SrbijaSrbijanski premijer Vojislav Koštunica prije nekoliko dana podržao je studentske prosvjede u Kosovskoj Mitrovici, te prosvjednicima poručio da se Srbija nikad ne će odreći Kosova, čije je "otimanje" nazvao gorim od Hitlerova zauzimanja Sudetskog područja 1938. godine. Ako Koštunica nastavi ovakvim intenzitetom davati službenu podršku građanskim neredima nestabilnost će u Srbiji vjerojatno i dalje rasti. Sve što se sada u Republici Srbiji (ali i na području Republike Srpske) događa proizlazi iz planova, programa i ideja srpskih radikala, koji trenutno zasigurno igraju značajnu ulogu na srbijanskoj političko sceni, iako njihov predsjednik stranke sjedi u Haagu, a veliki «demokrat» Tadić «smiruje» strasti.(mmb)
Add a comment        
 

 
BurnsSAD, Ujedinjeni narodi (UN), Europska unija (EU) i NATO ne će prihvatiti podjelu Kosova i Srbi griješe ako misle da je mogu ishoditi, izjavio je ovih dana  američki državni podtajnik Nicholas Burns na tribini u Vijeću za vanjske odnose (CFR) u Washingtonu. Hina javlja kako je Burns jučer također kazao i da Vlada u Beogradu u svojim posljednjim istupima u vezi s Kosovom "licemjerno" zaboravlja povijest, zločine koji su počinjeni 1990-ih godina na Balkanu, (točnije na Kosovu i u BiH) no kako SAD, EU i većina zemalja koje podupiru neovisno Kosovo, tu povijest ne zaboravlja. Zanimljivo je primijetiti kako je Burns, prisjećajući se srpskih zločina iz devedesetih godina na ovim prostorima pak sam namjerno ili slučajno «zaboravio» spomenuti i žrtve agresije na Hrvatsku. Bilo kako bilo, Burns se posebno osvrnuo na tekst srbijanskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića u jučerašnjem New York Timesu, gdje je Jeremić pozvao da se Kosovo vrati Srbiji, nazvavši taj potez srpskoga političara bahatim i uvredljivim (vidi tekst na engleskom jeziku:NY Times). Burns je također upozorio Beograd da se ne ponove napadi na strana veleposlanstva za koje odgovornim drže isključivo srbijansku vladu. U nastavku Hininu vijest donosimo u cjelosti.(mmb)
Add a comment        
 

 
TadićSrbijanski predsjednik Boris Tadić svojim je govorom koji je u ponedjeljak održao na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, a u kojem je apeliravši na ostale države regije da ne priznaju Kosovo, nastavio Miloševićevu velikosrpsku retoriku (u rukavicama) iskoristivši trenutak da napadne izravno i grubo Hrvatsku. Iako do grla u vlastitim problemima, Hrvatska je predsjedniku Srbije očito vječno aktualan i neugodan trn u oku - ma koliko ga hrvatski političari prikazivali kao velikoga partnera i demokratu. Zdravko Tomac je u utorak vezano uz Tadićeve izjave dobro primijetio: «Stavovi Tadića dobro su nam poznati otprije - znamo da je za njega, što je i izjavio, Oluja najveći zločinački pothvat, zaboravlja na Vukovar i Srebrenicu tako da njegovi stavovi ne iznenađuju».(mmb)
Add a comment        
 

 
karta hr-sloSlovensko ministarstvo vanjskih poslova uputilo je u diplomatsku cirkulaciju svoj neslužbeni dokument (non-paper) kojim odgovara na tvrdnje iz hrvatskog "non-papera" o ZERP-u, javili su u utorak na večer RTV Slovenija i dnevnik "Delo". Kako je u središnjem Dnevniku javila Slovenska televizija, slovenski "non-paper" ističe hrvatsku obavezu poštivanja sporazum o neprimjeni ZERP-a na članice EU-a iz 2004. godine, te ukazuje na "nevjerodostojnost" hrvatske strane. Po svemu sudeći, izgleda da se hrvatsko-slovenska trakavica nastavlja te da ni jedna ni druga strana zasada nema namjeru popustiti. U svakom slučaju, i bez obzira na moguću pozadinu cijele priče, ugodna je promjena gledati hrvatske političare kako se barem po jednom pitanju ponašaju onako kako se od njih očekuje da vode ovu državu i rješavaju njene probleme čuvajući i brinući pritom i o zaštiti nacionalnih interesa. Činjenica je isto tako, da je Slovenija pokazala kakav je zapravo susjed čim je došla na poziciju na kojoj ima (ili misli da ima) nešto malo utjecaja - toliko o dobrosusjedskim odnosima. Upoznavanje hrvatske javnosti s do sada skrivanom činjenicom o slovenskom blokiraju pregovora Hrvatske i EU-a samo je doprinos rasvjetljavanju cijelog slučaja. Slovenija Hrvatskoj podmeće klipove već dugi niz godina, vrijeme je naravno da se to glasno kaže - samo tako će to napokon čuti i drugi.(mmb)
Add a comment        
 

 
SrbijaGotovo u svim izvještajima zapadnih medija o izborima u Srbiji ističe se kako je u Srbiji demokratska opcija pobijedila radikalnu, a ovo pojednostavljenje prisutno je naravno i u hrvatskom tisku. The New York Times, primjerice, piše kako je Europa odahnula u smislu pobjede Tadićeve pro-zapadne naspram Nikolićeve ekstremno radikalne opcije na predsjedničkim izborima u Srbiji, a svega nekoliko dana prije potencijalno eksplozivne deklaracije o nezavisnosti Kosova. List smatra kako upravo činjenica da je pobijedila zapadna opcija na čelu sa Borisom Tadićem daje za nadu očekivati kako ipak ne će doći do nasilnih reakcija u Srbiji vezano uz proglašenje nezavisnosti Kosova. No, za početak, nitko nije očekivao da će na Balkanu planuti novi rat ako pobjedi Nikolićeva radikalna opcija. On i njemu bliži premijer Koštunica svojim bi postupcima vjerojatno malo zaoštrili odnose, uostalom, najavljivali su i ulične demonstracije. No, i Tadić i Nikolić se protive uspostavi nezavisnosti Kosova, samo što je Tadić protiv bilo kakve uporabe sile i želi sačuvati što bliže veze i bolje odnose sa Amerikom i Europskom unijom. Uostalom, od rata iz 1998-99. godine, Kosovom na kojem prevladava albansko stanovništvo upravljaju UN i NATO - a njih se baš ne dira, koliko mi znamo.(mmb)
Add a comment        
 

 
TadićNe želimo nikome zlo, hoćemo mir i suradnju u regiji, ali hoćemo da se uvažava Srbija, njen narod i svi narodi koji u Srbiji žive, kazao je pobjednik drugog kruga predsjedničkih izbora u Srbiji Boris Tadić. Dodao je kako je njegova pobjeda podrška ljudima na Kosovu, kao i da je spreman na otvaranje Srbije svijetu i da očekuje za Srbiju mjesto u Europskoj uniji. Na temelju 95 posto obrađenih biračkih mjesta u Srbiji Tadić je osvojio 50,5, a Nikolić 47,78 posto glasova birača u drugom krugu predsjedničkih izbora, priopćila je srbijanska Republička izborna komisija. Tomislav Nikolić, na konferenciji za novinare, priznao je poraz te suparniku čestitao na pobjedi. Pozvao je Rusiju da nastavi podržavati Srbiju, a EU da ju prestane ucjenjivati. Unatoč činjenici da je izborna pobjeda «demokrata» Tadića svakako prihvatljivija od one reformiranog četnika i Šešeljevca Tomislava Nikolića, konačna razlika od samo 100 000 glasova stvara najjasniju sliku o trenutnom stanju političke svijesti u Srbiji. Iako razlike između te dvojice protukandidata naravno postoje, one se realno najviše odnose na samu retoriku i način na koji se svaki od njih obraćao svojim potencijalnim biračima. Ako po strani ostavimo izborne parole o odnosu Srbije i EU, može se primjetiti kako i jedan i drugi zapravo čvrsto zastupaju politiku zaštite srpskih nacionalnih interesa, samo što to Tadić za razliku od Nikolića čini uglađenije, «u rukavicama», no ciljevi su im gotovo identični. Zato, ako pogledamo malo što kaže statistika, lako možemo zaključiti da ona govori iznimno u prilog radikalima.(mmb)
Add a comment        
 

 
RupelPredsjednik Vlade dr. Ivo Sanader ocijenio je u srijedu da je slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel "prešao mjeru koja je uobičajena u diplomatskim odnosima dviju zemalja", kada je na sjednici Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta u kontekstu rasprave o hrvatskom Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu izjavio da je Hrvatska posljednjih mjeseci praktički prekinula diplomatske odnose sa Slovenijom i da već pet, šest mjeseci nema kontakata na razini ministara vanjskih poslova. "Hrvatska nije prekinula diplomatske odnose sa Slovenijom, a ako je netko to pokušao, onda je to Rupel", rekao je Sanader i dodao da je glavni hrvatski pregovarač s Europskom unijom Vladimir Drobnjak još jesenas tražio sastanak u slovenskom Ministarstvu vanjskih poslova, ali da još nije dobio termin.(mmb)
Add a comment        
 

 
ZemljaKako piše The Times, Europska Komisija za klimatske promjene predstavila je nacrte novih zakona s ciljem smanjenja emisija ugljik dioksida. Komisija želi potaknuti proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, tako da ista dođe na razinu od nekih 20% u odnosu na sadašnjih 8.5% EU totala. Cilj joj je također postići da barem 10% od ukupnih pogonskih goriva sačinjavaju bio-goriva, te da se spomenuti udio ostvari najkasnije do 2020. godine. Veliki će zagađivači biti prisiljeni plaćati milijarde dolara godišnje, što će vlade koristiti za nastavak razvoja proizvodnje prirodne energije. Zemljama koje ne će biti u stanju ostvarivati zadane ciljeve, bit će omogućeno kreditiranje. Komisija procjenjuje da bi cijela priča zemlje širom EU, godšnje mogla stajati oko 60 milijardi eura. Za individualne proizvođače to bi značilo oko 3 eura tjedno. Kako se ovdje neosporno radi o brizi za očuvanje okoliša i planeta na kojem živimo, ali i o velikom businessu, a s obzirom na činjenicu da živimo u zemlji koja je na ljestvici čistoće i nezagađenosti još uvijek prilično visoko rangirana (posebice po pitanjima pitke vode), hrvatski bi stručnjaci što prije i što pomnije trebali porazmisliti na koji se način u sam proces uključiti, i iskoristiti komparativne prednosti koje Lijepa naša u odnosu na većinu zemalja EU u tom smislu posjeduje.(mmb)
Add a comment        
 

 
Tomislav NikolićU Srbiji je jučer održan prvi krug predsjedničkih izbora. Pobijedio je, očekivano, kandidat Srpske radikalne stranke (čiji je predsjednik još uvijek Vojislav Šešelj) Tomislav Nikolić sa 39,4 % glasova. Podsjećamo, Srpska radikalna stranka nastala je 1991. godine ujedinjavanjem Srpskog četničkog pokreta, na čijem je čelu bio dr. Vojislav Šešelj i najvećeg broja odbora Narodne radikalne stranke koje je predvodio Tomislav Nikolić. U drugi krug izbora ušao je i dosadašnji predsjednik Srbije, kandidat Demokratske stranke Zoran Tadić. U drugi se krug nisu uspjeli probiti kandidat Nove Srbije Velimir Ilić (kojeg je podupirao predsjednik srpske Vlade Vojislav Koštunica) s 7,9 posto glasova, kandidat (nekad Miloševićev socijalist) Milutin Mrkonjić (6,1 posto), kandidat Liberalne stranke Čeda Jovanović (5,5 posto glasova), te još četvero kandidata manjih stranaka.(djl)
Add a comment        
Sub, 25-09-2021, 08:34:19

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.