Piskač: Imam ponude za engleski i španjolski prijevod

Ovih dana iz tiska je izišla nova knjiga našega kolumnista Nenada Piskača „Stoljeće srbijanskoga terora 1918. – 2018.“ u nakladi Gradskoga ogranka Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskoga rata grada Zaprešića. Portal Hrvatskoga kulturnoga vijeća medijski je pokrovitelj knjige.

Stoljeće srbijanskoga terora 1918. – 2018. bit će predstavljeno u subotu 1. prosinca u Zaprešiću u Gradskoj vijećnici, Trg žrtava fašizma 1 s početkom u 18 sati.

Knjigu će ispred nakladnika predstaviti urednik Zdravko Grabušić, Ivan Vukelić – predsjednik Hrvatskoga domobrana, dr. Ante Birin – povjesnik i autor Nenad Piskač. Predstavljanju će se pridružiti i poseban gost autora, hrvatski branitelj Vukovara i uznik srbijanskih logora Marijan Capek.

Ovo je sedamnaesti samostalni Piskačev naslov. „'Stoljeće srbijanskoga terora' nekako je logičan i prirodan nastavak dvije moje prethodne publicističke knjige objavljene u prošlom desetljeću. Riječ je o naslovima, 'Nebeska Srbija u Hrvatskoj' i 'Haag protiv Hrvatske' – rekao nam je Piskač.

Zanimalo nas je postoji li interes za Stoljeće srbijanskoga terora. „O, da. Stižu mi upiti s različitih strana o tome gdje će se knjiga moći nabaviti, pa do poziva da ju predstavim u određenim sredinama. Imam i zahtjeve iz tiskanih medija koji hoće objaviti pojedina poglavlja. Doprle su do me i ponude za prijevod na engleski i španjolski jezik. Iako je riječ o tabu temi u Hrvatskoj, čini se da je naslov otvorio put širokoj čitateljskoj publici. U predgovoru knjizi akademik Marko Samardžija piše kako će knjiga 'nedvojbeno privući pozornost zainteresiranih čitatelja'. Čini mi se da je privukla pozornost i prije negoli je pročitana“.

Na naše pitanje odakle ideja za ovakav naslov Piskač kaže – „Iz povijesnih činjenica, svima poznatih, lako provjerljivih, ali pod tepih i programirani zaborav zguranih“ i dodaje – „Meni je posebice drago što je knjiga u cijelosti proizvod mojih kolega hrvatskih branitelja. I posvećena je uspomeni na junaka Domovinskoga rata, mojega brata Mire. Drago mi je također što je prvo poglavlje poslužilo za scenarij dokumentarnoga filma Jakova Sedlara premijerno prikazanoga u sklopu Festivala domoljubnoga filma Gordan Lederer. Ako je suditi po prijemu publike toga filma, onda mi se čini kako će i knjiga biti dobro prihvaćena u hrvatskoj kulturnoj javnosti, iako u znatnoj mjeri govori o nekulturi“.

(hkv)