Sirija, Libija, Armenija, tko je sljedeći?

Nakon intervencije u Siriji i Libiji, Turska se čini se prema zadnjim vijestima izravno vojno uključila i u sukob između Armenije i Azerbajdžana. Erdogan i IzetbegovićUostalom, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan to je i zadnjih dana najavljivao.

Turski borbeni avion F-16 oborio je armenski ratni zrakoplov Su-25, objavilo je prije nekoliko sati armensko ministarstvo obrane. Napad se dogodio svega nekoliko sati nakon što je Ankara objavila da će vojno pomoći Azerbajdžanu u odbijanju "armenske agresije". Dužnosnici u Erevanu rekli su da se incident dogodio u armenskom zračnom prostoru i da je pilot zrakoplova Su-25 mrtav.

Armenija je ranije izjavila da je spremna upotrijebiti ruske balističke rakete Iskander u regiji Nagorno-Karabah ako Turska rasporedi svoje američke borbene avione F-16 u znak podrške azerbejdžanskoj ofenzivi.

Turska strana opovrgla je ove vijesti i svoju umiješanost.

Prije toga, britanski list The Guardian objavio je kako se sirijski militanti iz provincije Idlib regrutiraju od strane Turske za borbe protiv Armenaca na prostoru sporne regije Gorski Karabah gdje je u nedjelju izbio žestoki sukob između armenskih i azerskih snaga u kojem je do sada ubijeno više desetaka vojnika.

Troje militanata reklo je u razgovoru s Guardianovim novinarom Bethanom McKernanom kako je još prije mjesec dana počela regrutacija na prostoru Idliba. Ovi izvori navode kako se borce plaća između 7,000 i 10,000 lira mjesečno. To i nije puno - između 900 i 1,300 USD mjesečno - no riječ je o popriličnoj svoti ako se usporedi s iznosom koji Turska militantima mjesečno plaća za borbu protiv sirijske vojske (450 do 550 lira mjesečno, otprilike od 55 do 70 USD).

Turski genocid nad Armencima

Što se povijesti tiče, vrijedi podsjetiti na turski genocid nad Armencima, odnosno na dva događaja u kojima suTurski genocidTurci na teritoriju Osmanskog carstva pobili i raselili velik broj Armenaca, čime je na tom području nestao zapadni armenski jezik.

Osmanska vojska i kurdske paravojne snage pobile su 1894. na tisuće Armenaca i spalile mnogo sela. Dvije godine kasnije su armenski revolucionari zauzeli Osmansku banku (tur. Osmanlı Bankası, odnosno Bank-ı Osmanî-i Şahane) u Carigradu da bi privukli pažnju međunarodne javnosti. Odredi muslimanskih Turaka zatim su pobili 50.000 Armenaca. Stupanj upletenosti otomanske vlade u te odrede nije dobro poznat i predmet je rasprave.

Rusija i Turska su ušle u I. svjetski rat kao neprijatelji. Turci su Armence smatrali ruskom petom kolonom. U veljači 1915. svih 60.000 mobiliziranih armenskih vojnika zatvoreno je u radne logore i poslije ubijeno. Armence u blizini fronta (slična je sudbina zadesila i ljude daleko od crte bojišnice) potjerali su da pješače prema negostoljubivim pustinjskim krajevima Sirije i Mezopotamije, a 24. travnja su u Istanbulu i drugim velikim turskim gradovima uhićeni i pobijeni armenski intelektualci. Ukupno je tako izginulo oko milijun i pol ljudi, dok se preživjeli nakon rata nisu mogli vratiti kući, pa su se iselili u ruski dio Armenije ili Zapadnu Europu, Sjevernu Ameriku i Australiju.

(razni izvori, hkv)

Čet, 13-05-2021, 05:20:55

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.