Razgovor s dr. Željkom Markić

U nedjelju 12. svibnja u čitavoj Hrvatskoj započinje prikupljanje potpisa građana za održavanje referenduma s pitanjem: »Jeste li za to da u Ustav RH uđe odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?« Tu akciju predvodi građanska inicijativa »U ime obitelji«. Razgovarali smo s njezinom predstavnicom dr. Željkom Markić. Rodila se u Zagrebu, završila klasičnu gimnaziju i medicinski fakultet. Tijekom rata radila kao ratna izvjestiteljica za HRT, kasnije za televizijske kuće BBC, NBC i RAI kao terenski producent. Od g. 2003. na Novoj TV radila je kao dnevna urednica informativnih emisija tri godine. Već nekoliko godina zajedno sa suprugom Tihomirom, liječnikom urologom, drži obiteljsku tvrtku. Majka je četvorice sinova u dobi od 11 do 19 godina.

Istraživanje: Devedeset posto građana je 'za'

Mnoge, vjerujemo, zanima tko sve zapravo stoji iza građanske inicijative »U ime obitelji«?

Građanska inicijativa »U ime obitelji« osnovana u veljači ove godine, okuplja pojedince, obitelji i brojne građanske udruge s ciljem promicanja braka između muškarca i žene kao temeljne vrijednosti društvenog poretka te jamstva trajne zakonske zaštite djece, braka i obitelji. Zatražili smo i sve sindikate, političke stranke i mnogobrojne udruge da se izjasne jesu li za to da se Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca te da podrže organiziranje referenduma na kojem će građani moći izreći što misle o tako važnim temama kao što su brak, usvajanje djece i obitelj.

Kako staviti svoj potpis za referendum?

Na nadnevak koji nosi ovaj Glas Koncila započinje prikupljanje potpisa za referendum. Možete li čitatelje detaljno upoznati s procedurom?

Zahtjev za raspisivanje referenduma mogu potpisati svi punoljetni građani s prebivalištem u Hrvatskoj. Na mjestima za izjašnjavanje nalaze se uvezani popisi za potpisivanje u koje treba upisati tiskanim ReferendumNakon što najmanje 375.000 građana (deset posto registriranih glasača u RH) podrži zahtjev da Sabor raspiše referendum, organizacijski odbor građanske inicijative trebat će pregledati potpise te ih dostaviti predsjedniku Hrvatskoga sabora sa zahtjevom za raspisivanjem referenduma. Nakon toga Sabor ga je dužan raspisati.slovima svoje ime i prezime, matični broj građana i staviti svoj potpis. Na stranici naše udruge www.uimeobitelji.net mogu se naći sva mjesta na kojima će naši volonteri dežurati i čekati građane. Svaki građanin može samo jednom dati svoj potpis.

Nakon što najmanje 375.000 građana (deset posto registriranih glasača u RH) podrži zahtjev da Sabor raspiše referendum, organizacijski odbor građanske inicijative trebat će pregledati potpise te ih dostaviti predsjedniku Hrvatskoga sabora sa zahtjevom za raspisivanjem referenduma. Nakon toga Sabor ga je dužan raspisati.

Na referendumu birači odlučuju neposredno tajnim glasovanjem i to većinom birača koji su glasovali. Svaka vlast dužna je poštivati volju naroda izrečenu referendumom. Dakle, kad najmanje 51% glasača koji iziđu na referendum kaže da u Ustav RH treba ući odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca, državna će vlast to morati provesti.

Kardinal Bozanić je krajem mjeseca travnja u Vukovaru podržao inicijativu, a i predstavnici drugih vjerskih zajednica. Kako protumačiti to suglasje oko pitanja braka? Je li ono prisutno i u civilnom sektoru?

Da, dobili smo potporu ne samo kardinala Bozanića već i svih nadbiskupa i biskupa Katoličke Crkve u Hrvatskoj, kao i zagrebačko-ljubljanskog metropolita Jovana Pavlovića i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftije dr. Aziz ef. Hasanovića, da nabrojim samo najveće vjerske zajednice. U Hrvatskoj postoji veliko suglasje oko toga da je brak zajednica žene i muškarca i najbolja sredina za dobivanje i odgoj djece - i među vjerskim zajednicama i među građanima. Kod ugledne agencije s dugogodišnjim iskustvom, Hendal, naručili smo istraživanje javnog mnijenja na reprezentativnom uzorku - na referendumsko pitanje je gotovo 90% ispitanika odgovorilo da su za odredbu u ustavu po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca.

Ničim se ne diskriminiraju homoseksualci

Zašto smatrate da je važno definiciju braka unijeti baš u ustav? Odnosno, koje opasnosti prijete ako se to ne dogodi? Od koga treba štititi brak?

U Obiteljskom zakonu stoji da je brak životna zajednica žene i muškarca. U ustavu to ne stoji izrijekom. Kao što sam navela, velik dio građana želi takvu odredbu u ustavu. Zašto - zato da bi bili sigurni da se UstavU Obiteljskom zakonu stoji da je brak životna zajednica žene i muškarca. U ustavu to ne stoji izrijekom. Kao što sam navela, velik dio građana želi takvu odredbu u ustavu. Zašto - zato da bi bili sigurni da se urhnešto toliko temeljno za jedno društvo kao što je brak, a time i obitelj i sva prava koja iz braka proizlaze poput posvajanja djece - ne može mijenjati tek promjenom obiteljskog ili nekog drugog zakona.nešto toliko temeljno za jedno društvo kao što je brak, a time i obitelj i sva prava koja iz braka proizlaze poput posvajanja djece - ne može mijenjati tek promjenom obiteljskog ili nekog drugog zakona. Velik je broj zemalja u čijim je ustavima izrijekom navedeno da je brak zajednica žene i muškarca, i još veći broj zemalja u kojima se to podrazumijeva, odnosno u vrijeme kad su ustavi tih zemalja pisani nije bilo potrebe da se naglašava nešto što je samo po sebi razumljivo.

Što se tiče opasnosti koje spominjete - nažalost, zbivanja proteklih godina pokazuju da postoje vrlo agresivni lobiji koji, ne poštujući volju naroda, a uz pomoć vlada koje ne služe građanima koji su im dali vlast već ih iskorištavaju, nameću promjene koje nisu ni u čijem istinskom interesu. Ne znam što je gore - gledati kako Hollandeova vlada ignorira glas naroda u Francuskoj, laže o broju prosvjednika koji se protive izjednačavanju istospolnih veza sa brakom - pa za 1.400.000 prosvjednika tvrde da ih je pola milijuna - i napada ih suzavcem, ili kad se zakoni potpuno suprotni njihovoj kulturi i vrijednostima nameću ucjenama siromašnim zemljama. Mi ne želimo da se Hrvatska nađe u takvoj situaciji.

Neki će, naime, reći: Ako prođe definicija braka u ustav, to i dalje ne znači da zakonski propisi neće davati sve bračne privilegije izvanbračnim i istospolnim zajednicama ako se one kao takve registriraju. Znači li to da bi formalno bila dobivena bitka za brak, ali izgubljena bitka za sve ono što taj pojam predstavlja?

Vlada uvijek može pokušati izigrati građane koji su joj dali povjerenje da u njihovo ime, najbolje što može, upravlja državom. Na nama je, kao građanima ove zemlje, da svakoj vladi otežamo da bude nepoštena. Dakle, što više građana u razdoblju od 12. do 26. svibnja potpiše zahtjev da Hrvatski sabor raspiše referendum, što ih više iziđe na referendum i kaže da su za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca, to je manja vjerojatnost da će ova, i svaka druga vlada, pokušati izigrati tu volju naroda na načine koje ste opisali.

Na svakome od nas je da odluči želi li jasno poručiti ovoj i svakoj drugoj vladi sljedeće: »Brak = žena + muškarac. Najbolje mjesto za dobivanje i odgoj djece je brak. Ne želim da djecu u Hrvatskoj posvajaju istospolni parovi. To nije u skladu s mojim vrijednostima, kulturom, identitetom.« Ako to želim izreći - onda sad to imam priliku i učiniti - potpisati zahtjev za raspisivanje referenduma i poručiti: ovakvu Hrvatsku ja želim.

Moglo se čuti tvrdnje nekih lobističkih skupina da unošenje odredbe po kojoj je brak zajednica žene i muškarca predstavlja diskriminaciju prema homoseksualnim osobama?

Kad hvalite ili se pozitivno određujete o jednoj vrijednosti, može se pretpostaviti da ćete imati pojedince koji se ne slažu s tim stavom. Mi, međutim, smatramo da društvo mora odrediti vrijednosni okvir. Makar referendumom! Ponavljam da je na gotovo identičan način normiran brak u obiteljskom zakonu koji je na snazi. Diskriminacija je, osim toga, bila pod posebnom pažnjom odvjetnika, pravnika i sveučilišnih profesora prilikom određivanja referendumskog pitanja.

Tako valja pogledati članak 9. stavak 2. točku 10. Zakona o suzbijanju diskriminacije u kojem je izrijekom navedeno da se ne smatra diskriminacijom kad u nepovoljniji položaj stavljate bilo koju osobu prilikom uređivanja odnosa iz Obiteljskog zakona, kod pogodovanja braku, zaštite djece, javnog morala itd. Sve kad bi, dakle, takva pozitivna definicija braka kao zajednice muškarca i žene nekoga stavljala u nepovoljniji položaj, zakonski je opet određeno da takva vrsta normiranja nije diskriminacija.

Za Facebook radi izvanredna ekipa mladih

Većina medija, čini se, nije sklona promicati inicijativu koju ste započeli. Što je tomu uzrok?

Pa tek smo krenuli - vjerujem da će svi ozbiljni mediji vrlo brzo početi pratiti ovu temu. Ona ne samo da je važna za Hrvatsku, ona je u NovinariU Hrvatskoj ima odličnih novinara - s mnogima od njih i sama sam imala priliku raditi - koji ovu temu mogu odraditi poštujući sva pravila novinarske struke - iznoseći argumente »za« i »protiv« - koristeći moć medija da građane potaknu na izjašnjavanje, a ne zloupotrebljavajući je kako bi građane ušutkavali i deprimirali.središtu interesa svih svjetskih medija. Drugo je pitanje - kako će pratiti ovu temu, hoće li objektivno i profesionalno izvješćivati dajući priliku da se razvije konstruktivna javna rasprava kako bi se čulo što doista građani Hrvatske misle o pitanju braka i mogućnosti da istospolni parovi posvajaju djecu.

Nadam se da hoće. U Hrvatskoj ima odličnih novinara - s mnogima od njih i sama sam imala priliku raditi - koji ovu temu mogu odraditi poštujući sva pravila novinarske struke - iznoseći argumente »za« i »protiv« - koristeći moć medija da građane potaknu na izjašnjavanje, a ne zloupotrebljavajući je kako bi građane ušutkavali i deprimirali.

Isto tako, društvene mreže danas omogućuju širenje informacija čak i onda kad ih glavna medijska struja ignorira iz političkih, ideoloških ili nekih drugih razloga. Imamo odličnu internetsku stranicu,

Facebook i svaki tjedan pripremamo pismo s najnovijim informacijama koje udruge koje su u ovoj inicijativi onda prosljeđuju svim svojim članovima. Na taj način dolazimo do mnogo ljudi. Sve vezano za web i Facebook radi fenomenalna ekipa mladih ljudi kojima su društvene mreže i hobi i posao. Njihov entuzijazam je zarazan.

Kakve rezultate očekujete od cjelokupne akcije?

»U ime obitelji« će, uz pomoć građana koji podupiru ovu inicijativu, osigurati da ustav i zakoni Hrvatske brak definiraju jedino kao životnu zajednicu žene i muškarca, spriječit ćemo izjednačavanje istospolnog partnerstva i braka, zaštititi djecu od mogućnosti da ih usvoje istospolni parovi i pokazati da građani Hrvatske, kad se ujedine oko nečega što im je važno, mogu hrvatsko društvo mijenjati nabolje. To smo već jednom odradili u novijoj prošlosti - kad smo rekli da želimo živjeti u samostalnoj državi i kad smo onda tu državu u ratu obranili i oslobodili. Sada je na nama da u miru, koristeći demokratska sredstava koja nam stoje na raspolaganju, kažemo kakva želimo da ta država bude i koje vrijednosti treba štiti.

Poziv svim političkim strankama i GONG-u

Spomenuli ste da ste od svih političkih stranaka zatražili da podupru održavanje referenduma...

Da, uputili smo poziv svim političkim strankama u Hrvatskoj, parlamentarnim i neparlamentarnim da podrže raspisivanje referenduma te im uputili dva anketna pitanja: jesu li za to da se Ustav RH unese odredba po kojoj je brak zajednica žene i muškarca te jesu li proslijedili svojim članovima naš poziv da potpišu zahtjev za raspisivanje referenduma. Dosad smo dobili odgovore nekoliko parlamentarnih stranaka i više neparlamentarnih. Odgovore ćemo objaviti na našim stranicama i proslijediti našim podupirateljima u tjednu održavanja lokalnih izbora. Vjerujemo da je važno da građani, birajući predstavnike raznih stranaka na lokalnim izborima, znaju kakva je njihova pozicija o braku i usvajanju djece od istospolnih parova.

Uputili smo i poziv GONG-u, udruzi osnovanoj radi »poticanja građana na aktivnije sudjelovanje u političkim procesima te promicanje i unapređenje ljudskih i građanskih prava, ohrabrivanje i osnaživanje građana za što aktivnijom participacijom u procesima donošenja političkih odluka«, da ohrabri i osnaži građane Republike Hrvatske te ih preko sredstava javnog priopćavanja pozove da potpisivanjem zahtjeva za raspisivanje referenduma podrže referendumsko izjašnjavanje o braku - iznimno važnom pitanju za hrvatsko društvo u cjelini.

Što o razini demokracije u Hrvatskoj govori činjenica da se oko zaštite braka kao temeljne vrednote mora zauzimati građanska inicijativa, a da sličnu inicijativu u posljednjih dvadeset godina nisu uspjele započeti stranke koje su se rado deklarirale kao bliske obitelji, braku i univerzalnim vrednotama, a bile su na vlasti?

Hrvatska je nakon 45 godina totalitarizma imala kratku priliku udahnuti punim plućima slobodu da bi se onda opet morali braniti od srpske agresije. Sreća je da su naši branitelji dobili rat. Nesreća je da je velik dio nas, nakon što smo dobili rat, pomislio - sad smo sve odradili: imamo divnu zemlju, slobodni smo, želimo živjeti u miru i dati drugima da žive s nama; demokracija, poštenje i pravda doći će sami po sebi. Danas svi znamo da to nije tako.

Ako se mi aktivno ne zalažemo za ono što nam je važno, nitko drugi to neće učiniti. Posljednjih šest mjeseci, nakon što su hrvatski generali pravomoćno i pravedno oslobođeni u Hagu, kao da smo se probudili iz letargije i otvorilo se mnogo prevažnih građanskih akcija. Počeli smo opet hodati zajedno u istom smjeru.

U hrvatskoj je javnosti gotovo nezapaženo prošla vijest da je susjedna Mađarska u svome parlamentu donijela ustavne izmjene po kojima je definirano da zakon priznaje brak između muškarca i žene i brak koji priznaju Crkve. Za usvajanje tih ustavnih izmjena glasalo je čak 265 zastupnika, 11 ih je glasalo protiv, a 33 zastupnika nisu glasali. Bi li se takav scenarij mogao dogoditi u Hrvatskom saboru?

Vjerujem da bi. Samo mi, građani i glasači, trebamo aktivnije određivati tko sjedi u Hrvatskom saboru - primjenjivati demokraciju: kažnjavati političare koji ne provedu što su obećali, izlaziti na izbore, i ako nemamo zadovoljavajući izbor, glasati makar za manje zlo, poticati ljude u našem okruženju koji su sposobni i pošteni da se kandidiraju na lokalnim i drugim izborima. Poslati jasnu poruku: Političari i vlada su tu da bi služili istinskim interesima naroda koji vode. Govoreći poslovnim jezikom - mi, građani, na izborima smo zaposlili političare i članove vlade, mi im dajemo odličnu plaću kao porezni obveznici pa onda i s pravom očekujemo da dobro obavljaju posao koji smo im povjerili.

Vjerujemo da pratite sudbinu braka u ostalim zemljama Zapada. Može li Hrvatska spriječiti negativne trendove koji su se ondje već afirmirali? Postoji li suvremeno društvo koje se uspjelo othrvati ugrozama prema obitelji?

Naravno da postoje društva koja to uspijevaju. Važno je da razumijemo da su zdrava i uspješna društva ona u kojima se ljudi stalno zalažu za istinu i pravdu. A to znači da građani mogu jasno izraziti tko su i što žele u svojoj zemlji. Hrvatsko društvo je još uvijek zdravo; ankete pokazuju da je građanima na ljestvici prioriteta na najvišem mjestu - obitelj. U Hrvatskoj se gotovo 90% djece rađa u braku - to pokazuje da postoji općeprihvaćeno razumijevanje da je djeci najbolje u zajednici žene i muškarca koja se temelji na ljubavi i vjernosti. Sve su to dobri temelji na kojima možemo graditi čvrstu kuću.

Evo, građanska inicijativa »U ime obitelji« gradi prvi kat zalažući se za osnovnu jedinicu društva kakvo poznajemo - zajednicu žene i muškarca, brak, djecu i obitelj. Jako sam sretna da ima toliko graditelja na našem gradilištu i zahvalna za priliku da u ovom sudjelujem.

Divno je gledati kako surađuju dojučerašnji neznanci

Svi vi koji ste uključeni u inicijativu, imate li ikakve (financijske) koristi od nje? Kako se uopće financira tako golem projekt?

U pravu ste, to je velik projekt - i u organizacijskom i u financijskom smislu. Jako pazimo na troškove i gotovo sve poslove vezane za PolitičariVjerujem da bi. Samo mi, građani i glasači, trebamo aktivnije određivati tko sjedi u Hrvatskom saboru - primjenjivati demokraciju: kažnjavati političare koji ne provedu što su obećali, izlaziti na izbore, i ako nemamo zadovoljavajući izbor, glasati makar za manje zlo, poticati ljude u našem okruženju koji su sposobni i pošteni da se kandidiraju na lokalnim i drugim izborima. Poslati jasnu poruku: Političari i vlada su tu da bi služili istinskim interesima naroda koji vode.referendum obavljamo kao volonteri. Financiramo se iz donacija građana kojima je važno da hrvatski ustav i zakoni štite brak, djecu i obitelj. Zahvalni smo za svaku, pa i najmanju donaciju naših podupiratelja.

Doista nadahnjuje kad se vidi da u ovoj teškoj gospodarskoj situaciji ljudi žrtvuju svoje vrijeme, daruju svoj novac kako bi mijenjali Hrvatsku nabolje - studenti koji organiziraju akcije s kolegama na fakultetima, nezaposleni koji svoje vrijeme između traženja posla koriste za obavljanje raznih logističkih poslova, IT stručnjaci, domaćice, liječnici, profesori, seljaci, poduzetnici, imami, svećenici, umirovljenici - svima je zajedničko da žele da se jasno čuje da je u Hrvatskoj brak zajednica žene i muškarca.

Naši županijski koordinatori i njihovi timovi obavljaju odličan posao na terenu - volontirajući uz svoje obitelji i poslove - pronalaze rješenja za složene situacije, uvijek vedri i strpljivi. Oni svaki dan susreću nove administrativne i logističke zavrzlame koje treba riješiti na terenu, i oni to odlično obavljaju. A najbolji dio ovog posla su ljudi koji se uključuju - ljudi koji nam se javljaju, koje onda, oko raznih aktivnosti, povezujemo s ljudima iz njihova grada ili mjesta. Divno je gledati kako surađuju dojučerašnji neznanci i kako, ujedinjujući se oko zajedničkog cilja - ustavne zaštite braka - prevladavaju svoje različitosti u drugim područjima.

Mediji često izvješćuju o ljudima koji kradu, otimaju, brinu se jedino za sebe - radeći u ovoj inicijativi imamo priliku stalno susretati ljude koji se nesebično zalažu za dobro svih građana Hrvatske - i danas i u budućnosti.

Da, i mladi. Koliko predivnih mladih ljudi, studenata, mladih radnika sudjeluje u ovoj inicijativi. Neki dan nam je iznenada trebala pomoć oko unošenja nekih podataka u tablice, preko Facebooka smo kasno navečer pozvali da oni koji mogu drugo jutro dođu pomoći. Kad smo, ranom zorom, izašli iz lifta, dočekalo nas je petnaestak mladića i djevojaka sa laptopima preko ramena spremnih za posao. Hrvatska ima prekrasnu mladost. U njih su ugrađene sve žrtve koje su njihovih očevi, majke, stričevi i ujaci položili za Hrvatsku tijekom Domovinskog rata. Kad ih gledam kako požrtvovno rade na pripremama za referendum - pametni, marljivi, tolerantni i istodobno odlučni braniti svoj identitet i zalagati se za istinu - ništa mi nije teško. S takvim mladima, Hrvatska sve može.

Branimir Stanić
Glas Koncila