Investicije i državna potrošnja presudni za stabilan BDP u 2023.

Početak 2023. donosi nam tri relevantne ekonomske teme. To su uvođenje eura, visoka godišnja stopa inflacije te iščekivanje preliminarnih rezultata ekonomske aktivnosti u prošloj godini. Mnogi su se uvođenja novog sredstva plaćanja pribojavali zbog mogućeg porasta cijena pa se gotovo nulta mjesečna stopa inflacije za siječanj 2023. u javnom prostoru učinila kao najvažniji indikator. Iako su cijene usluga prema službenoj statistici u prosjeku porasle 1,1 posto, pad cijena dobara u prosjeku za 0,4 posto omogućio je nultu mjesečnu inflaciju inflacijai da se začepe usta europesimistima. Ali nekoliko drugih indikatora smo posve zanemarili. Godišnja stopa inflacije u siječnju 2023. i dalje je na visokih 12,7 posto, premda se smanjuje (doduše sporo, što jamči da ćemo i ove godine ostvariti jako visoku stopu inflacije – prognoza HNB-a je 7,5 posto). Nadalje, poduzeća su mogla unaprijed anticipirati uvođenje eura i ugraditi ga u cijene znatno ranije nego što se dogodilo formalno uvođenje eura. A kada sve ide gore teško je razlučiti koliki dio poskupljenja je zbog eura, a koliko zbog drugih čimbenika. I naposljetku zanemarujemo relativni položaj Hrvatske – drugi smo odostraga i među postsocijalističkim članicama i među članicama eurozone. Zato u Hrvatskoj imamo velik postotak ljudi koje dodatno pogađa rast cijena, a neće ih zanimati čime je uzrokovan, uvođenjem eura ili drugim faktorima. Njima najveći dio budžeta ode na hranu, koja je u prosjeku poskupjela 1,6 posto u odnosu na prosinac prošle godine, dok su neki artikli (kruh i pekarski proizvodi, svježa riba, voće i povrće, konditorski proizvodi i sl.) poskupjeli i više, a najavljuju se i dodatna poskupljenja.

I uz visoku godišnju stopu inflacije, koja je 2022. iznosila 10,8 posto, zanima nas i ekonomska aktivnost u toj godini. Stopa rasta od 13,1 posto u 2021. izvan je očekivanja, ali je riječ samo o povratku na trend (da smo 2020. i 2021. rasli 3 posto – prosječna godišnja stopa rasta između 2015. i 2019. – razina realnog BDP-a za 2021. bila bi veća od ostvarene). Dok iščekujemo DZS-ove preliminarne procjene BDP-a za ocjenu ekonomske aktivnosti, mogu nam poslužiti prognoze HNB-a objavljene potkraj 2022. Do sada prve službene procjene DZS-a nisu znatno odstupale od službenih prognoza HNB-a objavljenih potkraj prethodne godine pa će se zaključci ovog članka zasnivati na njima.

Procjenjuje se da je rast BDP-a 2022. bio 6,3 posto. Jasno je da to podrazumijeva i rast njegovih sastavnica, ali neke su rasle sporije ili brže u odnosu na ukupan BDP. Za najveću među njima – osobnu potrošnju (udio između 55 i 60 posto BDP-a s tendencijom smanjivanja) procjenjuje se rast od 5,9 posto. Nešto blaži rast osobne potrošnje u odnosu na BDP nije nepoznata pojava u makroekonomskoj analizi. Objašnjava se očekivanjima da je rast dohotka koji postoji tijekom ekspanzije i potiče osobnu potrošnju ipak privremenog karaktera. Posljedično, s vremenom se ukupan udio osobne potrošnje ipak smanjuje: 1995–1998. u prosjeku je iznosio 63 posto BDP-a, a 2015–2019. 57 posto s blažim rastom u recesijskim uvjetima.

Stanje izvoza i turizma

Kod stavke investicija valja posebno razlikovati bruto investicije u fiksni kapital te promjenu zaliha jer posljednje čine razliku između ukupne proizvodnje i ukupne potražnje. Dok ćemo promjenu zaliha vidjeti u DZS-ovim podacima, proračunprocjenjuje se porast fiksnih investicija na 5,6 posto u 2022. Kod kompanija se investicijski ciklusi događaju unaprijed pa su očekivanja o povoljnim kretanjima sigurno igrala određenu ulogu u 2022. jer je procijenjena stopa rasta veća od 4,7 posto iz 2021. Možemo se i osvrnuti oko sebe i vidjeti da se neke zgrade ipak grade, ali ulaže se i u javnu infrastrukturu, što također povećava fiksne investicije, iako se ne vraćamo u vrijeme kad su one bile lokomotiva rasta (prosječan godišnji rast između 1999. i 2008. bio je čak 6,8 posto).

Imajući u vidu da se procjenjuje i ispodprosječan rast državne potrošnje od 2,2 posto, iznadprosječan rast morala je ostvariti vanjska trgovina. Prve procjene DZS-a omogućit će i odvojeno praćenje vanjske trgovine robom i uslugama, ali je i sad jasno da su obje stavke rasle iznadprosječno. Brojke će sigurno zbunjivati jer se ne događa ništa spektakularno.

Izvoz se vodi po vrijednosti pa u izvozu robe postoji određena uvozna sastavnica koja se iz objavljenih podataka DZS-a ne može precizno utvrditi. Prema podacima Hrvatskih izvoznika može se procijeniti da je uvozna komponenta izvoza (prepakirani, prerađeni inozemni proizvodi ili neka važna komponenta domaćeg proizvoda) za 2020. i 2021. iznosila oko 45 posto.

Nije potrebno isticati da u novom tisućljeću 65–70 posto izvoza usluga otpada na turizam. I po fizičkim i po financijskim turističkim pokazateljima 2019. nam je bila rekordna, s prihodom od 10,5 milijardi eura. Potom je 2021. bila godina oporavka nakon pandemijskog šoka, ali je prihod procijenjen na 9,1 milijardi eura. No već u prva tri kvartala 2022. uprihodili smo oko 11,6 milijardi eura. U posljednjem kvartalu i 2019. i 2021. prihod je premašivao milijardu eura, pa je moguće da tijekom 2022. uprihodimo 12,1–12,6 milijardi eura. Rast prihoda od turizma tijekom infalcija2022. iznosio je 15–20 posto u odnosu na rekordnu 2019. I sve to vrijedi uz činjenicu da fizički pokazatelji iz 2019. još nisu premašeni. Osim dolazaka i noćenja u njih bi trebalo uključiti i smještajne kapacitete kojih je relativno malen udio u – hotelima. To svjedoči o stihiji u kojoj se razvija hrvatski turizam. Ali i takav je bio važan čimbenik u postizanju ukupne stope rasta BDP-a od 6 posto. Vrijednost iz 2019. realno će premašiti i izvoz usluga.

Naravno, oporavak gospodarstva za sobom vuče i rast uvoza. I prije je prosječan rast uvoza bivao veći i od rasta osobne potrošnje i investicija, ali se za 2022. procjenjuje da će biti čak 26 posto. Treba ipak imati na umu da svi naši sektori, uključujući i izvoz robe, dobar dio našeg robnog izvoza i turizam, imaju jako veliku uvoznu ovisnost.

U Hrvatskoj znatan postotak ljudi pogađa rast cijena, a ne zanima ih čime je uzrokovan, uvođenjem eura ili drugim faktorima. Njima najveći dio budžeta ode na hranu, koja je u prosjeku poskupjela 1,6 posto u odnosu na prosinac 2022, a najavljuju se i dodatna poskupljenja.

Nezahvalne prognoze

Iz svega ostalog može se reći da brojke možda jesu specifične ali da se ništa specifično ne krije oko njih. Uz rast vrijednosti robnog izvoza, iznenadni oporavak turizma popraćen financijskim pokazateljima važno je objašnjenje visoke stope rasta BDP-a 2022. Za usporedbu, 2008. procijenjeni prihodi od turizma bili su 6,4 milijardi eura i premašili smo ih tek 2014. Ali snažan rast turističkih prihoda (više od 30 posto u odnosu na 2021) neće trajati zauvijek. Znatna ovisnost o turizmu krije u sebi veliki rizik. Njemačka je tek 2022. premašila BDP iz 2019, možda i Austrija, a Italija neće ni sad. To svjedoči o staklenom oporavku na nekim našim emitivnim tržištima. Zato HNB za iduću godinu i predviđa pad izvoza roba i usluga za 0,5 posto, a uvoz gotovo na razini ovogodišnjeg. Stoga će rast BDPBDP-a 2023, koji HNB predviđa na 1,4 posto, biti pogonjen domaćom potražnjom, ponajprije investicijama (3,2 posto) i državnom potrošnjom (2,4 posto) uz nešto slabiji rast osobne potrošnje (1,2 posto). Očekivanje takvih kretanja nije posve nerealno jer se već šuškalo o mogućoj recesiji u EU tijekom 2023, a s uvođenjem eura ekspanzivna je fiskalna politika glavni čimbenik koji bi recesiju mogao odgoditi ili ublažiti. K tome, očekuje se i ubrzanje procesa obnove na područjima stradalim od potresa (Zagreb, Banovina) za što su u znatnoj mjeri osigurana i sredstva EU.

Je li moguće da se i tako nizak rast dogodine ipak ne obistini u Hrvatskoj? Uzmemo li indikatore tržišta rada, zanimljivo je da se očekuje blag (gotovo neznatan) rast zaposlenosti uz blago smanjenje nezaposlenosti. Iz osnova se ekonomije zna da prognoziran slab rast za posljedicu ima povećanje nezaposlenosti ili smanjenje zaposlenosti osim ako imamo slabu produktivnost. A ako imamo slab rast produktivnosti, znači li to da bi i realne plaće mogle stagnirati ili čak opadati? Uz takav trend realnih plaća pa i uz očekivanje relativno skromna rasta može li doći i do smanjenja povjerenja potrošača, što bi 2023. moglo uzrokovati recesiju? Sve navedeno signalizira da prognoze za 2023. valja uzeti oprezno. Ako ni zbog čega drugog, neka nam prognoze za 2009. budu važan učitelj. Nijedna od njih nije upućivala na pad gospodarstva, a dogodila se najdulja recesija u novijoj povijesti s drugim po veličini kumulativnim padom među članicama EU-28. No i uz izazovnu 2023. ne smijemo zanemariti ni dugoročna kretanja – demografska kretanja i znatna ovisnost o turizmu mogla bi nam biti ograničavajući faktor rasta. Iako se efekti politika koje bi te nepovoljne posljedice mogle ublažiti naziru tek u budućnosti, o njima treba voditi računa već danas.

Željko Bogdan
Vijenac

Ned, 19-05-2024, 20:05:35

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.