Iz opsežnoga razgovora predsjednika Saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost prof. dr. sc. Miroslava Tuđmana za Večernji list izdvojili smo nekoliko naglasaka vezanih za policijsko prisluškivanje 40.000 brojeva bez sudskog nadzora. Naime, u sjeni medijskog spina s „informacijom" o prisluškivanju Milana Bandića potpuno je ostala (očekivano) činjenica da Rajko Ostojić de facto kontrolira telefonsko prisluškivanje više od 1% aktivnog stanovništva u Republici Hrvatskoj. No, ima li itko više iluzija o biti vladajućeg režima i hrvatskih visokotiražnih medija?(hkv)
Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman: Puno im je komotnije djelovati izvan nadzora, osobito u vrijeme izbornih i predizbornih ciklusa
Iz odgovora Miroslava Tuđmana:
Cijeli se slučaj dogodio samo zato što su članovi Odbora iz vladajuće koalicije izašli s zaštićenim podacima pred novinare kako bi skrenuli pozornost s nelegalne uporabe sustava o kojoj je Linić govorio, a drugi je razlog objave tih podataka to što smo nedavno u Saboru imali izmjene i dopune Zakona o ovlastima policije, gdje smo tražili stručni nadzor nad radom policije koja daje 80 do 90 posto zahtjeva za ispis više od 40.000 telefonskih brojeva i to je očito nešto na što vladajuća garnitura ne pristaje. Puno im je komotnije djelovati izvan nadzora, osobito u vrijeme izbornih i predizbornih ciklusa.
Tko nadzire saborski Odbor?
U izdvojenom je mišljenju moje stajalište da bi članovi Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost kao i članovi Vlade, što je promijenjeno s dolaskom ove garniture na vlast, trebali imati i temeljnu provjeru i certifikat za pristup tajnim podacima, a to onda automatski znači da sigurnosne službe imaju obvezu u slučaju curenja podataka provesti istragu i prema svom nalazu uskratiti certifikat osobi koja se smatra odgovornom za curenje podataka. Zastupnik koji bi ostao bez certifikata mogao bi ostati zastupnik, ali ne i član Odbora.
Znači, netko bi mogao biti i ministar, ali ne bi mogao doći u posjed tajnih podataka?
Praksa je u demokratskim zemljama da se i za sve ključne pozicije u državnoj upravi traži sigurnosna provjera. Postoje dvije razine provjere, temeljna kod koje se gleda osnovno, je li netko osuđen, te dubinska provjera koja procjenjuje zadovoljava li netko uvjete za pristup tajnim podacima. Bez nadzoraNedavno smo u Saboru imali izmjene i dopune Zakona o ovlastima policije, gdje smo tražili stručni nadzor nad radom policije koja daje 80 do 90 posto zahtjeva za ispis više od 40.000 telefonskih brojeva i to je očito nešto na što vladajuća garnitura ne pristajeTo ne znači nužno da je ta osoba problematična, nego da nije u stanju čuvati povjerljive podatke.
Pa i sada postoji kaznena odgovornost za člana Odbora koji je objavio sporne podatke!?
Na žalost kod nas je praksa takva da nema suđenja za odavanje podataka. Mislim da se i u ovom slučaju lako može otkriti tko je dao podatke. Po logici stvari može se pretpostaviti otkud to dolazi, što za sud nije dostatno, ali meni su novinari rekli da su to dobili od pojedinih članova.
Od DORH-a niste dobili nikakav zahtjev za očitovanje?
Ne zasad, premda bi bilo dobro da do istrage dođe kako bi eventualna osuda bila upozorenje svima drugima koji to rade.
Koja je pouka, idemo iz afere u aferu, sve se ponavlja, a ništa se ne mijenja?
E sad ste se vratili na ono moje, a što sam naveo u svojim zaključcima, da bi se sve ovo trebalo promijeniti. Ne postoji ni stručni ni parlamentarni nadzor ni nad zahtjevima policije u OTC-u ni nadzor nad Operativno-komunikacijskim centrom u policiji. Cijela ova priča i jest samo zato da se ne dozvoli parlamentarni ili stručni nadzor ponašanja policije...
Marinko Jurasić
Večernji list