Razgovor s Georgom von Habsburgom

Birači mogu glasovati samo za jednu listu kandidata, a na glasačkom listiću mogu označiti jednoga kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju se glasuje (tzv. preferirani glas). »Na koji će se način oblikovati Europska unija, odnosno koliko će se ona temeljiti na kršćanskim vrijednostima, koje nisu, treba naglasiti, u suprotnosti s općeljudskim vrijednostima, ovisi o ljudima koji će te ideje zastupati u institucijama EU-a, u Parlamentu, Komisiji i Vijeću. Stoga je važno na izborima dati povjerenje zastupnicima koji će se zalagati za te vrijednosti.«

Ono što je u hrvatskom političkom životu bilo već dulje najavljivano i očekivano dogodilo se 19. ožujka - predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović potpisao je Odluku o raspisivanju izbora za članove Europskoga parlamenta iz Republike Hrvatske za nedjelju 25. svibnja. U odluci stoji da se temeljem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji u Europski parlament bira 11 hrvatskih članova. Nažalost, opći je dojam da taj iznimno važan događaj u novijoj povijesti samostalne hrvatske države, zbog nemara i nesposobnosti političara na vlasti i u oporbi, nije naišao na primjeren odjek. Naime, većina prosječnih hrvatskih građana nije uopće informirana, nema ni osnovne predodžbe o Europskoj uniji.

Da se provede anketa, većina, zasigurno, ne bi znala ni koliko ima članica, a posebice ne bi imala pojma o ulozi Europskoga parlamenta, broju njegovih članova, sastavu i nadležnosti. Stoga, postoji sasvim realna mogućnost da najavljeni izbori za europski parlament, pridoda li se tomu i iznimno loša percepcija i rejting hrvatskih političara kod građana, ponovno dožive neuspjeh kao prošli. Zato treba ukratko iznijeti nekoliko osnovnih podataka o parlamentu i posvijestiti važnost predstojećih izbora.

Zastupati nacionalne interese u odborima

Europski parlament, jedino izravno izabrano tijelo Europske unije koje zajedno s Vijećem ministara čini zakonodavnu vlast EU-a, ima 751 zastupnika od 2014. godine. Oni se biraju na mandat od pet godina na neposrednim općim izborima u svih 28 država članica Europske unije. Zastupnička mjesta određuju se na temelju broja stanovnika svake države članice, pa ih tako Njemačka ima najveći broj - 99, a Cipar, Estonija, Luksemburg i Malta najmanji - po šest.

Pravo glasa imaju osobe s navršenih 18 godina, a u Austriji sa 16 godina. Zastupnici su svrstani prema političkoj opredijeljenosti u sedam zastupničkih klubova: Klub europskih zastupnika Europske pučke stranke (kršćanski demokrati), Klub zastupnika Progresivnoga saveza socijalista i demokrata, Savez liberala i demokrata za Europu, Zeleni/Europski slobodni savez, Europski konzervativci i reformisti, Europska ujedinjena ljevica - Nordijska zelena ljevica te Klub zastupnika Europe slobode i demokracije.

PravilaRepublika Hrvatska, uključujući biračka mjesta izvan njezinih granica, jedna je izborna jedinica. Birači mogu glasovati samo za jednu listu kandidata, a na glasačkom listiću mogu označiti jednoga kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju se glasuje (preferirani glas). Pravo na sudjelovanje u diobi za člana Europskoga parlamenta ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5 posto glasova birača.Od zastupnika se očekuje da pridonose radu parlamenta, ali i zastupaju nacionalne interese vlastitih država u njegova 22 odbora: Vanjski poslovi, Ljudska prava, Sigurnost i obrana, Razvoj, Međunarodna trgovina, Proračuni, Proračunski nadzor, Ekonomska i monetarna politika, Zapošljavanje i socijalna politika, Okoliš, Javno zdravlje i sigurnost hrane, Industrija, istraživanje i energija, Unutarnje tržište i zaštita potrošača, Promet i turizam, Regionalni razvoj, Poljoprivreda i ruralni razvoj, Ribarstvo, Kultura i obrazovanje, Pravna pitanja, Građanske slobode, pravosuđe i unutarnji poslovi, Ustavna pitanja, Prava žena i ravnopravnost spolova i Predstavke.

Hrvatski bi birači trebali znati nekoliko temeljnih podataka. Republika Hrvatska, uključujući biračka mjesta izvan njezinih granica, jedna je izborna jedinica. Birači mogu glasovati samo za jednu listu kandidata, a na glasačkom listiću mogu označiti jednoga kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju se glasuje (preferirani glas). Pravo na sudjelovanje u diobi za člana Europskoga parlamenta ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5 posto glasova birača.

O važnosti skorih izbora, ali i o sadašnjem položaju Hrvatske u europskome kontekstu, proširenju Europske unije, kršćanskim temeljima Europe i drugim aktualnim temama zamolili smo za razgovor Njegovu Carsku i Kraljevsku Visost Nadvojvodu Georga Habsburškoga, kako mu glasi službena titula, potomka istaknute europske obitelji.

Rođen je 1964. godine, drugi je sin i sedmo, najmlađe dijete Otta von Habsburga. Uz nadvojvodsku titulu, nosi titulu princa od Mađarske, Češke, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Oženjen je Eilikom od Oldenburga, s kojom ima troje djece. Istaknuti je europski političar, koji se zalaže za proširenje Europske unije, mađarski veleposlanik bez lisnice (resora ili portfelja), dugogodišnji predsjednik Mađarskoga Crvenoga križa, a trenutačno stručni savjetnik Međunarodnoga Crvenoga križa.

Građani se mogu obratiti eurozastupnicima

G. Habsburg, uz zahvalu što ste pristali na intervju, u svjetlu skorašnjih izbora za europarlamentarce iz Hrvatske, možete li ukratko opisati važnost Europskoga parlamenta i njegovu ulogu, kako bi naši čitatelji imali sliku o čemu je zapravo riječ, i poručiti prosječnom hrvatskom građaninu zašto je važno da iziđe na izbore za Europski parlament?

Europski parlament vrlo je važan među europskim institucijama jer je u njemu u pravome smislu riječi zastupljena cijela Europska unija i svi njezini članovi. U europskom su UtjecajVeć danas je vidljivo da su u mnogim nacionalnim parlamentima 80 posto tema o kojima se raspravlja zapravo europske teme. Zar to nije sasvim jasan dokaz kako izbori za EP jako utječu ne samo na kasnije odluke Europskoga parlamenta, nego i na nacionalne parlamente? Na izborima za EP riječ je o europskoj budućnosti i tamo se donose, ponovno ističem, mnoge odluke koje utječu na nacionalne politike.parlamentu doslovce zastupljene ne samo države članice, nego i sve regije, kulture i tradicije, te se u njemu osjeća sve bogatstvo raznolikosti europskoga duha. Zato je zadaća zastupnika u Europskom parlamentu (EP) da zastupaju taj europski duh, ali u skladu s njime trebaju čvrsto zastupati i interese vlastite države. Odluke donesene u Europskom parlamentu spuštaju se na razinu nacionalnih parlamenata i tako uvelike utječu i na njihov rad.

Već danas je vidljivo da su u mnogim nacionalnim parlamentima 80 posto tema o kojima se raspravlja zapravo europske teme. Zar to nije sasvim jasan dokaz kako izbori za EP jako utječu ne samo na kasnije odluke Europskoga parlamenta, nego i na nacionalne parlamente? Na izborima za EP riječ je o europskoj budućnosti i tamo se donose, ponovno ističem, mnoge odluke koje utječu na nacionalne politike. Ako ozbiljno shvaćamo nacionalnu politiku, moramo se ozbiljno odnositi i prema europskoj politici i stoga su ti izbori iznimno važni.

Ali ima nešto što je još važnije. Izbori za EP i kampanja za te izbore razdoblje je kada se ljudi najviše bave Europom i europskim temama. U predizbornoj kampanji stranački kandidati govore što žele i mogu napraviti, što žele postići, te uvjeriti glasače da su baš oni najbolji izbor. I stoga to razdoblje treba iskoristiti da ljudi dobiju što više informacija o politici EU-a, odnosno što mogu očekivati u sljedećih pet godina, jer ubrzo nakon izbora ponovno će u prvi plan izići teme unutarnje politike.

Zato to razdoblje treba što bolje iskoristiti da se ljude što bolje informira o tome što se događa u Europskom parlamentu i, što je posebno važno, da i nakon izbora ne zaborave tko ih tamo zastupa, kako bi im se građani mogli obratiti ako imaju neke želje, pitanja ili potrebe. Dakle, važno je dobro znati kome se daje svoj glas za EP i da mu se u slučaju potrebe može obratiti za pomoć.

Hrvatska pomoć može biti dragocjena

Hrvatskoj je javnosti poznato ustrajno lobiranje i zalaganje Vašega pokojnoga otca g. Otta i Vas osobno za hrvatske interese u međunarodnoj zajednici, pa nam samo ukratko opišite svoje viđenje sadašnjega položaja Hrvatske na europskom obzorju.

Hrvatska, naravno, ima važno mjesto na europskom političkom obzorju jer je među ostalim i nova članica EU-a. Stoga joj slijede velike promjene i nove situacije jer se još ne zna tko MađarskaMađarska je politika, treba konstatirati, stvarno puno pomogla Hrvatskoj, koja je u Mađarskoj naišla na iskrenoga partnera koji joj je pomogao na putu prema EU. Nadam se, jednako tako, da će slijedom toga i Hrvatska na isti način pomagati i biti isti partner drugim državama u njihovim nastojanjima na putu u EU. Poznato je da ima potencijalnih država kandidata koje žarko žele ući u EU i kojima bi hrvatska pomoć bila itekako dragocjena.će zastupati Hrvatsku, a nije riječ smo o hrvatskim političarima koji će ući u Europski parlament, nego će hrvatski dužnosnici sudjelovati i u radu Europske komisije i vijeća, u koja će također, nadamo se, unijeti nove ideje i neki novi duh. Nadam se da će oni doista unijeti i novi dašak vjetra u te institucije i da će dobro zastupati Hrvatsku, čime će potvrditi kako je važno da se proširenje EU-a ne zaustavi.

Vrlo je važno stalno posvješćivati da Europa može ostati jaka samo ako se i dalje bavi proširenjem, a ne da se zatvori u sebe kako bi se bavila samo vlastitim problemima i poteškoćama. Daljnje proširenje je iznimno važno. Mađarska je, kada je svojedobno ušla u EU, stalno u bilateralnim razgovorima govorila da će Hrvatskoj pružiti svu moguću potporu i nije ostala na obećanjima.

Mađarska je politika, treba konstatirati, stvarno puno pomogla Hrvatskoj, koja je u Mađarskoj naišla na iskrenoga partnera koji joj je pomogao na putu prema EU. Nadam se, jednako tako, da će slijedom toga i Hrvatska na isti način pomagati i biti isti partner drugim državama u njihovim nastojanjima na putu u EU. Poznato je da ima potencijalnih država kandidata koje žarko žele ući u EU i kojima bi hrvatska pomoć bila itekako dragocjena.

Poduprijeti one koji će donijeti boljitak!

Ne želeći ničim umanjiti Vašu tvrdnju o hrvatskom dragocjenom iskustvu u europskim integracijama, koje bi moglo pomoći i drugim državama, podsjetio bih ipak na činjenicu da je riječ o zemlji u kojoj je na prošle izbore za europski parlament izišlo samo 20 posto birača, a broj nevažećih listića bio je čak i veći od 5 posto, što baca priličnu sjenu na europsku sliku Hrvatske.

To o čemu Vi govorite žalosno je jer se prema izborima treba ozbiljno odnositi. Svaki bi građanin koji ima pravo glasa trebao znati barem osnovnu činjenicu - ako ne idem na izbore, dajem glas onome kojega ne bih želio vidjeti na vodećem položaju.

Stoga, kada su izbori, treba iskoristiti glas za čovjeka, stranku ili ekipu koju želim poduprijeti, kako bi oni time dobili veću potporu i mogli što snažnije ostvarivati politiku koju smatram dobrom i koja će pridonijeti dobrobiti naroda i države.

S prethodnim je pitanjem povezano izvorno poimanje politike kao služenja općem dobru, pa nabrojite kvalitete i vrline koje bi političar trebao, po Vašem mišljenju, imati kako bi uživao povjerenje građana.

Po mojem mišljenju, ne postoji, nažalost, ni jedan političar koji bi bio samo pozitivan, posebice u smislu antičkoga poimanja politike koju spominjete, i koji bi imao sve pozitivne kvalitete za idealnoga političara. Upravo je zato u Europskom parlamentu dobro da su tamo zastupljeni različiti ljudi, karakteri, uvjerenja, svjetonazori... Parlament je dobro mjesto da se nakon sukobljavanja različitih mišljenja donesu pozitivni i dobri zakoni. Važno je da parlament karakterizira šarolikost, bilo bi dosadno kad bi svi političari bili jednaki, ali to podrazumijeva i »crtu ispod koje se ne smije«.

Za europski ustav na kršćanskim temeljima

Vaša obitelj i Vi osobno javno se izjašnjavate katolicima pa bi bilo zanimljivo čuti Vaše mišljenje o vrijednostima sadašnje Europske unije, koje su u velikoj mjeri, očito, u velikoj suprotnosti s vrijednostima koje su zastupali njezini katolički utemeljitelji.

Odgovor na to pitanje iziskivao bi puno vremena. Meni kao katoliku i europskom građaninu važno je ne zaboraviti zašto je u prvom redu stvorena Europska unija i koja je njezina UstavVažno je pitanje zašto još nemamo europski ustav u kojem treba stajati da se Europa temelji na kršćanstvu. Ja podupirem da se to što prije učini iako sam svjestan kako ima mnogo onih koji to ne žele. No ipak se nadam da ćemo dobiti taj ustav EU-a u kojemu će se pozivati i na kršćanske korijene i da će se, da se malo slobodnije izrazim, Bogu dati mogućnost da ponovno uđe u europski život.osnovna ideja, a to je mir i sigurnost na našem kontinentu. Poznajući povijest europskoga kontinenta, znamo da tijekom mnogih stoljeća mir i sigurnost nisu bili zagarantirani. Europska unija uspjela je postići da na kontinentu na kojem živimo danas stvarno vladaju mir i sigurnost.

To često zaboravljamo kada nastupe različite krize: gospodarska ili bankarska, ali treba priznati da je Unija sa svojim institucijama zaslužna za taj opći europski okvir u kojem se nalazimo. Na koji će se način oblikovati Europska unija, odnosno koliko će se ona temeljiti na kršćanskim vrijednostima, koje nisu, treba naglasiti, u suprotnosti s općeljudskim vrijednostima, ovisi o ljudima koji će te ideje zastupati u institucijama EU-a, u Parlamentu, Komisiji i Vijeću. Stoga je važno na izborima dati povjerenje onim zastupnicima koji će se zalagati za te vrijednosti u institucijama EU-a, a posebno u Parlamentu.

Kada razmišljam o tome, važno je pitanje zašto još nemamo europski ustav u kojem treba stajati da se Europa temelji na kršćanstvu. Ja podupirem da se to što prije učini iako sam svjestan kako ima mnogo onih koji to ne žele. No ipak se nadam da ćemo dobiti taj ustav EU-a u kojemu će se pozivati i na kršćanske korijene i da će se, da se malo slobodnije izrazim, Bogu dati mogućnost da ponovno uđe u europski život. O tome će se sigurno voditi brojne rasprave i trebat će puno suradnje s različitim prijateljima. Vodit će se i žestoka, ne ću reći borba, nego rasprava. Zbog toga je važan izbor za EP - da uđu brojni ljudi koji će tu ideju poduprijeti.

Komunizam je mračno razdoblje Europe

Kako objasniti sve očitije i intenzivnije bujanje ekstremnih, i desnih i lijevih, ideologija i pokreta u Europi?

To da postoje ekstremističke stranke u Europi i u drugim demokracijama diljem svijeta na neki je način normalno, što ne znači da ih ja opravdavam, ali je ključno pitanje koliko su te stranke jake? Nažalost, posebno u trenutcima gospodarskih poteškoća i kriza, ekstremističke stranke uvijek jačaju. I lijeve i desne spajaju se na neki način u krug i na kraju se njihove argumentacije susreću. Čest je problem da umjerene stranke ne uspijevaju predstaviti na zadovoljavajući način svoje stavove i tako im daju prostora u političkom životu.

Kako gledate na činjenicu da se Hrvatska nikako ne može osloboditi željeznoga zagrljaja komunističkoga nasljeđa, pa se osuda komunističkih zločina nije maknula od deklarativne razine, a »alfa i omega«, oličenje i sinonim za totalitarizam - jugoslavenski predsjednik Tito, nameće se javnosti kao dobroćudni i poželjni povijesni lik?

Komunistička prošlost u zemljama u kojima je komunizam bio dugo prisutan ne može se preko noći zaboraviti. I čak ne bi bilo dobro da se zaboravi jer je dio povijesti jedne zemlje. Najvažnija zadaća je povjesničara da pronađu forume na kojima mogu raspravljati i baviti se pitanjem komunizma te da upozore koliko je to bilo mračno razdoblje u zemljama u kojima je tako dugo vladao.

Tako će se razobličiti ta romantična i pomalo mistična priča o komunizmu, prisutna, zasigurno, još u glavama mnogih, posebice onih koji su bili aktivni sudionici toga sustava i dobro živjeli od njega. No većina ljudi ne zaboravlja koliki su tada bili problemi, u kakvoj su izolaciji živjele zemlje pod komunizmom i koliko je puno drugih negativnih stvari on prouzročio.

Kako gledate na prijedloge nekih uglednih hrvatskih javnih osoba da se spuste kriteriji za prijam novih članica u EU, posebice zemalja s Balkana?

Meni je samo važno da uvjeti za prijam budu jasni, tj. proces kojim neka država mora proći do ulaska u EU mora biti potpuno jasan, posebno što se tiče stručnih pregovora. Naime, KomunizamKomunistička prošlost u zemljama u kojima je komunizam bio dugo prisutan ne može se preko noći zaboraviti. I čak ne bi bilo dobro da se zaboravi jer je dio povijesti jedne zemlje. Najvažnija zadaća je povjesničara da pronađu forume na kojima mogu raspravljati i baviti se pitanjem komunizma te da upozore koliko je to bilo mračno razdoblje u zemljama u kojima je tako dugo vladao.kada njezini stručnjaci pregovaraju sa stručnjacima bruxelleske birokracije o pravnoj harmonizaciji i zadaćama koje država treba napraviti, najvažnije je da to bude jasno i razumljivo za sve. Osobno ne mislim da bi uvjete trebalo smanjivati ili ublažavati, puno je važnije da države djeluju u pravom smjeru i da se stvarno dogode dobro pripremljene promjene.

Vidjeli smo, naime, koji se problemi javljaju ako neka država koja nije dovoljno pripremljena uđe u EU ili eurozonu, na primjeru Grčke. Ona je, nažalost, primjer nedovoljno dobre pripreme za ulazak u EU, što je prouzročilo poznate probleme. Nije bitno kojim se redoslijedom pregovara, bitno je da sve države ispune iste uvjete, a ne da oni variraju od zemlje do zemlje.

»To je zločin počinjen u parlamentu«!

Nije li europska crta »ispod koje se ne smije« ne samo prijeđena, nego i pogažena nakon izglasavanja u belgijskome parlamentu prava na eutanaziju djece, nakon čega nije više nikakvo retoričko pitanje: »Quo vadis, 'stara damo' - Europo«?

To što se dogodilo u Belgiji najmračniji je trenutak u europskoj politici posljednjih godina i mene neizmjerno žalosti što se u drugim europskim državama malo bavilo time, kao da su okrećući glavu na drugu stranu sebe uvjeravali kako se to ne događa u Europi. Jasno je da svaki nacionalni parlament ima potpunu autonomiju, ali postoje i neke zajedničke vrijednosti na kojima počiva Europa i cijela europska civilizacija. To je drama i neviđena katastrofa. Nadam se da će Belgijanci shvatiti koji je zločin učinjen u njihovu parlamentu i da će naći načina da to promijene jer je to neviđeno i neprihvatljivo.

»Zahvaljujući vjeri, sretan sam čovjek«!

Što Vam u životu znači vjera, odnos prema Bogu?

Vjera mi je snaga u svakom smislu, u svim situacijama i na svim područjima. Zahvaljujući njoj smatram se jako sretnim čovjekom što živim u današnje vrijeme sa svim aktualnim poteškoćama, dvojbama i problemima. Otkuda to? Pa, cijeli sam život osjećao koliku su veliku snagu iz vjere crpili moj otac i majka, prihvaćajući sve što je pozitivno i negativno.

Uvijek su govorili da sve podjednako dolazi od Boga, u kojega se samo treba pouzdati. Ako vjeruje, čovjek može biti samo snažniji i puno odlučnije se može oduprijeti bilo kojoj krizi i nositi se s poteškoćama od onih koji nemaju tu unutarnju snagu koju vjera može dati. To iskustvo vjere nije samo moje vlastito iskustvo, nego to, hvala Bogu, vidim i u svojoj obitelji.

Tomislav Vuković
Glas Koncila