RupelPredsjednik Vlade dr. Ivo Sanader ocijenio je u srijedu da je slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel "prešao mjeru koja je uobičajena u diplomatskim odnosima dviju zemalja", kada je na sjednici Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta u kontekstu rasprave o hrvatskom Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu izjavio da je Hrvatska posljednjih mjeseci praktički prekinula diplomatske odnose sa Slovenijom i da već pet, šest mjeseci nema kontakata na razini ministara vanjskih poslova. "Hrvatska nije prekinula diplomatske odnose sa Slovenijom, a ako je netko to pokušao, onda je to Rupel", rekao je Sanader i dodao da je glavni hrvatski pregovarač s Europskom unijom Vladimir Drobnjak još jesenas tražio sastanak u slovenskom Ministarstvu vanjskih poslova, ali da još nije dobio termin.(mmb)
Add a comment        
 

 
ZemljaKako piše The Times, Europska Komisija za klimatske promjene predstavila je nacrte novih zakona s ciljem smanjenja emisija ugljik dioksida. Komisija želi potaknuti proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, tako da ista dođe na razinu od nekih 20% u odnosu na sadašnjih 8.5% EU totala. Cilj joj je također postići da barem 10% od ukupnih pogonskih goriva sačinjavaju bio-goriva, te da se spomenuti udio ostvari najkasnije do 2020. godine. Veliki će zagađivači biti prisiljeni plaćati milijarde dolara godišnje, što će vlade koristiti za nastavak razvoja proizvodnje prirodne energije. Zemljama koje ne će biti u stanju ostvarivati zadane ciljeve, bit će omogućeno kreditiranje. Komisija procjenjuje da bi cijela priča zemlje širom EU, godšnje mogla stajati oko 60 milijardi eura. Za individualne proizvođače to bi značilo oko 3 eura tjedno. Kako se ovdje neosporno radi o brizi za očuvanje okoliša i planeta na kojem živimo, ali i o velikom businessu, a s obzirom na činjenicu da živimo u zemlji koja je na ljestvici čistoće i nezagađenosti još uvijek prilično visoko rangirana (posebice po pitanjima pitke vode), hrvatski bi stručnjaci što prije i što pomnije trebali porazmisliti na koji se način u sam proces uključiti, i iskoristiti komparativne prednosti koje Lijepa naša u odnosu na većinu zemalja EU u tom smislu posjeduje.(mmb)
Add a comment        
 

 
Tomislav NikolićU Srbiji je jučer održan prvi krug predsjedničkih izbora. Pobijedio je, očekivano, kandidat Srpske radikalne stranke (čiji je predsjednik još uvijek Vojislav Šešelj) Tomislav Nikolić sa 39,4 % glasova. Podsjećamo, Srpska radikalna stranka nastala je 1991. godine ujedinjavanjem Srpskog četničkog pokreta, na čijem je čelu bio dr. Vojislav Šešelj i najvećeg broja odbora Narodne radikalne stranke koje je predvodio Tomislav Nikolić. U drugi krug izbora ušao je i dosadašnji predsjednik Srbije, kandidat Demokratske stranke Zoran Tadić. U drugi se krug nisu uspjeli probiti kandidat Nove Srbije Velimir Ilić (kojeg je podupirao predsjednik srpske Vlade Vojislav Koštunica) s 7,9 posto glasova, kandidat (nekad Miloševićev socijalist) Milutin Mrkonjić (6,1 posto), kandidat Liberalne stranke Čeda Jovanović (5,5 posto glasova), te još četvero kandidata manjih stranaka.(djl)
Add a comment        
 

 
euPred nekoliko je dana u Lisabonu potpisan prijedlog "pojednostavljenog pakta" kojim politička vodstva Europske unije nadomještaju Ustav što, nakon vruće javne rasprave, nije prošao na referendumima u Nizozemskoj i Francuskoj, dok se u Velikoj Britaniji nije do referenduma ni došlo. I ponovo se u tim zemljama rasplamsavaju medijske i političke rasprave o svim aspektima te političke operacije, uključujući i rasprave o samom sadržaju pakta, koji se bitno ne razlikuje od propalog Ustava. Glavna je razlika da novi tekst više ne će ići na usvajanje narodima nego njihovim parlamentarcima. Posebno su zanimljive rasprave u Francuskoj, gdje je osnovni prigovor da se tim putem zaobilazi izravno izražena volja francuskog naroda, a kritike dolaze uglavnom s dijela ljevice koji smatra da će se centralizacijom Unije za račun krupnog kapitala narušiti socijalna prava koja je francusko radništvo progresivno ostvarivalo u posljednjih stotinjak godina. U našim je pak "progresivnim" i "globaliziranim" medijima taj događaj samo ovlaš spomenut, a našim političkim vrhuškama, jednako onim desnog kao i lijevog "centra" ni na pamet ne pada da se u takve rasprave uključe i time izlože neraspoloženju svojih političkih "partnera".(ab)
Add a comment        
 

 
Žrtve genocida u UkrajiniIz tjednika Fokus donosimo članak u kojem se autor Božo Čubelić osvrnuo na dan 24. studenoga kada Ukrajina obilježava Dan sjećanja na žrtve genocida 1932-1933. godine. Naime,  1932-1933. godine Staljinov komunistički režim poslužio se oružjem izgladnjivanja, kojim je usmrtio sedam do deset milijuna Ukrajinaca. Ukrajina i danas uporno traži da se ti zločini iz tridesetih godina prošlog stoljeća u današnje vrijeme počnu nazivati svojim pravim imenom. U svom članku, Čubelić također objašnjava uzroke počinjenja spomenutih zločina:  "Zašto su Staljinovi krvnici (palači) upravo Ukrajince izabrali za objekt masovnog zločina? Probuđena u nacionalnoj revoluciji 1917-21. Ukrajina je, čak i u luđačkoj košulji sovjetske državnosti, bila opasna za Kremlj. Imala je veliko iskustvo nacionalnooslobodilačke borbe, a po ljudskim i gospodarskim potencijalima bila je ravna svim drugim saveznim državama zajedno i - graničila je s Europom. S tisućljetnom tradicijom i bogatim kulturnim nasljeđem, nastojanjem da stvori neovisnu državu, iskustvom u borbi za svoju slobodu, nastavljala je započeti preporod. Ukrajinski komunisti počeli su tražiti više autonomije u odnosu na Moskvu i krajem 1920-ih Staljin je osjetio da će politika ukrajinizacije probiti okvire koje joj je Kremlj zadao i za ugroziti režim. Ukrajina je ozbiljno prijetila integritetu Sovjetskoga carstva i njegovim geopolitičkim aspiracijama. Ugrožavala je Staljinovu despotsku vlast, a USSR-u prijetila raspadom".
Add a comment        
 

 

Vladimir PutinDonosimo u našem prijevodu članak iz mjesečnika "Unutar Vatikana" s pojedinostima o javnom zaokretu koji je na najvišoj razini učinila službena ruska politika prošli tjedan prema žrtvama komunističkog terora. Autor članka piše o prvom posjetu ruskog predsjednika Putina polju Butovu, mjestu koje je koliko se sada zna konačno počivalište više od 20.760 ljudi, a vjeruje se da bi daljnjim istraživanjima ta brojka mogla višestruko porasti. Tijekom 1990.-ih, ruska je Vlada dala polje Butovo Ruskoj pravoslavnoj crkvi, nakon čega se svake godine otada tamo održava svečanost kao dio državnog dana sjećanja na žrtve političke represije. No, tek se 30. studenog 2007. godine na svečanosti po prvi puta pojavio ruski predsjednik Putin. On je s polja Butovo odaslao dalekosežnu poruku svojim sunarodnjacima, ali i cijelom svijetu: "Tragedije poput ove događale su se više puta u povijesti čovječanstva... Sve se to događa kad neka ideja, na prvi pogled privlačna, ali u stvarnosti prazna, bude stavljena iznad temeljnih vrijednosti - ljudskog života i ljudskih prava i sloboda." Ove riječi tako označuju kraj jedne ere u kojoj su sovjetski zločini u Rusiji prvo kao uopće mogućnost nijekali, pa onda padom komunističkog poretka prešućivali. Nakon ovoga, Hrvatska, ignoriranjem masovnih žrtava poraća, ostaje valjda jedina u Europi koja nije povukla crtu ispod svoje komunističke prošlosti. Kao nekakva Sjeverna Koreja europskog kontinenta.(djl,mm)

Add a comment        
 

 
gladIz prošlog Hrvatskog slova donosimo članak Rođene Marije Kuhar napisan povodom Svjetskog dana hrane koji se obilježava svake godine 16. listopada – na dan kada je 1945. osnovana UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu/FAO. Autorica raspravlja uzroke činjenici da danas širom svijeta gladuju milijuni ljudi, a isto ih toliko živi u neprihvatljivim uvjetima, što doprinosi i širenju svakojakih bolesti i zaraza.  "Glad i neishranjenost nisu uzrokovani samo nedostatkom dostupne hrane, oni su posljedica siromaštva, nejednakosti - osobito u zaradi, nedostatku zdravstvene zaštite i njege, čiste vode za piće i loših higijenskih uvjeta. Sva ljudska prava su u međusobnom odnosu i međusobno su ovisna. To znači da pravo na hranu ne smijemo promatrati i primjenjivati odvojeno od drugih, jednako važnih ljudskih prava. U Rimu je 1974. održana Svjetska konferencija o hrani kada su vlade svijeta usvojile Opću deklaraciju o iskorjenjivanju gladi i neishranjenosti. Cilj Deklaracije bio je iskorijeniti glad i neishranjenost u slijedećem desetljeću. Nažalost, ovaj cilj nije ostvaren. Kada su se vlade ponovno sastale u Rimu 1996. na Svjetskom summitu (sastanak na vrhu) o hrani, diljem svijeta gladovalo je oko 800 milijuna ljudi. Tada je odlučeno da se broj gladnih i neishranjenih ljudi mora do 2015. smanjiti za polovicu. Budući da se broj gladnih nije smanjio u sljedećih pet godina, 2002. ponovno je održan sastanak na vrhu o hrani. Međutim, danas uoči obilježavanja šezdesete godišnjice Opće deklaracije o ljudskim pravima, mnoga prava poput prava na hranu za milijune ljudi nisu ostvarena. Pravo na hranu često se nalazi u sjeni političkih i drugih javnih prava i potpora, iako danas jedna sedmina čovječanstva pati zbog siromaštva, gladi i neishranjenosti, a dnevno preživljavaju s manje od dva dolara."
Add a comment        
 

 
BiH dužnosniciZbivanja u Srbiji i oko Republike Srpske posljednjih dana privlače posebnu pažnju. Koštuničina stranka poslala je u nedjelju jasnu poruku da ne želi Srbiju u NATO-u, odnosno da Rusiju koja je podržala srpski stav oko Kosova trenutno vidi kao glavnog strateškog saveznika. Istovremeno, nevladine su udruge iz Republike Srpske u ponedjeljak organizirale masovna okupljanja u gradovima tog BiH entiteta kako bi dale potporu premijeru entitetske vlade Miloradu Dodiku u njegovu sukobu s Visokim predstavnikom Miroslavom Lajčakom. Razlog sukoba je Lajčakova odluka o promijeni načina odlučivanja u Vijeću ministara BiH. Okupljanja u Republici Srpskoj došla su nakon nedjeljnog sastanka u Mostaru šest čelnika vodećih političkih stranaka s Visokim predstavnikom. U svezi ovog sastanka komentator Dnevnog avaza je napisao: "Iako sama deklaracija predstavlja ponavljanje onoga što je poznato - verbalnu opredijeljenost političara za reforme - ona jeste ohrabrenje s obzirom na retoriku koju ovih dana slušamo. Kada bude pretočena u djelo... onda će ova zemlja zakoračiti u novo doba". Što je to od silnih parola i proklamiranih načela međunarodne zajednice pretočeno u Bosni i Hercegovini ikada u djelo nije jasno, pa se odista postavlja pitanje zašto bi posljednje odluke bile izuzetak. No, još je manje jasno o kakvom to novom dobu može pričati komentator Dnevnog avaza na temelju provođenja i neprovođenja nekakvih administrativnih reformi. Zbivanja oko Republike Srpske treba sagledati kao određeni pritisak na srpsku stranu u svezi Kosova, a ne kao ozbiljan pokušaj da se Bosna i Hercegovina uredi kao zajednica triju ravnopravnih naroda. Za ovo posljednje potreban je za početak konsenzus sva tri naroda, a po našoj skromnoj računici barem dva naroda u tom smislu još nedostaju.(mmb)
Add a comment        
 

 
KatynIz priloga Magazin Jutarnjeg lista donosimo tekst poljskog književnika i publicista Pawela Huelle u prijevodu Mareka-Mladena Stanojevića, o filmu ‘Katyn’ Andrzeja Wajde, koji je u mjesec dana vidjelo više od pola milijuna Poljaka. Film predstavlja svojevrsno «čišćenje od laži» u smislu onog što se zaista dogodilo u Katynskoj šumi, gdje je od strane sovjetske vlasti pobijeno oko 20 000 poljskih časnika. «Odluka o strijeljanju oko 20.000 poljskih oficira donesena je na sjednici sovjetskog Politbiroa 5. ožujka 1940. U Berijinoj bilješci vide se potpisi Staljina, Vorošilova, Molotova, Mikojana te glasovi “za” Kalinjina i Kaganoviča. Berija opisuje poljske zarobljenike kao “deklarirane neprijatelje sovjetske vlasti koji ne bude nadu da će se popraviti”. Izvršnu naredbu za službe NKVD-a (Narodni komesarijat unutarnjih poslova) Berija je opisao kao “pražnjenje logora”. Iz Ostaszkowa je odvezeno i u Miednom ubijeno 6311 zarobljenika. U logoru u Starobielsku poginulo je 3820 logoraša u mjestu Piatichatki, 4421 iz logora u Kozielsku poginulo je u Katynskoj šumi pod Smolenskom. Grobna mjesta preostalih nekoliko tisuća do danas nisu poznata». Spomenuti pokolj nedvosmisleno asocira na tragediju Bleiburga, naravno s tom razlikom, što su na Bleiburgu uz vojnike pobijeni i civili.
Add a comment        
Čet, 21-10-2021, 13:07:17

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.