EK predstavila novi paket za vojnu mobilnost
Europska komisija predstavila je novi okvir kojim želi znatno ubrzati i pojednostaviti kretanje vojnika, opreme i naoružanja unutar Europe, istodobno jačajući obrambenu industriju Unije. Cilj je ukloniti administrativne, infrastrukturne i logističke prepreke koje danas usporavaju vojna premještanja te do kraja desetljeća uspostaviti svojevrsni „vojni Schengen“, u kojem bi se snage mogle brzo i učinkovito prebacivati ondje gdje su potrebne.
Novi paket uvodi zajednička pravila za prekogranična vojna kretanja, skraćene procedure, prioritetan pristup 
prometnoj infrastrukturi u kriznim situacijama te poseban europski sustav za hitni odgovor, dostupan snagama država članica i saveznicima iz NATO. Uz to, Komisija planira velika ulaganja u prometnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu dvojne namjene, kao i jačanje kibernetičke sigurnosti.
Visoka predstavnica EU-a Kaja Kallas naglasila je da obrambena spremnost u praksi ovisi o sposobnosti brzog transporta tenkova i postrojbi, dok je povjerenik za promet Apostolos Tzitzikostas istaknuo da će za stvarno poboljšanje vojne mobilnosti biti potrebna golema ulaganja u modernizaciju mostova, tunela, željeznica, luka i zračnih luka.
Paralelno s time, Komisija je predstavila i plan za preobrazbu obrambene industrije, usmjeren na jačanje tehnološke autonomije Europe, poticanje inovacija te uključivanje start-upova i manjih poduzeća u obrambeni ekosustav. Poseban naglasak stavljen je na učenje iz ratnog iskustva Ukrajina, koje je ubrzalo razvoj naprednih vojnih tehnologija poput umjetne inteligencije, bespilotnih sustava i svemirskih platformi. Cijeli paket dio je šire strategije predstavljene u Bijeloj knjizi o europskoj obrani i inicijativi ReArm Europe.
Geopolitički gledano, ovaj paket označava jasan zaokret Europske unije iz pretežno regulatorne i ekonomske sile prema ozbiljnom sigurnosno-obrambenom akteru. Stvaranje vojnog Schengena nije samo tehničko pitanje logistike, nego politička poruka da EU više ne računa na dugotrajna upozorenja i stabilno sigurnosno okruženje.
Time se Europa prilagođava realnosti u kojoj su brze krize, hibridne prijetnje i potencijalni sukobi na njezinim granicama postali trajno stanje. Istodobno, jačanje vojne mobilnosti i industrijske baze smanjuje ovisnost o SAD-u, ali i povećava sposobnost EU-a da bude vjerodostojan partner unutar NATO-a.
U konačnici, ovaj paket pokazuje da Unija rusku agresiju ne doživljava kao iznimku, nego kao upozorenje na dugoročno nestabilan međunarodni poredak u kojem će brzina, logistika i industrijska snaga biti jednako važne kao i broj vojnika.
(hkv)
Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.