70. zasjedanje Komisije o statusu žena završilo bez transparentnosti i konsenzusa

Ove je godine glavna tema zasjedanja UN-ove Komisije o statusu žena bila pravda. »Osigurati i jačati pristup pravdi za sve žene i djevojčice, uključujući promicanje uključivih i pravičnih pravnih sustava, eliminirati diskriminatorne zakone, politike i prakse te uklanjati strukturne barijere«, ciljevi su ovogodišnjega zasjedanja Komisije. Od pionirskoga događaja u Pekingu 1995. zasjedanje Komisije zamišljeno je kao događaj na kojem predstavništva zemalja članica UN-a raspravljaju i pregovaraju, vodeći dijalog. Završni zaključci moraju biti plod konsenzusa, što znači da svaka delegacija može uložiti veto. Međutim ove se godine dogodio presedan; završni zaključci usvojeni su glasovanjem, tj. voljom većine, a ne konsenzusom. Takav je rasplet plod opetovanih nastojanja vodstva Komisije da bez rasprave proguraju zaključke u kojima će termin »žene u svoj svojoj različitosti« uključiti i muškarce koji se izjašnjavaju kao žene, a »seksualna i reproduktivna prava« označavati tobožnje »pravo« na pobačaj, koji nije međunarodno priznato pravo, i seksualizaciju djece posredovanjem tzv. »sveobuhvatnoga seksualnoga obrazovanja«.

Težak je sarkazam organizirati događaj koji se bavi pravima žena i pritom gurati agendu prema kojoj muškarci, ako žele, mogu biti žene – što znači da pojam »žene« i »prava žena« gubi bilo kakvo objektivno značenje. Zaključci su bili pripremljeni još prije dvotjednoga događaja, a dokument je podastrt delegacijama večer prije dana predviđena za usvajanje, što je onemogućilo stvarnu raspravu i pregovore. Delegacija SAD-a zbog toga je predložila otvaranje pregovora, što je odbijeno. Na kraju je održano glasovanje u kojem je SAD glasovao protiv zaključaka, šest zemalja bilo je suzdržano, a više je zemalja izrazilo rezerve, zadržavši tumačenje termina u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom.

SAD: Rod treba definirati kao »muško i žensko«

Nakon što je vodstvo Komisije odbilo otvaranje dokumenta sa završnim zaključcima na raspravu i pregovore, predstavništvo SAD-a predložilo je niz amandmana: da se pojam »rod« u prvom paragrafu definira tako da se odnosi na muškarca i ženu, da se osigura da se pojam »seksualnih i reproduktivnih prava« ne proteže na pobačaj i seksualnu autonomiju djece, da se osigura da termini budu tumačeni u skladu s nacionalnim zakonima i politikama, da se ukloni zahtjev za »uklanjanjem dezinformacija i govora mržnje« jer se ta klauzula rabi kako bi se poništila sloboda govora, da se pojam »ravnoteža« u izrazu »postići rodnu ravnotežu na svim razinama javne uprave i funkcijama povezanim s pravdom« zamijeni izrazom »postići jednakost i osnaživanje za sve žene i djevojčice«. Sveukupni amandmani stavljeni su na glasovanje, međutim većina je zemalja ostala kod prijedloga Europske unije da se ništa ne poduzima.

Orijentacija Europske unije u kontrastu sa SAD-om

Kao i prethodnih godina, predstavništvo Europske unije zagovaralo je uključivanje rodne ideologije i pobačaja u zaključke Komisije, kako bi od neobvezujućega dokumenta jednom postale obvezujuće, kao dio međunarodnoga prava. Ove je godine Europska unija posebno poduprla dodavanje široke kategorije »reproduktivnoga nasilja«, koje bi uključilo ograničavanje pobačaja ili tzv. promjene spola. Prijedlog SAD-a da se pojam »rod« u tekstu rezolucije protumači na način utemeljen u biologiji poduprle su Argentina, Bjelorusija, Burkina Faso, DR Kongo, Mađarska, Nova Gvineja i Zambija. SAD je pritom podsjetio na temeljno poslanje Komisije, a to je štititi prava djevojaka i djevojčica.

Prema izvješću udruge Svjetski savez mladih, čija je osmočlana delegacija sudjelovala na zasjedanju Komisije, razvoj događaja pokazao je izostanak dijaloga i postizanja konsenzusa

Prijedlogu se žestoko usprotivila Belgija te je Europska unija predložila da se ništa ne dodaje tekstu. I dok su Čile, Pakistan i SAD glasovali za u biologiji utemeljenu definiciju pojma žene, 17 zemalja bilo je suzdržano, a 23 glasovalo je da se ne intervenira, što se na kraju i dogodilo. Kao i prethodnih godina, osim državnih tajnika, Hrvatsku su na zasjedanju predstavljale pravnice, među kojima je i Dubravka Šimonović, poznate po protivljenju prizivu savjesti liječnika koji ne žele vršiti pobačaje, kao i predstavnice organizacija civilnoga društva poput Ženske mreže Hrvatske, koje su promovirale femicid, novi pravni institut koji ubojstvo žene tretira kao zasebnu kaznenu kategoriju. Znakovito je što u Hrvatskom predstavništvu nije bilo nikoga iz udruga žena koje se zauzimaju za zaštitu majčinstva i obitelji.

Usvojena rezolucija o HIV-u/AIDS-u

I dok se oko nazivlja povela proceduralna borba, rezolucija o HIV-u uživala je širu potporu. SAD je glasovao protiv rezolucije, i to zbog termina »seksualno i reproduktivno zdravlje« koje se naširoko tumači kao »pravo na pobačaj«. Rezoluciju su poduprle 43 zemlje, premda su egipatska, nigerijska i saudijska delegacija izrazile suzdržanost oko spornih termina, istaknuvši da će primjena rezolucije biti podvrgnuta nacionalnim zakonima i politikama. Ta situacija ilustrira temeljni problem zaključaka Komisije; usvajanje zajedničkoga dokumenta ne znači da se zemlje članice Ujedinjenih naroda slažu o njegovu značenju i primjeni.

Izostanak dijaloga i glasovi pojedinih zemalja

Prema izvješću udruge Svjetski savez mladih, čija je osmočlana delegacija sudjelovala na zasjedanju Komisije, razvoj događaja pokazao je izostanak dijaloga i postizanja konsenzusa, što je pak nužno za smislenost cijeloga događaja.

»Ono što se dogodilo na 70. zasjedanju Komisije o statusu žena nije puko diplomatsko neslaganje, nego trenutak razotkrivanja hitne potrebe za obnovom autentičnoga dijaloga utemeljena na ljudskom dostojanstvu«, napisao je 20. ožujka Mislav Barišić iz Svjetskoga saveza mladih. Ono što se događa suptilan je pritisak, mahom na zemlje u razvoju, kako bi promijenile svoje politike na načine koje njihovo stanovništvo ne odobrava – odmičući se od vrijednosti života, braka i obitelji u korist suvremenih ideologija koje ističu individualizam, »rodnu fluidnost« i seksualnu slobodu bez odgovornosti. Malezija je izrazila žaljenje zbog načina na koji su zaključci usvojeni te pozvala pregovarače da ostanu »disciplinirani i usredotočeni na usuglašene prioritete«. Senegal je izrazio »zabrinutost zbog načina konzultacija« te konstatirao »prekid s ustaljenom praksom«, pri čemu »različite perspektive nisu bile uzete u obzir«. Predstavništvo Namibije izjavilo je da »način na koji su zaključci prihvaćeni ne pridonosi transparentnosti i konsenzusu«, a Nigerija je odbacila pojmove »višestrukih i interseksijskih vrsta diskriminacije«, »rodnih stereotipa« i »seksualnoga i reproduktivnoga zdravlja i prava«, uz napomenu da se pojmovi moraju uskladiti s »nacionalnim zakonima, religijom i kulturom«. Neslaganje s tim pojmovima izrazile su i države Mali, Argentina i, u određenim pitanjima, Italija i Češka. Argentina je pozvala na pridržavanje članka 7. Rimskoga statuta u kojem se pojam rod odnosi na »žene i muškarce u društvenom kontekstu«.

Sveta Stolica: »ne« manipulaciji značenjem pojmova

Predstavnik Svete Stolice na ovogodišnjem zasjedanju Komisije nadbiskup Gabriele Caccia istaknuo je kako je »važno prepoznati i ukloniti zaprjeke s kojima se suočavaju žene i djevojčice, poput nasilja i diskriminacije«. »U tu svrhu potrebni su učinkoviti sustavi odgovornosti i kultura odgovornosti kako bi se spriječilo zlostavljanje i osigurala pravna zaštita.« Međutim također je istaknuo kako »žene i djevojke optužene za zločine moraju imati jamstva poštenoga suđenja, odgovarajuće pravno zastupanje i sigurne, higijenske ustanove za pritvor rezervirane isključivo za žene«. Također je Sveta Stolica izrazila suzdržanost glede »pojmova s dugom poviješću neslaganja«, uključujući »seksualno i reproduktivno zdravlje i prava«, »rod« i »višestruke i intersekcijske forme diskriminacije« koje u nekim interpretacijama svaku specifičnu društvenu različitost utemeljenu u biološkoj različitosti žena i muškaraca tumače kao diskriminaciju. Ti pojmovi ne mogu biti tumačeni tako da stvaraju nova prava ili dužnosti, istaknuo je mons. Caccia. Također je istaknuo da bi treći krug pregovora osigurao istinski konsenzus. Na ovogodišnjem se godišnjem zasjedanju UN-ove Komisije o statusu žena ponovno pokazala orwellovska maksima da tko kontrolira jezik, kontrolira javno mnijenje, čega su svjesni suvremeni arhitekti novoga poretka u kojem objektivna stvarnost ženskoga i muškoga treba biti izbrisana u subjektivnoj magli, u kojoj pojedinci i skupine s određenim interesima svima mogu nametati svoju interpretaciju zajedničke stvarnosti. Pokazala se i žustrija polarizacija; siromašnijim zemljama u razvoju, koje inzistiraju na zdravorazumskom razumijevanju pojma »žena« i zaštiti majčinstva i djetinjstva, pridružile su se i zemlje obiju Amerika.

Duboke nesnošljivosti

»Glavna poruka 70. zasjedanja Komisije o statusu žena u UN-u bila je osnaživanje i jačanje pristupa pravdi za žene i djevojčice. Iako je formalni konsenzus postignut, uočila sam duboke nesnošljivosti, posebno kod definiranja terminologije i rodnih pitanja. Paradoksalno je da se na događaju čiji naslov jasno definira komu je namijenjen države članice ne mogu složiti oko definicije muškoga i ženskoga spola, što upućuje na određenu ironiju i neadekvatno sudjelovanje pojedinih izaslanstava. Dodatno, određene su zemlje istaknule da će predložene programe provoditi isključivo u skladu s vlastitom kulturom i zakonima, što otvara pitanje stvarne svrhe UN-ovih deklaracija i same težine izglasanoga konsenzusa.«

Mila Fofić, delegacija Svjetskoga saveza mladih

Marina Katinić Pleić
Glas Koncila