Xi u govoru ponovio kinesko pravo na Tajvan

U svom novogodišnjem obraćanju javnosti, kineski predsjednik Xi Jinping još je jednom iskoristio simboliku prijelaza u novu godinu kako bi poslao snažne poruke, i prema domaćoj publici i prema međunarodnoj zajednici. Govor je bio kombinacija samouvjerene procjene kineskih tehnoloških postignuća i čvrstog političkog stava o ključnim pitanjima suvereniteta, prije svega Tajvana.

Xi je ponovio dugogodišnju tezu Pekinga da je „ponovno ujedinjenje domovine“ povijesni proces koji se ne može zaustaviti. Time je još jednom jasno dao do znanja da Tajvan ostaje jedno od središnjih geopolitičkih pitanja za Kina, bez obzira na međunarodne pritiske ili regionalne napetosti. Ova izjava dobiva dodatnu težinu u kontekstu nedavnih velikih vojnih vježbi kineske vojske oko Tajvana, koje su mnogi analitičari protumačili kao izravnu poruku Sjedinjenim Američkim Državama nakon novih isporuka oružja Taipeiju.

Peking Tajvan i dalje promatra kao sastavni dio vlastitog teritorija, dok tajvanske vlasti inzistiraju na faktičnoj neovisnosti. Xi je u govoru podsjetio da Kina preferira mirno rješenje, ali je pritom ostavio otvorenom i mogućnost prisilnog ujedinjenja, što u geopolitičkom smislu služi kao sredstvo odvraćanja, ali i kao signal odlučnosti kineskog vodstva. U tom smislu, Tajvan ostaje jedna od potencijalno najopasnijih točaka globalne sigurnosti, gdje se isprepliću interesi Kine, SAD-a i njihovih saveznika u azijsko-pacifičkoj regiji.

Na globalnom planu, Xi je nastojao oblikovati sliku Kine kao odgovorne sile koja stoji „na pravoj strani povijesti“. Naglasio je spremnost Pekinga da surađuje sa svim državama na promicanju mira, razvoja i stabilnosti, ali i da aktivno sudjeluje u stvaranju „pravednijeg svjetskog poretka“. Ta formulacija jasno se uklapa u kinesku kritiku postojećeg međunarodnog sustava, koji Peking vidi kao previše usmjeren na zapadne interese i institucije oblikovane nakon Drugog svjetskog rata.

Poseban dio govora bio je posvećen tehnološkom razvoju, koji Xi sve otvorenije povezuje s nacionalnom sigurnošću i globalnim utjecajem. Istaknuo je napredak u području umjetne inteligencije, navodeći da kineski veliki jezični modeli ulaze u intenzivnu međunarodnu konkurenciju. Time Kina šalje poruku da, unatoč američkim ograničenjima i sankcijama, uspijeva razvijati vlastite kapacitete u ključnim tehnologijama budućnosti.

Xi je također naglasio pomake u razvoju domaće industrije poluvodiča, što je jedan od strateških prioriteta Pekinga u nastojanju da smanji ovisnost o zapadnim tehnologijama. Uz to, spomenuo je razvoj humanoidnih robota i naprednih sustava bespilotnih letjelica, čime Kina jača i civilni i vojni tehnološki potencijal.

Kao simboli nacionalnog prestiža i dugoročne ambicije, u govoru su navedeni i veliki infrastrukturni i znanstveni projekti: lansiranje svemirske sonde Tianwen-2 s ciljem istraživanja asteroida i kometa, početak gradnje goleme hidroelektrane u Tibetu te službeno uvođenje u operativnu uporabu prvog kineskog nosača zrakoplova s elektromagnetskim katapultnim sustavom. Svi ti projekti zajedno oslikavaju Kinu kao silu koja istodobno gradi tehnološku, energetsku, vojnu i svemirsku moć.

Gledajući prema 2026. godini, Xi je najavio da će početak 15. petogodišnjeg plana biti iskorišten za dodatne reforme, produbljivanje politike otvaranja prema svijetu i postizanje „visokokvalitetnog rasta“. U geopolitičkom smislu, to sugerira da Kina ne planira povlačenje ili izolaciju, već nastavak aktivne, ponekad konfrontacijske, ali strateški promišljene uloge u globalnim odnosima. Govor je tako poslužio kao svojevrsni manifest kineskih ambicija u desetljeću koje dolazi – ambicija koje će neminovno oblikovati međunarodnu politiku. (ll)

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.