Detalji

Objavljeno: 20. ožujka 2013.

Mislim da bi upravo znanstvenici te stručna i akademska zajednica trebali biti vidljiviji i glasniji. Ljudi imaju povjerenja u akademsku zajednicu i očekuju inicijative i vodstvo od ljudi kojima je u opisu posla rješavanje složenih problema. Ali, tu istu akademsku zajednicu čine ljudi koji su, kao i pripadnici drugih društvenih skupina, uplašeni i opterećeni svakodnevnom borbom za opstanak i probitak, a naučili su da »dizanje glasa« često ne završi dobro.(I.Grković,GK)

Detalji

Objavljeno: 13. veljače 2013.

Iz "Vijenca" prenosimo razgovor sa znanstvenikom i svečilišnom profesorom dr. Marijanom Šunjićem. "Odnos Crkve prema znanosti bio je daleko češće pozitivan nego obratno / Znanost počiva na metafizičkim pretpostavkama / Scijentističku dogmu da znanost može dati odgovore na sva pitanja čovjekova života, moderna znanost je argumentirano srušila / U globalnim razmjerima dogodila se fragmentacija duhovnosti, s pogubnim posljedicama i za znanost i za društvo / Mnoge dobro plaćene udruge civilnoga društva nisu reagirale na nasilno uvođenje zdravstvenog odgoja, a time su pokazale da su instrumenti ove iste vlasti." (L. Šeput, Vijenac)

Detalji

Objavljeno: 07. veljače 2013.

Iz portala "dnevno.hr" integralno prenosimo razgovor s glavnim urednikom nezavisnog islandskog portala News of Iceland. Iz razgovora izdvajamo: "Banke nisu spašene jer nisu mogle biti spašene. Njihova financijska pozicija bila je deset puta veća od islandskog BDP-a. Većina njihove imovine je bila u stranoj valuti i Island je imao vrlo ograničene rezerve za stranu razmjenu. Vlada je u to vrijeme razmatrala da ih spasi, ali su shvatili da je to nemoguće. Odlučili su da ih neće spasiti; to je bilo neizbježno". (Z. Stupar, dnevno.hr)

Detalji

Objavljeno: 28. siječnja 2013.

Iz "Večernjeg lista" prenosimo razgovor s dr. Judith Reisman. Govoreći o posljedicama seksualnog odgoja uvedenog u hrvatske škole, dr. Reisman ističe:" Očekujte svaku vrstu seksualnih zločina, impotencije, nasilja, seksualnog zlostavljanja djece, abortusa, razvoda, trgovanja djecom itd., i to do krajnjih granica. Hrvatska ima najniži postotak seksualne disfunkcije u Europi i trebali biste znati zahvaljujući čemu." (D. Pavičić, VL)

Detalji

Objavljeno: 16. siječnja 2013.

Ako je problem u 4. modulu tog predmeta, onda treba, poštujući metode demokratskog odlučivanja, stručno i argumentirano pristupiti spornom pitanju uvažavajući u otvorenom dijalogu sve koji su po ustavu i zakonima pozvani dati doprinos za njegovo rješenje. Dobiva se dojam da se uopće ne želi suočiti s argumentima i da se boji argumentirane diskusije o tom pitanju. (I. Miklenić, zg-nadbiskupija.hr)

Detalji

Objavljeno: 07. siječnja 2013.

Iz "Večernjeg list prenosimo" razgovor s kardinalom Vinkom Puljićem, vrhbosanskim nadbiskupom. Izdvajamo: "Nažalost, okrutni rat je srušio, ne samo moje snove, nego pola nadbiskupije. Nakon rata, nastalo je vrijeme liječenja ratnih rana, borba za jednaka prava te borba za opstanak i povratak. Nije moguće svesti u nekoliko rečenica to burno razdoblje vođenja ove mjesne Crkve. Jednostavno sam živio i proživljavao s narodom svagdanju muku, svjedočeći nadu i pouzdanje u Gospodina u nošenju križa". (VL)

Detalji

Objavljeno: 04. siječnja 2013.

Donosimo integralni razgovor s biskupom dr. Milom Bogovićem kojeg je objavio Večernji list na temu zdravstvenog odgoja. Iz razgovora izdvajamo: "Sliku Hrvatske treba, po njima, mijenjati. Ima u njoj previše katolika i mnoge skupine i ideologije žarko žele da se broj smanji. Nakon popisa stanovništva neki su radosno konstatirali da nas ima na popisu manje za 200.000. Nisu željeli usporediti opći demografski pad. Svakako je i ovdje na djelu tendencija da naš narod bude manje katolički odnosno vjernički. Ustvari ovo je bitka oko uspostave tzv. novoga svjetskog poretka". (hkv)

Detalji

Objavljeno: 11. studenoga 2012.

Prenosimo razgovor s biskupom dr. Milom Bogovićem, objavljenu Vijencu Matice hrvatske. Iz razgovora izdvajamo:"Hrvatska država je još relativno mlada pa nemamo dovoljno osposobljene kadrove koji bi je znali „držati". Osim toga neki još i danas misle u jugoslavenskim okvirima pa ne uočavaju važnost granice između bivših jugoslavenskih republika. Pogotovo to vrijedi za one koji nisu bili oduševljeni stvaranjem samostalne Hrvatske, a u međuvremenu su urođenim osjećajem za vlast došli do visokih položaja". (V. Obućina, Vijenac)