dr. Ahmeta Davutoglua Sarajevu, prigodom kojeg je održao i predavanje o vanjskoj politici Turske na Balkanu. Davutoglu je predstavio svoje tumačenje strateške, povijesne dubine nove vanjske politike Erdoganove AK partije i Turske vlade premijera Erdogana prema kojem Turska smatra da ima pravo i interes utjecati na uređenje odnosa na području Balkana, Kavkaza i Srednjeg istoka kako bi zaštitila "svoje povijesno naslijeđe i vlastitu sigurnost".

 

Turci se vraćaju sebi i - nama

 

Ahmet DavutogluAhmet Davutoglu je imao teški tjedan iza sebe. Turski ministar vanjskih poslova je u kratkom vremenu 10. listopada u Ziirichu potpisao sporazum o tursko-armenskim odnosima, boravio u Siriji 13. listopada kako bi potpisao sporazum o međusobnom ukidanju viza između Turske i Sirije i potom 15. listopadau Iraku potpisao 40 različitih sporazuma s ovom zemljom. Ova tri turska sporazuma sa susjedima predstavljaju veliki korak u ostvarenju vanjske politike Turske, čiji je cilj Davutoglu opisao kao politiku "nula problema" sa susjedima. Između leta iz Bagdada i leta za Sarajevo, Davotoglu je na međunarodnom aerodromu u Ankari održao konferenciju za novinare na kojoj je govorio o pogoršanju odnosa Turske i Izraela.

"Jučer smo se, nakon dugog dana u Iraku, vratili kući u tri sata i poslije samo tri sata putovao sam u Sarajevo. Mnogi ljudi su bili iznenađeni i pitali zar nisam umoran. Kada sam stigao u Sarajevo, posebno na Baščaršiju, ja sam se osjećao pun energije. Duh Sarajeva i duh Baščaršije je duh naše historije, naše zajedničke historije. Sarajevo nije samo običan grad. Bez razumijevanja Sarajeva nije moguće razumjeti historiju Balkana, niti kulturu Balkana", rekao je 16. listopada, u petak navečer u Sarajevu na otvaranju konferencije Osmansko naslijeđe i muslimanske zajednice Balkana danas.

Došli na konju

Ministar Ahmet Davutoglu nije profesionalni političar ili diplomat, nego akademik, profesor koji je predavao u Maleziji i Turskoj o međunarodnim odnosima sve do pobjede AK partije predsjednika Erdogana u studenom 2002. godine. Postao je ključni savjetnik turskog premijera za vanjsku politiku, kreirajući jednu novu vanjsku politiku Turske. Ministar vanjskih poslova je postao tek nedavno -1. svibnja 2009. godine. Za razumijevanje njegovog utemeljenja vanjske politike Turske, koju su prihvatile i AK partija i dvije posljednje turske vlade premijera Erdogana kao svoju, od ključnog značaja su njegovi akademski radovi, kao što je knjiga Slisteška dubina (2001.), koja govori na nov način o međunarodnoj poziciji Turske. Zbog njegove akademske biografije bilo je sigurno da će, i pored kašnjenja zbog diplomatskih i političkih susreta u Sarajevu, ipak stići govoriiti na znanstvenoj konferenciji. U sali ga je čekao njegov bivši student iz Malezije prof. dr. Ahmet Alibašić i više od 200 gostiju, među kojima su bili i političari sukobljenih frakcija SDA Davutoglu gradi imidž posrednika i pomiritelja, pa je tako putovao i u Novi Pazar, kako bi javno mirio također bivše političare SDA Sulejmana Ugljanina i Rasima Ljaljića.

Bosna - pitanje života i smrti

"Turska s Bosancima dijeli istu sudbinu. Šta god se dogodi na Balkanu, na Kavkazu i Srednjem istoku, to je naše. Svakog dana u naš ured mogu stići vijesti iz svake od ovih zemalja koje mogu promijeniti naše planove. To je naša historijska dubina. Kada kažem strateška dubina, ja mislim na historijsku dubinu, U lipnju sam išao u sjeverni Afganistan, u Mazari Šarif, posjetili smo šest gradova. Poput Bosne, Afganistan je naša zemlja. Ja se ne osjećam strancem u Afganistanu. Nekoliko tjedana kasnije, otišao sam u Sandžak, u Novi Pazar. Zbog ovih historijskih veza, vanjska politika Turske nastoji uspostaviti red u svim ovim okolnim regijama, na Balkanu, Kavkazu i Srednjem istoku, jer ako nema reda mi ćemo platiti cijenu. Za diplomate iz drugog dijela svijeta, bosansko pitanje je tehničko pitanje. Za nas je to pitanje života i smrti. To je tako važno. Za nas je teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine jednako važan kao i teritorijalni integritet Turske. Za Tursku je sigurnost Sarajeva jednako važna kao sigurnost i prosperitet Istanbula. To nije samo raspoloženje državnih uzvanika u Turskoj. To je osjećanje svakog pojedinog Turčina, bez obzira gdje živi u Turskoj. Bila su dva velika spontana okupljanja Turaka u mom dobu. Jedno je bilo 1993. kada je objavljena vijest da Srbi koriste kemijsko oružje protiv Goražda. Vijest je objavljena oko sedam ili osam sati navečer, za dva sata se okupilo na stotine tisuća ljudi. Spontano. Da je od njih traženo da idu za Bosnu, oni ne bi otišli kući, nego bi odmah krenuli za Bosnu, Imali smo osjećaj. To pokazuje kako se međusobno volimo."

Njegova odluka da u vrijeme intenzivne diplomatske ofanzive Turske na drugim područjima posjeti Bosnu izazvala je čuđenje diplomata u Sarajevu. Zašto je jedan profesor-diplomat iznenada iskočio nad Bosnom, pitali su ga: "Jedan diplomat mi je danas rekao, ne mogu spomenuti iz koje zemlje, zašto smo mi, uprkos svim drugim političkim pitanjima, intenzivirali naše napore u Bosni i Hercegovini? Kada sam se sreo s Hillarv Clinton u Ziirichu zbog armenskog pitanja, ja sam postavio bosansko pitanje i mi smo više diskutirali bosansko nego armensko pitanje. I kada je predsjednik Haris Silajdžić došao u Ankaru, ja sam promijenio sve planove i odlučio doći u Sarajevo i odavde idem u Albaniju. Jedan diplomat me pitao: Zašto ste iznenada 'pali s neba' u Bosnu? Rekao sam mu da se mi nismo spustili padobranom, nego smo u Bosnu došli na konjima", odgovorio je Davutoglu.

Historijska dubina

Upravo u tom povratku na naslijeđe tradicionalnih, historijskih veza koje ima Turska s brojnim narodima i državama u tri različite regije zasniva se "historijska dubina" nove vanjske politike Turske, kako je tumači prof. dr. Ahmet Davutoglu. Njegovo sarajevsko predavanje je dalo, zapravo, sažetak razloga na kojima se temelji ova politika. Davutoglu je prvo raspravio pitanja šta su posebnosti Balkana i po čemu je posebno mjesto otomanske države u historiji Balkana i svjetskoj historiji: "Mogu se identificirati tri karakteristike Balkana. Jedna je da Balkan, kao regija, predstavlja tampon zonu (Buffer Zone) u geopolitici. Balkan je tampon zona u prijelazu iz Evrope ka Aziji, iz Azije ka Evropi, od Baltika ka Mediteranu i čak prema Africi, sa Sjevera na Jug, s Istoka na Zapad, to je geopolitička tampon zona. Zašto je to važno? Zašto je ova karakteristika imala takav utjecaj na ihstoriju Balkana", pitao je Davutoglu. "Druga karakteristika je geoekonomska. Balkan je regija transakcija u geoekonomskom smislu. Još od starih vremena, Balkan je regija ekonomskih transakcija. Balkanska regija je regija i geokulturne interakcije. Nekoliko kultura međusobno utječe jedna na drugu na Balkanu. Tokom migracija mnogo ljudi dolazi u kontakt i miješa se s drugima. Ako imate regiju s ove tri karakteristike - geopolitičkom tampon zonom, geokulturnom interakcijom i geoekonomskom interakcijom - imate dvije moguće sudbine u historiji. Jedna je da budete u centru svjetske historije, a druga je da budete žrtva svjetskog nadmetanja i bit ćete teritorija druge sile", objašnjava Davutoglu.

Balkan nije periferija

"Zbog ovih karakteristika, kada govorimo o Balkanu obično govorimo da je Balkan periferija Evrope. Ne centar Evrope, nego periferija Evrope. Da li je regija Balkana zaista geografska periferija? Ne. Ustvari, balkanska regija je centar Afro-Euro-Azije. Otkuda percepcija periferije? Ako pitate Mehmed-pašu Sokolovića on neće reći da su Sarajevo ili Solun periferija Otomanske države ili Evrope. Pogledajte u historiju. Jedini izuzetak u historiji je Oto-manska država, U vrijeme Otomanske države, balkanska regija je bila centar svjetske politike u 16. stoljeću. To je zlatno doba Balkana. To je historijska činjenica. Tko je vodio svjetsku politiku u 16, stoljeću? Vaši prethodnici! Nisu svi bili Turci! Neki su bili i albanskog porijekla, neki su bili čak i konvertiti grčkog porijekla. Mehmed-paša Sokolović je primjer. Da nije bilo Otomanske imperije, on bi bio samo siromašni srpski seljak s malom farmom ili šta god bi imao u to vrijeme, jer tada nisu imali razvijene farme u tom dijelu svijeta, ali zahvaljujući Otomanskoj državi on je postao vođa u svjetskoj politici. Otomanska historija je historija balkanske regije, historija posebnog značaja balkanske regije u svjetskoj historiji", tvrdi profesor Davutoglu.

Prema njegovom tumačenju, nije riječ samo o političkom, nego i o ekonomskom značenju, što je objašnjavao kroz primjer razvoja Soluna. Sličan je primjer razvoja Beograda u vrijeme Otomanske imperije: "Beograd 14. stoljeća je bio poput sela, više od sela, možda grad, ali tokom Otomanske države Beograd je postao glavni, središnji grad Dunava, središnje Evrope u tom dobu. U kulturnom smislu, postojale su stotine džamija i crkvi. (...) Sarajevo je minijatura otomanskog naslijeđa. Ako ne razumijete Sarajevo, ne možete razumjeti otomansku historiju. Sarajevo je prototip otomanske civilizacije. Sarajevo je prototip uspona Balkana."

Centar ili žrtva

Potom je naveo primjer iz 19. stoljeća, Albanca koji je postao utemeljitelj modernog Egipta: "Kavaiali Mehmed Ali-paša je bio Albanac. Nije postao samo jedna od ključnih ličnosti Otomanske države u to vrijeme, on je utemeljio modemi Egipat. Da nije bilo otomanske tradicije, Kavalali Mehmed-paša hi bio najviše Kavalali Mehmed-beg, koji je živio negdje na Balkanu kao inteligentna osoba. Šta se može naučiti iz ovoga? Balkanskia regija ima sudbinu zbog ovih geopolitičkih, geokulturnih i geoeko-nomskih karakteristika i bit će ili centar svega ili žrtva svega", kaže Davutoglu.

Ključno pitanje njegove reinterpretacije prošlosti Balkana jeste pitanje zašto je poslije 19. stoIjeća balkanskia regija podijeljena i zašto od tada kada govorimo o balkanskoj regiji govorimo o etničkim sukobima? "Zbog toga što odsustvo kulturne interakcije znači sukobe kultura. Odsustvo ekonomskih transakcija znači ekonomsku stagnaciju. Odsustvo političkog autoriteta znači da postajete tampon zona svih konflikta", objašnjava Davutoglu. "Sada je vrijeme za ponovno ujedinjenje. Tada ćemo ponovno otkriti duh Balkana. Treba stvoriti novi osjećaj jedinstva u regiji. Treba  ojačati regionalno vlasništvo, regionalnu zajedničku svijest. Nismo anđeli, ali nismo ni zvijeri. Do nas je da odlučimo i da učinimo nešto. Ovisi iz kojeg dijela historije pravite selekciju. Kroz stoljeća, od 15* do 20. stoljeća, balkanska historija je bila uspješna. Mi možemo obnoviti ovaj uspjeh. Kroz obnavljanje regionalnog vlasništva, kroz obnavljanje multikulturne koegzistencije i kroz uspostavljanje nove ekonomske zone", uvjeren je Davutoglu.

Što su nama Osmanlije?

Ministar Davutoglu je govorio na početku trodnevne konferencije Osmansko naslijeđe i muslimanske zajednice Balkana danas, koja je održana u organizaciji Centra za napredne studije iz Sarajeva i Centra za civilizaciju Balkana iz Istanbula. Konferenciji je prisustvovalo oko trideset istraživača iz Hrvatske, BiH, Cme Gore, Makedonije, Albanije, Grčke, Bugarske i Turske. Ma otvaranju su govorili dr. Halit Eren, direktor Centra za istraživanje islamske historije, umjetnosti i kulture iz Istanbula, prof. Ferid Muhić s Univerziteta u Skoplju i ministar vanjskih poslova dr. Ahmet Davutoglu. "Konferencija je organizirana zbog shvaćanja da osmansko naslijeđe u bitnoj mjeri ali na različite načine određuje kulture i identitete Balkana. Kao takvo ono predstavlja kognitivni, intelektualni i emotivni izazov za sve. Za muslimane dilema je kako obilježavati datume, imena i događaje iz prošlosti koji vrlo često istovremeno znače gubitak nezavisnosti domovine i početak novog vjerskog identiteta koji je srcu drag a za  susjede nemuslimane predstavlja nacionalnu tragediju. Za nemusllmane dilema je u tome kako upravljati snažnim negativnim osjećanjima spram osmanske prošlosti stečenim u porodici, školi i vjerskoj zajednici uzimajući u obzir potpuno drugačiju percepciju te prošlosti od strane muslimanskih sugrađana. Kada se ovim dilemama politički manipulira, zadatak pomirenja sa zajedničkom prošlošću u cilju izgradnje zajedničke sadašnjosti i budućnosti postaje mnogo teži. Kroz izlaganja i diskusije na različite aspekte osmanskog naslijeđa na Balkanu bilo je jasno daje pitanje predstavljanja Osmanlija i uopće drugoga na Balkanu u školskim udžbenicima, umjetnosti i popularnoj kulturi najaktuelnije pitanje iz te oblasti. Zato je zaključeno da tema narednog susreta ove vrste bude Imidž drugoga na Balkanu. Domaćin sljedećem susretu bit će turski univerzitet Biledžik nedaleko od kolijevke Osmanske "države, mjesta Sogut u Turskoj. Konferenciju u Sarajevu su podržali Turska agencija za međunarodnu saradnju i razvoj TIKA i Ministarstvo civilnih poslova", rečeno je u priopćenju organizatora, koje je potpisao Ahmet Alibašić, direktor CNS-a.

Novi Balkan

Prema njegovom tumačenju, "multikulturna koegzistencija je veoma važna zato što se život civilizacija može razumjeti samo kroz analizu strukture gradova i kulturnog života u ovim gradovima: svi balkanski gradovi su multikulturalni. Živjeli smo zajedno. I zbog toga je iz kulturne interakcije izraslo snažno kulturno bogatstvo. Oni koji su devedesetih organizirali masakre u Srebrenici i istočnoj Bosni su barbari koji nisu željeli  tolerirati kulturne razlike. Duh Sarajeva je duh koegzistencije i duh zajedničkog življenja", kaže Davutoglu.

"Mi želimo novu balkansku regiju, utemeljenu na političkim vrijednostima, ekonomskoj međuovisnosti i suradnji i kulturnoj harmoniji. To je bio otomanski Balkan. Mi ćemo obnoviti ovaj Balkan. Ljudi to zovu neootomanskim. Zato ja ne upućujem na Otomansku državu kao na vanjskopolitičko pitanje. Ono što ja naglašavam u naslovu je otomansko naslijede. Otomanska stoljeća Balkana su uspješna priča. Sada je treba obnoviti", kaže Davutoglu

Lice okrenuto Turskoj

Davutoglu kaže da je došao u Bosnu na manje od 24 sata, između posjeta Iraku i Albaniji, jer Bosna je ovih dana u veoma kritičnom periodu transformacije. "Želim pokazati solidarnost s Bosnom i Hercegovinom. Želim pokazati da smo mi ovdje s Bosancima. Nastavit ćemo biti s Bosancima", rekao je Davutoglu.

Prema njegovom tumačenju postoje posebni razlozi regionalne sigurnosti, zbog kojih je ova tranzicija Bosne veoma važna: "Teritorijalni integritet BiH i političko jedinstvo BiH trebali bi da budu zaštićeni kako bi imali sigurnost u našem regionu. Ako Bosna i Hercegovina nije sigurna i stabilna, mi ne možemo imati sigurnost i stabilnost na Balkanu. Tijekom devedesetih godina suočili smo se s mnogim teškoćama, u BiH, na Kosovu, u Makedoniji. I kada se pojave ove teškoće, gdje Bosanci, Albanci, Makedonci okreću lica? Prema Turskoj! To je historijski odnos", tvrdi Davutoglu.

Balkan ima zajedničke karakteristike s područjima Iraka i Afganistana, nastavlja Davutoglu: 'Tri karakteristike Balkana-geopolitička tampon zona. regija kulturne i ekonomske interakcije - to su istovremeno i karakteristike Afganistana i Iraka. Ove tri države su mini modeli svojih regija Bosna i Hercegovina je mali Balkan. Imate Bošnjake, muslimane, pravoslavce, katolike, Srbe, Hrvate koji žive zajedno. To je kao minijatura Balkana. Na sličan način, Irak je Srednji istok u malom. Arapi. Turci, Turkmeni, šiiti, suniti. Afganistan je sličan primjer u centralnoj Aziji-Tadžici, Paštuni, Hazari. Stoga su zbog ovih konflikta to kritične zemlje. Ako upravljate pravilno njima, upravljate regijom. Ako ne upravljate njima pravilno, imat ćete regionalne krize", tvrdi Davutoglu.

"Sarajevo je naše"

"Turska je dijelom balkanska, dijelom srednjo-istočna, dijelom kavkaska. Imamo više Bosanaca koji žive u Turskoj nego u Bosni! Više Albanaca koji žive u Turskoj, nego u Albaniji! Više Čečena koji žive u Turskoj nego u Čečeniji! Više Abhaza u Turskoj nego u Abhaziji! Zašto je tako-zbog otomanskog naslijeđa. Za sve ove različite nacije na Balkanu, Srednjem istoku i Kavkazu, Turska je sigurno utočište, njihova domovina. Vi ste dobrodošli! Anatolija pripada vama, naša braćo i sestre! I mi smo sigurni da je Sarajevo naše! Kada kažem da je Anatolija vaša, ako želite da dođete, dođite! Ali, mi želimo da budete sigurni ovdje kao vlasnici Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Ono što se događa u BiH je naša odgovornost", rekao je Davutoglu.

Mi smo pobijedili nas

Ministar Ahmet Davutoglu je poseban pljesak dobio zbog načina na koji je čestitao dvije pobjede BiH: "Želim čestitati Bosni i Hercegovini iz dva razloga. Jedan razlog je što je BiH postala član Vijeća sigurnosti UN-a za sljedeću godinu. Oni su dobili izbore. Mi smo dobili izbore, jer je Turska u potpunosti podržavala BiH na izborima za Vijeće sigurnosti UN-a. To pokazuje snagu BiH. Mi ćemo nastaviti podržavati BiH bilo gdje u svijetu, (aplauz) Druga čestitka je za drugu pobjedu BiH jer se kvalificirala da igra za Svjetsko prvenstvo. Bosna i Hercegovina je pobijedila Tursku. To znači da smo mi pobijedili nas. (aplauz) Dok sam gledao meč BiH i Turske, moje srce je bilo podijeljeno i nisam bio žalostan kad smo izgubili jer Bosna treba uspjeh. Vama treba Svjetsko prvenstvo više nego nama zbog vašeg vlastitog samopouzdanja. Nadamo se uspjehu BiH u Južnoj Africi, molit ćemo se za vas i podržavat ćemo vas", rekao je Davutoglu.

"Ukratko, naša historija je zajednička. Naša sudbina je zajednička. Naša budućnost je zajednička. I poput 16. stoljeća, uspon otomanskog Balkana, kao centra svjetske politike, napravit ćemo Balkan, Kavkaz, Srednji istok, zajedno s Turskom, centrom svjetske politike u budućnosti. To je cilj mrske vanjske politike i mi ćemo to postići. Mi ćemo reintegrirati balkansku regiju, mi ćemo reintegrirati Srednji istok, mi ćemo reintegrirati Kavkaz na ovim principima regionalnog i svjetskog mira ne samo za sve nas, nego za cijelo čovječanstvo", uvjeren je turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davuloglu.

Esid Hećimović
Dani

{mxc}

Čet, 23-09-2021, 17:48:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.