Progoni i diskriminacija kršćana

O proteklih godinu dana, tj. od 1. listopada 2021. do 30. rujna 2022., više od 360 milijuna Križkršćana doživjelo je progon i diskriminaciju zbog svoje vjere. To je u prosjeku svaki sedmi kršćanin na svijetu. Među njima ih je 312 milijuna doživjelo visoku ili ekstremnu razinu progona u 50 zemalja s liste. Visoka razina progona zabilježena je ukupno u 76 zemalja što je dvostruko povećanje u odnosu na prvu listu iz 1993. godine.

Nakon što je prošlogodišnju listu zemalja s najvećim progonom kršćana predvodio Afganistan, na vrhu je ponovno Sjeverna Koreja koja je do tada više od 20 godina zauzimala prvo mjesto. Lista broji 50 zemalja. Među prvih deset su redom još Somalija, Jemen, Eritreja, Libija, Nigerija, Pakistan, Iran, Afganistan i Sudan.

Ubijen je 5621 kršćanin, u prosjeku 15 svakoga dana. Još 4542 kršćana su uhićena, a 5259 ih je oteto. Više od 90 % ubojstava (5014) dogodilo se samo u Nigeriji. Za usporedbu, prošle godine bilo ih je 4650. Slijede Mozambik i Demokratska Republika Kongo koju će papa Franjo pohoditi 31. siječnja, sa 100 ubojstava.

Cjelovita statistika dostupna je na mrežnim stranicama organizacije Open Doors.

Porast nasilja u Africi

Ogroman porast nasilja u Nigeriji i subsaharskoj Africi uzrok je povećanju ukupnog broja ubijenih kršćana od 80 % u odnosu na prije pet godina (3066). U Africi je u prosjeku progonjen svaki peti kršćanin. Brutalan progon događa se u Nigeriji. Boko Haram, ISWAP, militanti Fulani i drugi naoružani razbojnici izveli su ubojite napade na kršćanske zajednice. Vlada i dalje poriče da se radi o vjerskom progonu, pa se kršenje prava kršćana provodi nekažnjeno. I u Burkini Faso (23. mjesto), Kamerunu (45.), Maliju (17.) i Nigeru bilježe se teški progoni i prijetnje kršćanima.

Džihadisti destabiliziraju zemlje u zapadnoj i središnjoj Africi. Čitave države su u opasnosti da ih obuhvati ekstremističko nasilje. U podsaharskoj Africi se 26 zemalja suočava s visokim, od kojih polovina s ekstremnim stupnjem progona. Džihadistički pokret, koji nastoji proširiti šerijat diljem kontinenta, prisilio je kršćane na stalno kretanje, iz njihovih domova u kampove za migrante ili u druge zemlje. Nesigurnost koja proizlazi iz iskustva prisilnog raseljavanja čini kršćane još ranjivijima u daljnjem nasilju. Osobito kršćanke lako mogu biti mete seksualnih napada, dok su muškarci u većoj opasnosti da budu ubijeni.
U Aziji je od pet kršćana progonjeno dvoje

Situacija je još gora u Aziji gdje se s progonom u prosjeku suočava dvoje od petero kršćana.

Sjeverna Koreja ima indeks 98 (od 100), što je najviši rezultat od početka računanja. Jedan od uzroka je novi „zakon protiv reakcionarnog mišljenja“, koji je omogućio otkrivanje crkvi skrivenih u kućama i uhićenja kršćana. Uhićenje pritom znači likvidaciju ili cjeloživotnu kaznu u brutalnim logorima za političke zatočenike, u kojima zatočeni jedva dobivaju nešto hrane, izloženi su mučenjima i seksualnom nasilju, pojasnili su iz organizacije.

Afganistan je s prvog mjesta „pao“ na deveto, no, razina progona ostala je ekstremna. Manje kršćana je ubijeno zbog vjere, ali treba uzeti u obzir da su mnogi pobjegli kada su talibani preuzeli vlast. Obraćenici koji su ostali u Afganistanu moraju se dobro skrivati da bi izbjegli vjerojatnu smrt.

U Indiji, koja se na indeksu najopasnijih zemalja za kršćane našla na 11. mjestu, kršćani su zbog zakonskih odredaba protiv obraćenja u dvanaest saveznih država izloženi proizvoljnim uhićenjima s mogućom kaznom do deset godina zatvora. U godinu dana uhićeno je više od 1700 kršćana, a stalna opasnost prijeti i od napada na kršćane od strane radikalnih hindusa.

Gospodarski uspjeh Kine poticaj za opresiju u drugim zemljama

U zemljama s autoritarnim režimima poput Kine (16. mjesto) bilježe se težnje vlasti za „potpunom kontrolom ukupnog crkvenog života koji nastoje ugušiti strogim zakonima i ideološkim nacionalizmom“. Kao primjer navodi se zakon donesen u Kini u ožujku 2022., koji dopušta jedino registriranim, a time i podobnim vjerskim zajednicama i nevladinim organizacijama širenje vjerskih sadržaja na internetu. Širenje uporabe digitalnih tehnologija za nadzor pridonosi progonu i zastrašivanju. Napretkom tehnologije i kineska vlada je postala sofisticiranija u cenzuriranju, dezinformiranju i stalnom nadziranju. Tako je mnogim kršćanima onemogućen pristup bogoslužju putem interneta kao i kršćanskoj literaturi, uključujući i Bibliju. Prekršitelje čekaju visoke zatvorske kazne. Kina je ponovno na vrhu liste zemalja u kojima je uništen ili zatvoren najveći broj crkvi i crkvenih ustanova.

Uspjeh Kine u gospodarskom smislu privlačan je čelnicima zemalja diljem svijeta. Tako su autoritarnim putom vladanja krenule zemlje poput Šri Lanke, Mjanmara i Malezije, pridruživši se srednjoazijskim državama poput Azerbajdžana, Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana, Uzbekistana i Rusije.

Samo postojanje kršćanskih zajednica trn je u oku režimima u mnogima od tih zemalja. Tim više ako kršćanski aktivisti dignu glas osujećujući pokušaje režima da kontrolira svoje građane. Koristeći se jezikom „stabilnosti“ i „sigurnosti“, autokrati su izvršili snažan pritisak na crkvene vođe kao odgovor na njihovo ustrajno pozivanje na poštivanje ljudskih prava, slobodno sudjelovanje civilnog društva, vladavinu prava i transparentnost izbora. Tko odbije podržati vladajuću stranku može proglašen huškačem, remetiteljem mira ili čak teroristom. Takvima prijeti uhićenje, rušenje crkvenih zgrada i gubitak legalne registracije.

Na Bliskom istoku sve manje kršćana

„Open Doors“ smatra posebno žalosnom činjenicu da se broj kršćana na Bliskom istoku i dalje smanjuje, unatoč tomu što se broj ubojstava u protekloj godini smanjio. Crkva u Iraku i Siriji nije se uspjela oporaviti nakon uspona tzv. Islamske države i pokušaja ekstremista da iskorijene kršćanstvo. U „kolijevci kršćanstva“ mnogi gube nadu, „tvrda kora diskriminacije i siromaštva teško se podnosi, a posebice je to slučaj kod mladih ljudi koji ondje kao vjernici ne vide budućnost“. Stoga se, susrećući se s nezapošljivošću i stalnim neprijateljstvom iseljavaju. Time su crkvene zajednice oslabljene, lišene sljedeće generacije vođa i obitelji te postaju lakše mete za daljnju marginalizaciju. U ostatku tog područja zabilježeno je manje nasilja i ubojstava ali ne i bolje okolnosti. Obraćenici s islama na kršćanstvo i dalje se suočavaju s intenzivnim pritiskom obitelji i zajednice.

Situacija u Latinskoj Americi se pogoršala

Snaženje autoritarnog karaktera vlasti bilježi se i u mnogim zemljama Latinske Amerike, usporedo sa sve većim neprijateljstvom naspram crkvama i kršćanstvu. U tom dijelu svijeta progonjen je svaki petnaesti kršćanin.

Nikaragva se po prvi put našla na popisu pedeset za kršćane najopasnijih zemalja, zauzimajući posljednje mjesto. Cilj represije vojne hunte posebice je Crkva zbog svoga ugleda, autoriteta i legitimiteta. Crkvene zgrade su oštećene, medijske kuće i učilišta zatvoreni, vjerski vođe zatvoreni ili protjerani, kao i osobe posvećenog života, poput misionarki ljubavi. Kolumbija je na 22., Kuba na 27., a Meksiko na 38. mjestu. U Nikaragvi i na Kubi crkveni vođe izloženi su pritiscima i uhićenjima, pojačan je nadzor crkvenih struktura, odbijaju im se registracije i dozvole, a zapljenjuju zgrade.

Dobre vijesti

Open Doors objavio je i dobre vijesti. U nekoliko zemalja Perzijskog zaljeva poput Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata došlo je do promicanja i rasta tolerancije. Vlasti traže načine da odgovore na poziv za veće vjerske slobode unutar svojih islamskih okvira.

Govor mržnje protiv kršćana koji pripadaju povijesnim ili iseljeničkim zajednicama često se ne tolerira u nizu zemalja, uključujući Bahrein, UAE i Egipat, iako su radikalni elementi i dalje prisutni u njihovim društvima.
Open Doors 30 godina upozorava na progon kršćana

Organizacija Open Doors godišnji izvještaj objavljuje 30 godina i tako baca svjetlo na progon kršćana. Kršćani diljem svijeta se mole i pružaju podršku za progonjenu braću, da nitko ne bi trpio sam.

„Vjernici na za kršćane najopasnijim mjestima na svijetu hrabri su i odlučni. Njihova vjera je jaka. Drugi posrću pod teretom ogromnog pritiska; i oni znaju da nisu sami. Unatoč tami i poteškoćama progonstva, Božja Crkva napreduje i njegovo Kraljevstvo raste“, poručuju iz organizacije.

Najnoviji izvještaj je za Kathpress komentirao ravnatelj organizacije u Austriji Kurt Igler.

Primjetno je da sve izraženiji autoritarni karakter režima i ideološki nacionalizam zaoštravaju progon i diskriminaciju, kojima su u velikoj mjeri izloženi kršćani u 76 država.

„Dugoročna događanja zabrinjavaju nas, jer progoni i povrede vjerskih prava nikad nisu bili tako snažni kao danas“, izjavio je Igler.

Pozvao je zapadne vlade na veći angažman u zaštiti progonjenih kršćana.

„Još uvijek se progon kršćana diljem svijeta ne shvaća kao ono što stvarno jest: jedan od najvećih skandala današnjice vezanih za ljudska prava“, zaključio je Igler.

Pozvao je političare i javnost da „ne šute više o tome i da se još snažnije nego do sada zauzmu za obespravljene“.

IKA

Čet, 2-02-2023, 19:35:36

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2023 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.