Zastupnici tijekom 15. sjednice Hrvatskoga sabora imaju priliku ponovno se očitovati o odluci o uvježbavanju ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj

Na izvanrednoj sjednici Hrvatskoga sabora prije mjesec dana (16. prosinca 2022.) odluka o uvježbavanju ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj u sklopu misije EUMAM (European Union Assistance Mission Ukraine) nije prošla. Bila je potrebna dvotrećinska većina, odnosno, 101 glas saborskih zastupnika. Glasovalo je 107 zastupnika, odluku je podržalo njih 97, a protiv je bilo 10 zastupnika.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković sazvao je 15. sjednicu Hrvatskoga sabora, od 17. siječnja do 31. ožujka. Dnevni red ima 199 točaka. Među tim točkama nema spomenute odluke koja nije prošla na izvanrednoj sjednici, iako nema nikakve proceduralne zaprjeke da se spomenuta točka ponovno uvrsti u dnevni red. Zastupnici su bili čitav mjesec na odmoru. Imali su vremena razmišljati o odluci. U tom vremenu dogodila se serija brutalnih ruskih napada na ukrajinske civilne ciljeve. Najnoviji je napad krstarećom raketom Kh-22 kojom je u Dnjipru pogođena stambena zgrada od devet katova u kojoj je živjelo više od tisuću ljudi. Potvrđena je smrt 40 osoba, među kojima troje djece, 75 je lakše i teže ozlijeđeno, među njima 14 djece. U višekatnici su uništena 72 stana, a 236 je oštećeno. Zbog toga su lokalne vlasti proglasile trodnevnu žalost. Sličnih napada na ukrajinske civilne ciljeve ima svakodnevno. Dojam je da ruska vojska uglavnom vodi rat protiv civila, a to nije više rat, nego terorizam. Možda će u svjetlu ovih činjenica zastupnici kad se vrate u saborske klupe drukčije razmišljati i pridružiti se više nego potrebnom dvotrećinskom većinom misiji EUMAM.

Hoće li tko od zastupnika prilikom prihvaćanja dnevnoga reda 15. sjednice Hrvatskoga sabora predložiti ponovno uvrštavanje spomenute odluke u dnevni red saborskoga zasjedanja, vidjet ćemo već sutra s obzirom na to da se ne može reći kako je odlukom iz prosinca pravno govoreći causa finita. Zastupnici Hrvatskoga sabora, bez obzira na to jesu li u poziciji ili opoziciji, trebali bi napraviti korak naprijed, bez opterećenja što je bilo na izvanrednoj sjednici kad odluka nije prihvaćena. Ne bi trebalo na tome pitanju nabijati političke bodove, s jedne ili druge strane. Trebalo bi dobro promisliti i ponovno razmotriti pitanje uvježbavanja ukrajinskih vojnika iz političkih, moralnih i mnogih drugih razloga, nadasve iz perspektive Domovinskoga rata, kada je Hrvatska bila žrtvom srpske agresije. Naravno, ne treba zanemariti i ustavne obveze prema EU jer Republika Hrvatska, kao država članica EU, sudjeluje u stvaranju europskoga zajedništva, kako bi zajedno s drugim europskim državama osigurala trajan mir. Osim toga, Povelja UN-a člankom 51. jasno kaže kako ništa u Povelji ne dira u prirodno pravo individualne i kolektivne samoobrane u slučaju oružanoga napada na kojega člana Ujedinjenih naroda.

Zastupnici Hrvatskoga sabora sve češće upadaju u stupicu, dijele se po onoj koju smo čuli prije više od osam godina, uoči drugoga kruga predsjedničkih izbora: „Ostaje činjenica, ili mi ili oni, u političkom smislu – ili mi ili oni“. Iz toga načina razmišljanja, bilo da je riječ o vladajućima ili oporbi, treba izići, i dijalogom prevladati takav pristup u svezi sa svim pitanjima koja su od općehrvatskoga značenja. Jer u svezi spomenute odluke u pitanju je obraz Hrvatske, a ne ovoga ili onoga zastupnika, ili dužnosnika. Ta parola (ili mi ili oni, op. a.), koja se na razne načine provodila velikim dijelom tijekom protekloga stoljeća i ostavila strašne tragove na sudbini pojedinaca, obitelji, lokalnih zajednica, u konačnici na čitavom biću hrvatskoga naroda, treba se na sve načine prevladati. Umjesto rečenoga manihejskoga pristupa imamo onaj kršćanski – o hodu, ne jednih uz druge, nego jednih s drugima – koju je svojedobno isticao akademik Ivan Supičić.

Marko Curać