Pet godina od brexita

Pet godina nakon šokantnog referenduma o brexitu na kojem su se Britanci odlučili za izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije razlaz je konačan, ali podjele ostaju a duboke posljedice počinju se osjećati.

Britanci su 23. lipnja 2016. na referendumu koji je organizirao tadašnji premijer David Cameron glasali o tome hoće li BrexitUjedinjeno Kraljevstvo napustiti EU ili ostani u Uniji.

Za izlazak je glasalo 52 posto stanovnika, protiv je bilo 48 posto. Cameron, koji je zagovarao ostanak u Uniji, u srpnju te godine je odstupio.

Rezultati su izazvali šok u zemlji, ali i kod saveznika u Europi i šire.

S napornim pregovorima o izlasku suočila se Cameronova nasljednica Theresa May. Oni su započeli u lipnju 2017. i trajali do listopada 2019. kada ih je zaključio Boris Johnson.

Izlazak je najprije bio predviđen za 29. ožujka 2019., ali su ga morali zbog protivljenja britanskih zastupnika dogovoru između Londona i Bruxellesa triput odgoditi.

Otok je Uniju nakon 47 godina članstva kao prva članica napustio 31. siječnja 2020. kada je započeo 11-omjesečno prijelazno razdoblje.

Ono je završilo 1. siječnja, nakon što je mukotrpnim pregovorima postignut trgovinski sporazum, s definitivnim izlaskom iz carinske unije i jedinstvenog europskog tržišta.

Povodom pete obljetnice, šef vlade Boris Johnson istaknuo je prednosti koje je po njemu donijela ta "kapitalna odluka": stroži odnos prema imigraciji, uspjeh kampanja cijepljenja protiv covida-19, novi trgovinski sporazumi.

"Sada kada se oporavljamo od pandemije, moći ćemo iskoristiti puni potencijal našeg ponovnog suvereniteta", rekao je.

Od početka godine, trgovinska razmjena između dva bivša partnera je u padu. A Velika Britanija tek treba osjetiti koristi od neovisnosti na međunarodnoj sceni, kao što je obećao Johnson, veliki zagovornik brexita.

Izlazak iz EU-a pogodio je jedinstvo zemlje u kojoj zagovornici neovisnosti u Škotskoj, eurofili, vide novu prigodu za svoju borbu za neovisnost, što je po njima način da se ponovno priključe EU-u.

Prvi puta u više generacija, Britanci ne mogu slobodno na kontinent, i obrnuto: slobodno kretanje ljudi više ne postoji što će se u potpunosti osjetiti kada se ukinu stroge mjere za međunarodna putovanja uvedene kako bi se spriječilo širenje koronavirusa.

U trenutku kada je razlaz u potpunosti stupio na snagu, Britanci se ponovno pitaju o njegovim učincima.

Ispitivanje javnog mnijenja čije je rezultate u srijedu objavio Institut Savanta ComRes pokazuje da bi u ovom trenutku 51 posto Britanaca glasalo za ostanak u EU-u, a 49 posto bi bilo protiv.

Sporni aranžman sa Sjevernom Irskom

Osim po pitanju Škotske, brexit utječe i na krhku situaciju u Sjevernoj Irskoj.

Taj dio Ujedinjene Kraljevine jedini ima kopnenu granicu s Europskom unijom, tešku povijest prepunu nasilja i stanovništvo podijeljeno na unioniste, gorljive zagovornike ostanka u sadašnjem okviru i na pristaše ujedinjenja irskog otoka i priključenja Republici Irskoj.

Sporazum postignut na Veliki petak, u travnju 1998. godine okončano je višegodišnje nasilje u Sjevernoj Irskoj i postignuto je primirje čije je održavanje uvelike bilo lakše zahvaljujući činjenici da su i Velika Britanija i Republika Irska bile u Europskoj uniji.

Tada su ukinute fizičke granice na irskom otoku, što je pridonijelo održavanju mira, ali se tijekom pregovora o razlazu Velike Britanije s EU-om pokazalo najtežim pitanjem.

S jedne strane trebalo je ostaviti stanje s nevidljivim granicama kako bi se sačuvao krhki mir, a s druge sačuvati jedinstveno europsko tržište, koje bez jasnih granica ne može funkcionirati.

Stoga je dogovoren poseban aranžman po kojem taj dio Ujedinjene Kraljevine ostaje na neki način dijelom jedinstvenog europskog tržišta, a da bi to bilo moguće mora se kontrolirati roba koja dolazi iz Velike Britanije u Sjevernu Irsku. To nije po volji unionistima koji u tome vodi prvi korak prema ujedinjenju irskog otoka.

Pitanje provedbe posebnog aranžmana dogovorenog za Sjevernu Irsku bit će jedan od glavnih kamena spoticanja u odnosima između EU-a i UK-a ali i veliki test za jedinstvo Ujedinjene Kraljevine.

Velika Britanija je tijekom pregovora o razlazu s EU-om nastojala zadržati prednosti koje sa sobom nosi članstvo u Uniji i istodobno biti neovisna i oslobođena od obveza koje to članstvo nosi sa sobom. To su poprilično nespojivi ciljevi koji se mogu samo djelomično ispuniti.

Izlazak Velike Britanije veliki je udarac i za Europsku uniju, koja se kroz svoju povijest uvijek širila, a s brexitom se prvi put smanjila, izgubivši veliku članicu, koja je nuklearna sila i stalna članica Vijeća sigurnosti, donosi Hina.

(hkv)

Uto, 27-07-2021, 13:26:59

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.