Kreće najveća privatizacija u povijesti Europe: Grčka prodaje sve što može, uključujući diplomatske nekretnine od Londona do Beograda 

Grčka je najavila da će "napraviti sve da se riješi duga koji guši naciju", a to uključuje gotovo sve što se može prodati - otoke, kraljevske palače, ekskluzivne gr1nekretninama, zračne luke, marine, državnu naftnu kompaniju, lutriju i poštu.

Grčku su pogodila teška vremena, i rasprodaja bez presedana, već je u tijeku. U srijedu, grčki narod je saznao da će prodaja također uključivati i diplomatske rezidencije u inozemstvu - počevši sa raskošnom viktorijanskom zgradom u Londonu, koja je nekoć bila rezidencija grčkog Generalnog konzula.

Donesena je odluka o zakupu i prodaji nekretnina "koje se iz raznih razloga ne koriste", kako je rekao je Grgur Dalevekouras, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova. Dan prije grčki ministar financija otkrio je ono čega se većina Grka bojala, ali do sada nikada nije službeno izrečeno - da s projiciranim padom nacionalnog dohotka od 25% do 2014, njihovo gospodarstvo neizbježno klizi u depresiju, kao što je bila ona 1930.

Kraljevski posjedi, zgrade konzulata, otoci

Slijedom tih događaja, dužnosnici se sada bjesomučno trude pokrenuti niz hitnih rasprodaja državne imovine. Od izbijanja velike gospodarske krize u Grčkoj, krajem 2009, broj gr2diplomatskih predstavništva u inozemstvu dramatično se smanjio. Uz diplomatska predstavništva, grčki dužnosnici najavili su i prodaju palače Tatoi, povijesne nekretnine kraljevske obitelji, nekadašnjeg grčkog kralja Konstantina.

Kraljevski posjed u podnožju planine Parnitha, u blizini Atene obuhvaća oko 40 gospodarskih zgrada, štale, bazen i nekoliko kraljevskih grobnica, niz starih Rolls-Royceva i ostalih potrepština koje se još uvijek nalaze na posjedu. Daljnja rasprodaja uključuje zgrade u Bruxellesu, Beogradu, Rimu i Nikoziji, kao dio najveće kampanje privatizacije ikad provedene na kontinentu Europe.

Ovog mjeseca, vladajuća koalicija predvođena konzervativcima izjavila je da namjerava iznajmiti najmanje 40 nenaseljenih otoka za razvoj "poslovnog turizma". Dužnosnici ne skrivaju da je rasprodaja u velikoj mjeri potaknuta željom da se umiri međunarodne kreditore.

Od svibnja 2010, kada je Grčka po prvi put zatražila paket financijske pomoći od 110 milijardi eura, nije ostvaren napredak - bar ne u očima Trojke - u reformama koje je obećala sprovesti. Vezano uz privatizaciju, vlast je nailazila na otpor sindikata i političkih stranaka koji su se protivili teškim uvjetima kreditnih ugovora, nastojeći pod svaku cijenu izbjeći prodaju državne imovine koju smatraju "obiteljskim srebrom".

Poruka investitorima: Grčka će biti vaš El Dorado

Za mnoge Grke, ova inicijativa znači najveće poniženje u procesu brutalnog fiskalnog preustroja, koji je obilježen siromaštvom i rekordnom razinom nezaposlenosti. "Strancima se rasprodaja31220090207001dopustilo da okupiraju našu zemlju i sada će našu zemlju kupiti po najnižim cijenama", uputio je žestoku kritiku Notis Marias, parlamentarni zastupnik stranke "Nezavisni Grci". Ministar razvoja Kostis Hadzidakis, koji je vodio kampanju rekao je kako očajnički put zahtjeva očajničke mjere. "U ratnoj smo situaciji i svi smo mi vojnici u civilu", ustvrdio je Hadzidakis.

Njemačka poručuje kako želi zadržati Grčku unutar eurozone, no, Grčkoj i dalje ostaje ogroman problem postizanja brojki na koje se obvezala uzevši kredite od Trojke (MMF, Europska Komisija, Europska Centralna Banka). Grčki dužnosnici sada poručuju kako je privatizacija postala "temelj vladine ekonomske politike". Novopostavljeni šef za provedbu procesa privatizacije poziva sve zainteresirane investitore da "iskoriste priliku" i obećava im kako će Grčka za njih biti "El Dorado".

Privatizacija kao "ekonomska politika" i u drugim članicama

Grčka nije jedina, druge posrnule članice eurozone usvojile su istu ekonomsku politiku. Portugal je krenuo s prodajom energetskih postrojenja Kini, dok će državni plinovodi biti prodani kinesko-omanskom partnerstvu. Državna aviokompanija, TAP, i pošte, također idu na bubanj.

Irska također prodaje dio državne energetike, kao i dio svojih šuma. Španjolska prodaje turističke lokacije, prijevozničke kompanije i oko 100 poslovnih zgrada. Italija također prodaje, još nisu potvrdili što, ali se zna da će se raditi o državnoj imovini u vrijednosti od oko 10 milijardi eura.

advance.hr

Pon, 2-08-2021, 02:02:16

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.