Europa koja raste

Moje šestodnevno putovanje Zagreb – Bratislava – Krakov – Győr automobilom nije planirano kao terenski pregled Inicijative triju mora (3SI), znatno revitalizirane dubrovačkim summitom i aktualnim geopolitičkim kontekstom. Tako je ispalo slučajno. Povod je bilo jedno starije, sebi dano obećanje, da se vratim u Krakov turistički, bez poslovnih obveza. Bratislava i Győr našli su se na popisu kao najzgodnije usputne postaje i prenoćišta. A na kraju puta došao je spontani odgovor na pitanja: Zašto 3SI? Zašto baš sad? I zašto su srednja i istočna Europa prostor novoga europskog razvoja?

Ne ću sad o tome da se duh stare Austro-Ugarske Monarhije osjeća cijelom trasom. Ne ću ni o tome kako putovanje lokalnim cestama Slovačkom i jugozapadnom Poljskom neodoljivo podsjeća na putovanje Slavonijom. Danas je temeljni dojam: to je prostor koji je živ, željan daljnjeg razvoja i boljeg života. Ne sjećam se gdje sam posljednji put kao u Krakovu vidjela toliko vedrih, mladih domaćih ljudi koji rade. Slika je, doduše, parcijalna, jer sve je to bilo vezano uz turizam i uslužne djelatnosti.

Ali riječ je o domaćim zaposlenicima, u velikom broju studentima koji usput i rade, kao što je to nekad bio studentski običaj u New Yorku ili Londonu. U četiri dana u Krakovu vidjela sam samo jednoga Woltova dostavljača hrane i nijednoga zaposlenika u ugostiteljstvu uvezenog iz Azije. I nisam primijetila da stanovnici i turisti u Krakovu gladuju ili da restorani pate od nedostatka zaposlenika. Naprotiv, turizam i ugostiteljstvo cvjetaju.

Duh i snaga nove Poljske

Postkomunističku tranziciju i priliku za povratak europskom civilizacijskom krugu neki su iskoristili više, neki manje. Na prvi pogled, moj domicilni Zagreb zaostaje. Slovačka prijestolnica, nekoć siva Bratislava, ozbiljno je preskočila dvostruko veći Zagreb: po uređenosti, po urbanizmu i arhitekturi, po čistoći, pa čak i po voznom parku. Danas je to ljupki srednjoeuropski grad koji je jako dobro iskoristio potencijal Dunava, s novim poslovnim centrom impresivnih nebodera, s uzorno obnovljenom starom gradskom jezgrom, razvijenom ugostiteljskom ponudom, koji privlači svojom nenametljivošću. Krakov je posebna priča.

Osim što je (ne samo meni) jedan od najljepših europskih gradova, s bogatom poviješću i kulturnim nasljeđem – i njegova sadašnjost plijeni. Krakov živi punim plućima 24 sata na dan, u svim dijelovima širega gradskog središta: od četvrti staroga grada preko rijeke Visle do židovske četvrti Kazimierz, koja je danas po artistički opuštenom ugođaju slična onomu što je pariška četvrt Le Marais bila do prije dvadesetak godina. Uz urbanistički promišljen razvoj i obnovu grada kojom je svaka četvrt zadržala ili razvila svoj specifični profil osobito plijeni način na koji Krakov nenametljivo i bez pompe prenosi duh i snagu nove Poljske.

Sve što vidite od turističke i ugostiteljske ponude u središnjem dijelu Krakova jest – poljsko. A najvećim je dijelom i proizvedeno u Poljskoj. Pritom nemate dojam da vam to netko nameće – jer je lijepo, primjereno, ukusno. Nema u centru stranih supermarketa, samo monopolistički lanac domaćih malih dućana Žabka. Gotovo da i nema poznatih svjetskih modnih brendova, osim u shopping-centrima na rubovima centra grada. I ne nedostaju. Nisam vidjela ništa slično subotnjoj zagrebačkoj špici, s promenadom 'slatkica' i 'ikona stila', ili pretencioznom 'jeftilenu' u brendiranoj ambalaži. Prema broju stanovnika otprilike kao Zagreb, Krakov je mnogo veći i neusporedivo više – grad. Uređen, životan, siguran, u razvojnom zamahu koji se osjeća na svakom koraku.

Turizam je razvojna posljedica

Taj razvoj ne dolazi, dakako, od nas turista prolaznika. Mi smo razvojna posljedica: i u Bratislavi i u Krakovu, kao i u našoj posljednjoj postaji na ovoj srednjoeuropskoj ruti, u mađarskom Győru, ušminkanom baroknom gradiću na obali Dunava blizu slovačke i austrijske (nevidljive) granice. Nije Győr takav ni zbog Franje Josipa ni zbog Dunava, još manje zbog turističkih noćenja. Postkomunistički razvoj počeo je s Audijem koji je ondje otvorio prvi pogon u ranim devedesetima i do danas je izrastao u jednu od najsnažnijih karika Audijeva proizvodnog lanca te postao okosnica ukupnog razvoja Győra i okolice. I spremni su za sljedeću fazu.

To je ta Europa koja raste, koja nije umorna od sebe, koja još želi razvoj. Ima ona svoje unutarnjopolitičke sukobe, svoje korupcije i promašaje, svoje probleme i padove. Ali ona je tako živa, s novom generacijom i rastućim samopouzdanjem. Zato 3SI danas ima šansu. 

Višnja Starešina
Lider