Prošloga ponedjeljka, 29. travnja 2013. godine u organizaciji varaždinskog ogranka HKV-a predstavljena je najnovija knjiga prof. dr. Zdravka Tomca "Memoari". Na njegovou svjedočenju zahvalio je Ivan Jaklin, predsjednik varaždinskog ogranka Hrvatskoga kulturnog vijeća. Prije predstavljanja knjige s gostom razgovor je učinio Ivan Njegovec, novinar županijskog tjednika "Varaždinske vijesti". Spomenuti razgovor prenosimo u nastavku.(hkv)

Ne vidim nikakvog razloga osim budalaštine što se danas tako zaratilo s Crkvom

Koji su glavni motivi objavljivanja Vaših „Memoara"?

Sada kada sam u mirovini već deset godina i izvan politike kao borbe za vlast i kad ulaskom Hrvatske u EU završava jedno povijesno razdoblje, u kojem sam sudjelovao tijekom proteklih pola memoaristoljeća, želim javnosti predočiti punu istinu. I dosad sam pisao istinu, ali neke istine sam iz raznih razloga preskočio. U ovim memoarima iznosim nove spoznaje, činjenice i ocjene povijesnih događanja u posljednjih pola stoljeća. Osjećao sam moralnu obvezu da napravim neke korekcije u prosudbi o nekim bitnim ljudima iz novije hrvatske povijesti. Posebno sam osjećao obvezu da napišem ono što ranije nisam napisao o velikoj ulozi Edvarda Kardelja, koji je po mom mišljenju bio najveći socijalist utopist, i njegovu presudnom utjecaju na moj život i donošenje amandmana 71. i Ustava 74. godine, bez čega danas ne bi bili u samostalnoj i slobodnoj Hrvatskoj.

U toj knjizi želio sam objasniti i svoj životni put, sada kada je on u političkom smislu završen. Također sam smatrao svojom obvezom da kažem istinu o petoj hrvatskoj haškoj koloni i protuhrvatskom djelovanju koje još ni danas nije završeno, iako je ta kolona malo izgubila snagu nakon oslobađajućih presuda generalima Gotovini i Markaču. Želio sam pojasniti kako i zašto smo bili tako teško optuženi i opovrgnuti brojne krivotvorine te pokazati kako sam se protiv njih borio. Dakle, ova knjiga nisu klasični memoari nego moj pogled na povijest raspada Jugoslavije, slom komunizma te stvaranje i obranu hrvatske države.

Spremni za odlazak „u šumu"

Spominjete petu hašku kolonu. O čemu se radi?

Peta haška kolona je onaj sloj ljudi, političara, novinara, pa i nekih naših državnika, koji su Hrvatsku „primili" iz nužde i koji nikad nisu prežalili Jugoslaviju te su cijelo vrijeme radili na tome da se Jugoslavija obnovi. Peta haška kolona uvijek je u stvari, svjesno ili ne, radila na afirmaciji velikosrpske politike i glavnih ciljeva „Memoranduma II", u kojem su glavni ciljevi da se velikosrpska agresija i rat protiv Hrvatske pretvori u rat u Hrvatskoj, u neku vrstu građanskog rata s podijeljenom odgovornošću. U knjizi sam opisao sukob s Ivicom Račanom, koji je u presudnim trenucima za Hrvatsku, tijekom samo šest mjeseci, promijenio tri koncepcije.

tomac-memoari10 kduric

Predstavljanje knjige u Varaždinu u organizaciji HKV-a

U siječnju '91. godine, kad je pripreman državni udar, rekao mi je: „Nećemo se predati, organizirat ćemo oružani otpor, izvadit ću partijsko zlato za djelovanje, idemo u šumu i suprotstavit ćemo se vojnom udaru". Međutim, kako državnog udara nije bilo, pregovori o Jugoslaviji su se nastavili i u SDP-u su jačale projugoslavenske snage, kojima se Račan priklanja. Većina u SDP-u prihvaća da treba tražiti ustavne promjene kojima bi se razdružili od Miloševićeve Jugoslavije uz mogućnost udruživanja u neku novu konfederalnu Jugoslaviju.

Saborski zastupnici SDP-a bili su protiv hrvatske samostalnosti i napustili su Sabor prilikom glasovanja. To je bila Račanova najveća pogreška koju je učinio vjerujući da se Jugoslavija može spasiti. Nakon agresije JNA na Sloveniju on mijenja mišljenje, odustaje od borbe za Jugoslaviju te predlažemo Vladu demokratskog jedinstva.

Duh je jači od materije

Dosadašnji Vaš životni i politički put je zanimljiv: od Marxa do Krista, od komunista do vjernika. Kako se dogodila ta preobrazba?

O tome sam napisao nekoliko knjiga, posebice u knjizi „Obraćenje", u kojoj sam obrazložio taj svoj životni put. On se ne može kratko izreći. To se nije dogodilo preko noći, bio je to dugogodišnji proces i u političkom i STG43895SDPNe vidim nikakvog razloga osim budalaštine što se sada tako zaratilo s Crkvom. SDP danas pokušava nametnuti jedan svjetonazor koji je u potpunoj suprotnosti sa svjetonazorom vjernika. Mislim da će to teško platiti. Također mislim da su jako pogriješili što su zapustili nacionalno i postali više internacionalni socijaldemokrati, ako uopće još i jesu socijaldemokrati. Uvjeren sam da će do jeseni pasti ova vlada i trebat će dugo vremena i velika rekonstrukcija SDP-a da opet postane poželjna lijeva socijaldemokratska hrvatska stranka.vjerskom smislu. Dogodili su se i neki mistični događaji povezani s mojom kliničkom smrću i druge pojave koje su moj život usmjerile drugim putem. Bio je to dugi proces borbe vjere i nevjere tijekom kojeg sam postepeno postajao vjernik.

Ni danas nisam neki jako dobar vjernik i iako sam prelomio tu svoju spoznaju, i dalje se javljaju neke dvojbe i sumnje, što smatram normalnim jer intelektualac nije dogmat i stalno mora propitkivati. No, potpuno je sigurno da je duh jači od materije, da je marksizam bio velika greška, da je čovjek duhovno biće, da život bez Boga nema smisla. O svojim duhovnim iskustvima ne volim govoriti u intervjuima, mnogo više može se saznati iz mojih knjiga.

Kako komentirate aktualne odnose između Crkve i države?

Nikad nisu bili lošiji, osim možda za vrijeme hapšenja Stepinca. Kad smo Račan i ja vodili moju bivšu stranku, rekli smo da SDP može pogriješiti u svemu, ali nikako u dva pitanja: u odnosu na vjeru i u odnosu na nacionalno. Ne vidim nikakvog razloga osim budalaštine što se sada tako zaratilo s Crkvom. SDP danas pokušava nametnuti jedan svjetonazor koji je u potpunoj suprotnosti sa svjetonazorom vjernika.

Mislim da će to teško platiti. Također mislim da su jako pogriješili što su zapustili nacionalno i postali više internacionalni socijaldemokrati, ako uopće još i jesu socijaldemokrati. Uvjeren sam da će do jeseni pasti ova vlada i trebat će dugo vremena i velika rekonstrukcija SDP-a da opet postane poželjna lijeva socijaldemokratska hrvatska stranka.

Velikosrpska politika se nastavlja

Hrvatski državni vrh blizu je dogovora sa srpskim vrhom što se tiče uzajamnog odustajanja od tužbi za genocid. Kako Vi gledate na takvu normalizaciju odnosa Hrvatske i Srbije?

Srpski potpredsjednik vlade Vučić jedan je od ideologa velikosrpske politike, koja svojata Vukovar i Baranju te ima tendenciju da se razbije Bosna i Hercegovina i da se vucpusRepublika Srpska priključi Srbiji kao VučićSrpski potpredsjednik vlade Vučić jedan je od ideologa velikosrpske politike, koja svojata Vukovar i Baranju te ima tendenciju da se razbije Bosna i Hercegovina i da se vucpusRepublika Srpska priključi Srbiji kao kompenzacija za Kosovo, da se pišu optužnice protiv vukovarskih branitelja, da se uspostavi ravnoteža krivnje za rat... Jedan od ciljeva takve politike jest da Hrvatska povuče tužbu za genocid protiv Srbije jer se boje te tužbe s obzirom na to da bi na neovisnom međunarodnom sudu došlo na vidjelo da se radilo o srpskoj agresiji na Hrvatsku s genocidnim postupcima.kompenzacija za Kosovo, da se pišu optužnice protiv vukovarskih branitelja, da se uspostavi ravnoteža krivnje za rat... Jedan od ciljeva takve politike jest da Hrvatska povuče tužbu za genocid protiv Srbije jer se boje te tužbe s obzirom na to da bi na neovisnom međunarodnom sudu došlo na vidjelo da se radilo o srpskoj agresiji na Hrvatsku s genocidnim postupcima.

Pristajanje uz takve ciljeve je antihrvatska politika. Od tužbe Hrvatska ne smije odustati ako se želi skinuti stigma o podijeljenoj odgovornosti i građanskom ratu, pa čak i teze da su Hrvati krivi za rat.

Hrvatska ide u Europu. Je li to sretna vijest?

Jest. Svojevremeno mi je Tuđman govorio: „Imamo dva poluvremena. Prvo je obrana i stvaranje samostalne hrvatske države, a drugo da Hrvatska uđe u NATO i EU.". Europa je doduše u krizi, kao i svijet, ali time što ćemo postati dio te najrazvijenije zajednice, dobivamo novu šansu. Ostaje nam još jedan veliki zadatak - da pomognemo u sređivanju situacije u Bosni i Hercegovini. Mislim da treba odustati od podjela Federacije BiH jer je nacionalni interes i Bošnjaka i Hrvata da se Federacija čvrsto veže za Hrvatsku i da se iznađu rješenja za što brži ulazak BiH u EU.

Za ravnopravnost gay brakova, ali...

Postoji li bojazan da ulaskom u EU Hrvatska ozakoni gay brakove kao što se to dogodilo u Francuskoj?

Ja sam za potpunu ravnopravnost gay brakova i da imaju sva prava osim jednoga: ne mogu imati pravo usvajanja djece. Ponajprije radi zaštite djeteta, jer dijete po prirodi ima pravo na oca i majku. Ne može manjina nametati većini svoje kriterije. U jednom članku napisao sam o surogatu roditelj 1 i roditelj 2, kojim se ukidaju nazivi majka i otac. Ako su dva muškarca ili dvije žene u braku, djeca nemaju oca i majke, nego roditelja 1 i roditelja 2. To je napad na civilizacijske vrijednosti i ljudsku bit. Ako nestanu otac i majka, hoće li se Jesenjinova pjesma „Pismo majci", „prekrstiti" u „Pismo roditelju 2"?!

Ivan Njegovec
Varaždinske vijesti
Fotografija s predstavljanja: Krešimir Đurić

 

Sri, 22-01-2025, 12:35:09

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.