Odnosi SAD-a i Europe

Europsko vijeće za vanjske odnose objavilo je rezultate opsežnog istraživanja javnog mnijenja Bidenstanovnika 11 zemalja EU. Europljani su posebno odgovarali na pitanja treba li se Europa cijelo vrijeme oslanjati na SAD i što učiniti ako se nesuglasice između SAD-a, Kine i Rusije pojačaju.

Sažetak:

Većina Europljana obradovala se pobjedi Joea Bidena na američkim predsjedničkim izborima u studenom, ali ne misle da on može pomoći Americi da se vrati kao istaknuti globalni vođa;

Stavovi Europljana prema Sjedinjenim Državama pretrpjeli su veliku promjenu. Većina ključnih država članica sada misli da je američki politički sustav slomljen i da se Europa ne može samo osloniti na SAD da je brani.Oni EU i / ili sustave vlastitih zemalja ocjenjuju puno pozitivnije od američkog – i kao najvažnijeg partnera smatraju Berlin, a ne Washington;

Za američku slabost postoje geopolitičke posljedice. Većina vjeruje da će Kina za deset godina biti moćnija od SADSAD-a i da bi željela da njihova zemlja ostane neutralna u sukobu dviju velesila. Dvije trećine ispitanika smatra kako bi EU trebala razviti svoje obrambene kapacitete;

Postoje velike šanse za oživljavanje atlantizma, ali Washington ne može tjerati Europu protiv Kine kao jamstvo. Javno mnijenje imat će veći utjecaj na odnose nego ranije, te ga treba uzeti u obzir.

Amerikanci imaju novog predsjednika, ali ne i novu zemlju. Iako se većina Europljana radovala pobjedi Joea Bidena na američkim predsjedničkim izborima u studenom, oni ne misle da on može pomoći Americi da se vrati kao istaknuti globalni vođa. To je ključno otkriće paneuropskog istraživanja na više od 15 000 ljudi u 11 zemalja koje je naručilo Europsko vijeće za vanjske odnose, a u studenom i prosincu proveli Datapraxis i YouGov.

Istraživanje je pokazalo da su stavovi Europljana prema Sjedinjenim Državama pretrpjeli veliku promjenu. Većina ključnih država članica sada misli da je američki politički sustav slomljen, da će Kina biti moćnija od SAD-a u roku od deset godina i da se europljani ne mogu osloniti na SAD da ih brani. Iz ovih lekcija se izvlače radikalne posljedice. Veliki broj misli da Europljani trebaju ulagati u vlastitu obranu i kao najvažnijeg partnera gledaju na Berlin, a ne na EUSADWashington. Oni žele biti oštriji sa SAD-om u svezi ekonomskih pitanja. I umjesto da se usklade s Washingtonom, žele da njihove zemlje ostanu neutralne u sukobu između SAD-a i Rusije ili Kine.

53 posto ispitanih Europljana vjeruje da će Bidenova pobjeda koristiti njihovim zemljama, a 57 posto vjeruje da će to biti od koristi Europskoj uniji.

Samo 15% ispitanika vjeruje da je Amerika bila na dobrom putu s Trumpom, a izbor Bidena znači njezino okretanje u pogrešnom smjeru; 62% se s tim ne slaže.

25% Europljana vjeruje da je američki politički sustav potpuno uništen, a još 36% vjeruje da je djelomično uništen. 23% misli da to dobro funkcionira.

49% ispitanika vjeruje da će pod Bidenom Amerika uspjeti prevladati svoje unutarnje podjele i pridonijeti rješavanju globalnih problema, dok 31% očekuje da će je proždirati unutarnji problemi i neslaganja.67% vjeruje da se Europa ne može cijelo vrijeme oslanjati na Sjedinjene Države i da joj trebaju vlastite obrambene sposobnosti, a 10% vjeruje da će Sjedinjene Države uvijek braniti Europu, pa se stoga ne bi trebali brinuti zbog svojih obrambenih sposobnosti.

17% Europljana definitivno vjeruje da će za 10 godina Kina biti moćnija sila od Sjedinjenih Država, a dodatnih 42% vjeruje da je to vjerojatno. Samo 16% smatra da je malo vjerojatno, a 3% – definitivno nemoguće. S idejom da će Kina postati moćnija od SAD-a pogotovo se slažu na jugozapadu Europe.

Nije baš ugodna za Amerikance niti činjenica da samo 22% ispitanih Europljana vjeruje da bi se njihova zemlja Geopplitikatrebala postaviti na stranu Sjedinjenih Država u mogućem američko-kineskom sukobu. 6% vjeruje da bi njihova zemlja trebala podržati Kinu, a 60% – da ostane neutralna.

Gotovo iste brojeve daju i odgovori na pitanje što učiniti u Europi u slučaju sukoba između Sjedinjenih Država i Rusije. 23% ispitanih Europljana vjeruje da bi njihova zemlja trebala stati na američku stranu u mogućem rusko-američkom sukobu. 7% vjeruje da bi njihova zemlja trebala podržati Rusku Federaciju, a 59% – da održi neutralnost. Najviše rusofobnih stavova ima u Danskoj (40% bi željelo da njihova zemlja podržava Sjedinjene Države), Poljska (36%) i Velika Britanija (28%), ali čak su i u tim zemljama pristaše upletenosti u sukob s američke strane inferiorne u odnosu na pristaše neutralnosti (što djeluje nevjerojatno s obzirom na službenu političku retoriku tih zemalja prema Rusiji, op. GN.). Za Rusiju je najpovljnije izjašnjavanje u Mađarskoj, gdje se samo 13% stanovništva izjasnilo da se njihova zemlja prikloni SAD-u, 9% na strani Rusije a ostali za neutralnost), Njemačke (16% za SAD, 8% za Rusiju) i Italije (18 % za SAD, 10% za Rusiju).

Tijekom hladnog rata, javno mišljenje imalo je samo sekundarnu ulogu u transatlantskim odnosima, koje su političke elite smatrale raison d’état. No, transatlantski odnos tijekom 2020-ih smatra se mnogo manje egzistencijalan i u Europi i u Americi – i zbog toga je politiziran.

Zoran Meter
Geopolitika

Uto, 3-08-2021, 20:33:48

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.