Interesne skupine

U gotovo 20-godišnjoj povijesti Republike Hrvatske (15. siječnja navršava se punih 19 godina međunarodnoga diplomatskog priznanja) iznimno važnu ulogu imale su i sada imaju interesne skupine koje su najčešće kombinacija usklađenih političkih, ideoloških i ekonomskih ciljeva koji povezuju manje ili veće skupine pojedinaca. Premda su interesne skupine, bile one formalne ili neformalne, u hrvatskom društvu legitiman oblik okupljanja i djelovanja, nije nevažno niti smije biti zanemarivo je li njihov doprinos pozitivan za cijelo društvo ili je pozitivan samo za te skupine a da je istodobno na štetu hrvatskoga društva. Naime, i političke i ideološke i ekonomske interesne skupine mogu suvremeno hrvatsko društvo i Republiku Hrvatsku izgrađivati, unapređivati, obogaćivati, a mogu ih i rušiti, razarati i uništavati.

U demokratskim pluralnim društvima interesne skupine redovita su pojava, kao što je i redovita pojava uzajamno rivalstvo odnosno katkad i sukobljavanje tih interesnih skupina, i kad bi to bio kriterij po kojem se prepoznaje demokratsko društvo. Hrvatska bi bila na samom vrhu ljestvice demokratskih zemalja. Dok u stabilnim demokratskim društvima interesne skupine poštuju pravni poredak i zakonske odredbe te izvršavaju svoje obveze prema državi, osobito državnom proračunu, znajući da bi, beziznimno, bile sankcionirane kad bi drugačije postupale, u Hrvatskoj neke interesne skupine izravno utječu na pravni poredak, na samo zakonodavstvo. O izvršenju svojih obveza prema državnom proračunu - pregovaraju, a eventualnih se sankcija nimalo ne boje. Za razliku od stabilnih demokratskih država, u kojima je država neupitno u službi općega dobra i iznad interesnih skupina te nije ni u kom slučaju o njima ovisna. Hrvatska kao država često nije iznad interesnih skupina, štoviše često je veoma ovisna o interesnim skupinama, a što je uvijek i beziznimno na štetu općega dobra čitavoga hrvatskog društva i države Hrvatske.

Političke interesne skupine u Hrvatskoj imaju pravno definirano područje svoga djelovanja i dužne su po zakonima svoje djelovanje ostvarivati transparentno, pred očima javnosti, poštujući i učvršćujući ustavno-pravni poredak. Takve interesne skupine, osim formalno registriranih udruga, također su službeno registrirane političke stranke kojih djelovanje mora biti u zakonskim okvirima te podliježe nadzoru javnosti. Političke stranke, koje bi u skladu s pravnim odredbama u sebi morale biti demokratske, imaju pravo utjecati i na sam ustavno-pravni poredak zemlje, ali samo kad dobiju mandat od izbornoga tijela da izvršavaju vlast strogo poštujući ustavne i zakonske okvire. No, uz te formalne, u Hrvatskoj postoje i neformalne političke interesne skupine od kojih su veoma problematične sve one koje ili ne priznaju ili ne poštuju ustavno-pravni poredak, a koje često imaju veoma snažan utjecaj kako na hrvatsko društvo tako i na državu Hrvatsku. Te neformalne političke interesne skupine djeluju daleko od očiju javnosti, nikada se ne pojavljuju na izborima, nikada javnosti ne očituju svoje političke ciljeve, a njihovi su pripadnici raspršeni po svim političkim udrugama i strankama, od onih najvećih do onih najmanjih, po svim strukturama i razinama državne vlasti kao i na ključnim mjestima svih područja hrvatskoga društva, od kulture, preko gospodarstva do sporta i medija Te neformalne političke interesne skupine po tim svojim raspršenim pripadnicima de facto okivaju Hrvatsku iznutra, priječe zaživljavanje stvarne demokracije kao i potpuno funkcioniranje pravne države.

U pluralnom društvu normalna je i redovita pojava postojanja različitih interesnih skupina koje se okupljaju na odvedenoj ideologiji ili svjetonazoru. U hrvatskom društvu te skupine postaju problem kad se ponašaju sektaški, kad svoje vrijednosti žele nametnuti svima, kad svoje ideološke stavove, često protivne naravnom ćudoređu i univerzalnim ljudskim vrijednostima, nameću koristeći se državnim zakonima. Problem je kad te interesne skupine, ne poštujući čak ni demokraciju, ne poštuju stavove većine već, najčešće služeći se medijima, tu većinu a često i članove političkih stranaka i drugih utjecajnih tijela sustavno indoktriniraju, a pojedince i vrbuju. Osim što na taj način zlorabe demokraciju, te ideološke interesne skupine često ugrožavaju i osnovna ljudska prava onih koji nisu s njima.

Javnosti najprepoznatljivije je ipak djelovanje ekonomskih ili gospodarskih interesnih skupina koje najčešće dijelom djeluju javno, a dijelom skriveno te su često bitna karika korumpiranja ljudi na različitim položajima državnih struktura. U Hrvatskoj je skriveno djelovanje tih interesnih skupina prepoznatljivo po posljedicama: po određenim zakonskim rješenjima (katkad i po podzakonskim odredbama koje široj javnosti nisu ni poznate) ili pak po propustima donošenja zakonskih odredaba koje bi spriječile nepravde ili zloporabe u ekonomskim i gospodarskim odnosima. Je li potrebno isticati koliko je nepopravljive štete hrvatskome gospodarstvu nanio npr. tzv. uvoznički lobi koji tvori više ekonomskih interesnih skupina, ili energetski ili građevinski lobi...?

Očito je da je sada Hrvatska pred hitnim izazovom uspostaviti takav poredak u kojem će država biti u službi općega dobra iznad svih interesnih skupina, u kojem će biti sustavno otklanjane sve blokade stvarne demokratizacije hrvatskoga društva i u kojem će transparentnost biti zaštita od zloporaba i jamac funkcioniranja svih tijela pravne države.

Ivan Mikljenić
Glas Koncila