Jezični štit

Iznimnim pothvatima za osnaživanje hrvatske državotvornosti i identiteta pripada izglasavanje Zakona o hrvatskom jeziku koji je Hrvatski sabor donio u petak 26. siječnja. Napokon je došao taj zakon koji bi se zakon mogao nazvati svojevrsnim ustavom hrvatskoga identiteta jer uključuje pozitivno vrjednovanje hrvatske jezične i kulturne baštine, utvrđuje narodno zajedništvo čakavaca, kajkavaca i štokavaca, osnažuje veze domovine i hrvatskoga iseljeništva, poštuje sve nacionalne manjine i njihove govore, a u međunarodnim okvirima afirmira ono što je dugo čekalo da snažnije zablista: ponos na identitet mlade države s drevnim korijenima.

Put do izglasavanja toga zakona trajao je godinama, ako ne i desetljećima, a već samo zbog zauzetosti da se u sadašnje doba oblikuje i izglasa, Matica hrvatska opravdala je razloge održavanja svoje stoljetne žilavosti. Taj bi zakon mogao ostati upamćen i kao plod nastojanja koja nisu vođena dvojbenim interesima – ni profita, ni ideologije, ni hegemonije – nego interesom zajedništva više ustanova i pojedinaca kojima je godinama bila na srcu opstojnost i hrvatskoga naroda, i njegove kulture, i njegove države. »Ovo je zakon o budućnosti hrvatskoga jezika«, napisali su nakon izglasavanja u priopćenju članovi Glavnoga odbora Matice hrvatske, i time na neki način poručili da je riječ o zakonu koji ima snažno svojstvo osigurača upravo za buduća vremena.

Brojnim svojstvima hrvatskoga jezika pripada i njegovo jamstvo nacionalne sigurnosti. Često se u povijesti 19. i 20. stoljeća, pogotovo u doba jugoslavenske hegemonije, s ciljem oslabljivanja hrvatskoga nacionalnoga jedinstva jezikpoticala, čak i preko jezika, razjedinjenost hrvatskoga sjevera i juga (ti pokušaji sporadično i danas ne izostaju). Novim zakonom kojim se utvrđuje trostruka osnova hrvatskoga jezika s ravnopravnim čakavskim, kajkavskim i štokavskim narječjem i njihovim idiomima pokazuje se da su svi hrvatski govornici jednako vrijedni, a to što je štokavsko narječje odabrano za standard u javnoj uporabi nova je potvrda da su hrvatski govornici spremni uložiti maleni jezični napor radi postizanja većega zajedništva.

Zakon o hrvatskom jeziku vrlo precizno obuhvaća i jezik i pismo te zaštitnički vrjednuje hrvatsku jezičnu i književnu baštinu, što je vrlo važno i za sadašnjost i za budućnost. Primjerice, najave novih proširenja Europske unije donose i nove izazove sa starim predznakom pa nije isključeno da će neki pokušati u novim okolnostima pokazati neutaženu glad za kulturnim posezanjem za hrvatskim književnicima i njihovim djelima, kako je to bio slučaj sa šapama nad hrvatskom dubrovačkom književnošću.

Upravo je u kontekstu Europske unije važno da je taj zakon izglasan jer povijest pamti neugodna iskustva kada je u hrvatskibivšoj monarhiji netko mislio da će preko jednoga, »vukovskoga jezika« kojim bi govorilo i pisalo više naroda, lakše vladati od Zagreba preko Sarajeva do Beograda. To je najskuplje platila Hrvatska.

Novi je zakon već pokazao svoju primjenjivost i u povezivanju Hrvatske s iseljeništvom i njegovu afirmaciju u međunarodnom kontekstu, jer već od sljedeće akademske godine Štajerska uvodi hrvatski jezik kao samostalan predmet nastave materinskoga jezika u svoj redoviti školski sustav. Vjetar je to u leđa brojnim entuzijastima koji diljem svijeta neumorno ustraju na poučavanju hrvatskoga iseljeništva hrvatskomu jeziku.

Izglasavanje Zakona o hrvatskom jeziku povijesni je čin, čije velike važnosti možda nisu svjesni ni svi koji su ga izglasali ni oni koji su o tome izvještavali s naglaskom na to tko je bio protiv (a riječ je o zakonu koji nije ni protiv koga). Iako se u Hrvatskom saboru toga dana dogodila prava pobjeda nakon duge povijesne bitke za hrvatski jezik, u godinama koje slijede taj bi zakon mogao biti identitetski štit o koji će se odbijati mnogi žestoki udarci. Zadaća je sada svih koji su bili uključeni u oblikovanje zakona i onih koji su zaduženi za njegovu provedbu održavati taj štit neprobojnim.

Branimir Stanić
Glas Koncila

Ned, 25-02-2024, 22:57:27

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.