Administracija EU-a nikad se nije potrudila razumjeti društva bivšega komunističkog bloka

Proeuropska orijentacija država nastalih raspadom sovjetskoga bloka ovih se dana testira na izborima u Moldaviji i Gruziji. U prvoj rundi EU je, čini se, ostvario Pirovu pobjedu. Na predsjedničkim izborima u izboriMoldaviji proeuropska kandidatkinja i aktualna moldavska predsjednica Maia Sandu ostvarila je naoko visoku relativnu pobjedu (42 posto), ali postoji realna mogućnost da se u drugome krugu protiv nje ujedini proruska oporba i da izgubi izbore.

Referendum o proeuropskoj orijentaciji Moldavije, koji je održan istodobno s prvim krugom predsjedničkih izbora, prošao je vrlo tijesno (50,46 posto), u finišu prebrojavanja glasova, nakon što se već činilo da je proruska opcija odnijela pobjedu. A očekivalo se da će referendum proći vrlo glatko. Istodobno s referendumom o EU-u u Moldaviji održani su veliki proeuropski skupovi u Gruziji, kao zagrijavanje za subotnje parlamentarne izbore. Prema nekim anketama, čak 80 posto Gruzijaca vidi tu geopolitički vrlo važnu državu (nekadašnju sovjetsku republiku) u krugu europskih država, ali nepouzdanost tih procjena tolika je da postoji realna mogućnost da vladajuća antieuropska stranka Gruzijski san i na subotnjim izborima ostvari pobjedu. Dakako da je u europskome i općenito zapadnome mainstream narativu glavni krivac Rusija, njezina politika ruskog svijeta i hibridni rat protiv Zapada koji vodi (i) u Moldaviji i Gruziji.

Zaprepaštenje u Bruxellesu

Moldavija i Gruzija imaju status država kandidatkinja za članstvo u EU-u zajedno s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom. Ah, da, ne zaboravimo Tursku, s kojom je EU otvorio pristupne pregovore u listopadu 2005., dva tjedna prije nego što ih je otvorio s Hrvatskom. Pritom je Erdoğanova Turska pregovore otvorila vrlo glatko, uz veliku potporu američke administracije. Condoleezza Rice, tadašnja državna tajnica u administraciji Georgea Busha, doputovala je u Bruxelles samo da bi toplo pozdravila početak turskog puta u EU. euHrvatska je zaustavljena na negativnom izvješću o suradnji s Haškim sudom, uza zahtjeve da se locira i uhiti general Ante Gotovina. Da bi dva tjedna poslije ipak dobila zeleno svjetlo, opet uz potporu američke administracije. Znamo haški epilog. A mogli smo i naučiti da je geopolitički koncept zapadnog Balkana bio ključna zapreka na hrvatskom putu u EU, a haški uvjeti, granični sporovi i manjinska prava bili su u njegovoj službi.

S Turskom, koju je tada angloamerička politika svakako htjela ugurati u EU, pregovori nisu odmaknuli dalje od početka, već su godinama suspendirani i od svih država kandidatkinja Turska je danas najdalje od EU-a. Bruxelles ne želi Tursku, a i Erdoğanova Turska ne pokazuje nikakvu namjeru prilagodbe europskim standardima i pravilima. Naprotiv, pokazuje ambiciju podčinjavanja Europe ili barem onoga dijela koji je nekad bio u sastavu Osmanskog Carstva. Slične trendove ovih dana na biralištima pokazuju Moldavija i Gruzija, na zaprepaštenje u Bruxellesu. Aleksandar Vučić već je odavno premodelirao Srbiju tako da EU ne uzima ozbiljno, baš kao i njegov eksponent u BiH Milorad Dodik. Bošnjačkim političkim opcijama EU je privlačan samo dok podupire njihov koncept unitarne države, albanski Edi Rama lakše bi se dogovorio s Vučićem kako podijeliti utjecaj s pomoću ‘Otvorenog Balkana‘... Ukratko, EU je prisiljen ubrzano učiti da za države kandidatkinje više nije bezuvjetno privlačan kao prije dvadesetak godina, a još je manje predmet njihovih snova kao prije tridesetak godina. Što se to promijenilo u bivšemu komunističkom bloku, a da je EU to propustio primijetiti?

Što radi Putin? Radi

Stanovništvo je shvatilo da zapadna država blagostanja njima uglavnom nije dostupna, a izgubili su nekadašnju sigurnost u siromaštvu. Vladimir Putin potrudio se da krivca za to vide u Zapadu. Stare komunističke elite vrlo su brzo ‘pročitale i naučile‘ Europu i novi poredak iskoristivši ih za brzo i enormno bogaćenje, postavši novi oligarsi, a otprije su naučile kontrolirati sve procese u državi i društvu. Administracija EU-a nikad se nije potrudila razumjeti ta društva, očekujući da se njihova fascinacija EU-om podrazumijeva, promičući po polufeudalnim društvima antikorupcijsku čistoću, nadnacionalnu državu i LGBTQ prava. Putin je iskoristio bivše sovjetske mreže u kombinaciji s novim oligarsima za promidžbu svojega velikoruskog narativa. I sad se, u osvit nove runde izbora u Gruziji i Moldaviji, čudi što im to radi Putin. Pa – radi. Kao i u Srbiji, BiH, Crnoj Gori... Prema našemu mainstream narativu, samo u Hrvatskoj – ne radi.

Višnja Starešina
Lider

Pet, 13-12-2024, 19:20:51

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.