Hrvatskoj potrebna kvalitetna pronatalitetna politika
Savjet za gospodarstvo predsjednika Republike Ive Josipovića održao je danas tematsku sjednicu "Demografsko stanje i perspektive" na kojoj je istaknuto da je demografija strateško pitanje društva i da je kvalitetnom pronatalitetnom politikom nužno preokrenuti negativne trendove depopulacije.
Oko tog pitanja potrebno je postići konsenzus svih relevantnih činitelja i kreirati populacijsku politiku, rekao je predsjednik Josipović podsjetivši da Hrvatska već dva puna desetljeća gubi stanovništvo kroz tzv. "bijelu smrt" ocijenivši kako za taj problem nije pronađen primjeren odgovor.
Istaknuo je kako je demografija ključno pitanje razvoja zemlje pogotovo nekih njezinih regija, primjerice Like, Dalmatinske zagore i otoka. To je vrlo važna tema i vjerujem da će je Hrvatski sabor na prijedlog političkih stranaka uskoro uvrstiti u dnevni red rasprave, rekao je Predsjednik.
Akademkinja Alica Wertheimer Baletić upozorila je kako demografska kriza i depopulacija u Hrvatskoj traje već duže vremena i da dugoročno bez porasta stanovništva ne može biti rasta ni razvoja te da je to strateški problem društva. Potrebno je zaustavljanje negativnih trendova, jer je od 1991. do danas primjetan značajan pad broja stanovnika, povećava se udio starog stanovništva i nema izgleda da će se nešto bitno popraviti bez pronatalitetne politike, istaknula je.
Novi demografski udar
Upozorila je da Hrvatskoj prijeti novi demografski udar kroz iseljavanje mladih, visokoobrazovanih, radno sposobnih osoba. Time će se povećati udio starijeg stanovništva u ukupnom broju i pad broja radno aktivnih stanovnika, a taj disbalans se može dugoročno ublažiti kvalitetnom populacijskom politikom. U prošloj je godini jedino Zagreb imao pozitivno prirodno kretanje stanovništva dok je po prvi puta zabilježen pad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kazala je.
Demograf Anđelko Akrap naglasio je da je Hrvatskoj potrebna kvalitetna pronatalitetna politika, a za nju konsenzus svih relevantnih društvenih sastavnica jer je sada, kako je rekao, prepuštena slučaju. Potrebno je poboljšati društvene uvjete kroz zapošljavanje, prihode i vlastiti dom kako bi se mladi ljudi lakše odlučivali na potomstvo, a kada ga dobiju, da imaju na raspolaganju odgovarajuću kvalitetnu infrastrukturu (jaslice i dječji vrtići).
Po izračunima demografa Jakova Gele, Hrvatska je u 20. stoljeću izgubila 2,65 milijuna stanovnika, a iznio je i podatak da se povećava broj stanovnika starijih od 65 godina po stopi od 1,5 posto godišnje. Na usporednom primjeru Hrvatske i Irske, slične po broju stanovnika, pokazao je različitost demografskih kretanja uvjetovanog stupnjem gospodarskog razvoja, posebice u protekla dva desetljeća. Iznio je tezu da je nakon pada berlinskog zida u demografskom pogledu željezna zavjesa zapravo ostala, jer se broj stanovnika u istočnoj Europi, u koju spada i Hrvatska, odnosno novim članicama Europske unije, smanjio za 11 mlijuna, što je više od pet posto. Stanovništvo starih članica EU u istom razdoblju povećano je za 35 milijuna, odnosno oko 10 posto i očekuje se da će se u budućnosti taj jaz produbljivati, ustvrdio je Gelo.
U raspravi je zamjenik ministra rada i mirovinskog sustava Božidar Štubelj najavio je da se razmatraju mogućnosti kako bi se ženama majkama omogućile pogodnosti.
U raspravi je član Savjeta za gospodarstvo Damir Kuštrak rekao da su Hrvati nakon Mađara najdepresivniji europski narod, pa se vjerojatno takvo raspoloženje prelijeva i na demografiju. Potrebno je osigurati sigurnost zaposlenja i reforme koje će preokrenuti negativne trendove, dodao je.
(hkv/Hina)