Oni koji previše pričaju o podjeli Bosne i Hercegovine i sami su je dijelili

U pravilu se uvijek pokaže točnom činjenica da onaj koji previše priča o poštenju je jako nepošten, onaj koji priča o moralu u pravilu je jako amoralan, onaj koji priča o pravdi u pravilu je jako nepravedan, onaj koji priča o iskrenosti u pravilu je jako neiskren, pa tako i onaj ili oni koji previše pričaju o podjeli Bosne i Hercegovine, pokaže se da su je i sami dijelili.

Puni su ovih dana sarajevski mediji priča o podijeli Bosne i Hercegovine, pri čemu se za podjelu optužuju Srbi i Hrvati, Hrvatska i Srbija, Dodik i Čović, dok je bošnjačka politika tobože uvijek sprječavala takve planove i borila se za jedinstvenu BiH. O tome kako je bošnjački lider Alija Izetbegović dogovorio podjelu BiH u sarajevskim medijima ni riječi.

Alija Izetbegović

Portal Centralna.ba objavio je članak u kojem podsjeća na Zajedničku srpsko-muslimansku deklaraciju Alije Izetbegovića i Momčila Krajišnika (Radovana Karadžića) potpisanu u Ženevi, 16.9.1993. godine kao pravo svjedočanstvo i dokumentiran prikaz o tome tko je, na koji način i kako dijelio BiH.

Alija Izetbegović je, naime, prihvatio i potpisao pred međunarodnim svjedocima Davidom Ovenom i Thorwaldom Stoltenbergom rješenje o uspostavi Unije Republika u BiH gdje je također dogovoreno da će se tekst sporazuma ponuditi i hrvatskoj strani. Strane potpisnice su se dogovorile osnovati radne grupe kojima će zadatak biti dogovoriti teritorijalno razgraničenje unutar Unije, a za vrijeme prve dvije godine postojanja te Unije, mora biti pripremljen i proveden referendum. O datumu održavanja moraju se složiti sve tri strane, a pitanje građanima svake od republika bit će slažu li se da i dalje ostanu u Uniji ili je žele napustiti.

muslimansko srpski sporazum1

Preslika Zajedničke srpsko-muslimanske deklaracije, engl. verzija, str. 1

muslimansko srpski sporazum1 1

Preslika Zajedničke srpsko-muslimanske deklaracije, engl. verzija, str. 2

 Jacques Klein:  “Alija mi je rekao, sa Srbima bi se mi lako dogovorili, problem su Hrvati“.

Dakle, Alija Izetbegović je bio spreman i potpisao je sporazum prema kojem BiH svoje postojanje nastavlja kao Unija Republika, federacija ili konfederacija s mogućnošću da se u roku od dvije godine građani na referendumu izjasne o tome žele li ili ne ostati u toj zajednici republika. Štoviše jamci tog sporazuma su međunarodni predstavnici i iskusni diplomati David Oven i Thorwald Stoltenberg. Danas, oni koji zagovaraju ovakva ili slična rješenja su predmet najžešćih difamacija i sotonizacija političkog Sarajeva.

Jacques Klein prijelazni upravitelj UNTES-a komentirao je svojevremeno ovaj sporazum, a tu svoju izjavu je čak i ovjerio u SAD-u kao jamstvo njezinoj autentičnosti i istinitosti.

“Sa Srbima bi se mi lako dogovorili, problem su Hrvati gospodine Klein. Točno je da sam Tuđmanu ponudio Hercegovinu, odnosno sve južno od Prozora kako se ne bi izjalovio dogovor sa Srbima jer i Hrvati moraju nešto imati“, kazao je Kleinu Izetbegović

Klein je kasnije posvjedočio da mu je i Tuđman isto to rekao, ali i da je odbio Izetbegovićevu ponudu.

…S obzirom na postupke predsjednika Tuđmana i hrvatskih vlasti prema BiH ne mogu potvrditi da je Republika Hrvatska sudjelovala u nedopuštenoj secesiji Bosne i Hercegovine.

muslimansko srpski sporazum2

Preslika Zajedničke srpsko-muslimanske deklaracije, engl. verzija, str. 3

muslimansko srpski sporazum3

Preslika Zajedničke srpsko-muslimanske deklaracije, engl. verzija, str. 4

Prijevod Sporazuma donosimo u nastavku teksta, a inačicu Sporazuma na engleskom jeziku s potpisima stranaka, prilažemo uz tekst;

Prihvaćajući principe Londonske konferencije i uzimajući u obzir rješenja predložena na ženevskoj Mirovnoj konferenciji o ustavnom uređenju Unije BiH odlučni da trenutno dođe do prekida neprijateljstava i stvaranje uvjeta za mir u BiH, uvjereni da se rješenje krize mora postići političkim, a ne vojnim sredstvima, spremni na trenutnu normalizaciju odnosa s hrvatskim narodom u svjetlu rješenja predloženih na mirovnoj konferenciji u Ženevi, pristali su na sljedeće;

I.

Osigurati trenutan prekid svih neprijateljstava i vojnih sukoba između Armije BiH i Vojske bosanskih Srba u skladu sa sporazumom od 30. srpnja 1993., po mogućnosti odmah i ne kasnije od 18. rujna u 12 sati, te osigurati uspostavu direktnih komunikacija (vruće linije) između vojnih zapovjednika na svim razinama.

Osigurati bilateralno i bezuvjetno ukidanje svih zarobljeničkih logora i oslobađanje zarobljenika na teritorijima pod kontrolom Armije BiH i bosanskih Srba, i to odmah, počevši s oslobađanjem zatočenih u logoru Tarčin (207 zarobljenika) i Kula (207 zarobljenika). To treba učiniti najkasnije do 21. rujna u 12 sati, s tim da obje strane preuzmu potpunu odgovornost za zaštitu i njegu zatvorenika.

Obostrano stvoriti uvjete za nesmetan i siguran prolazak humanitarnih konvoja i za djelatnost humanitarnih organizacija, te za sigurno i neometano kretanje svih civila.

Osnovati radne grupe za nadzor i osiguranje ljudskih prava na teritorijima pod kontrolom Armije BiH i vojske bosanskih Srba u skladu s principima i rješenjima predloženim na Mirovnoj konferenciji o BiH.

Osnovati radnu grupu za neriješena pitanja teritorijalnog razgraničenja između dvije republike u zamišljenoj Uniji BiH, uključujući područje Brčkog, Bosanske krajine, doline Neretve, istočne BiH i planine Ozren, a vodeći računa o prirodnom pravu pristupa moru ovih dviju republika.

Ovo se dodaje već preuzetim obvezama o traženju trajnog rješenja za upravu nad područjem Sarajeva u iduće dvije godine. Nakon pronalaska obostrano prihvatljivog rješenja teritorijalnog razgraničenja triju republika koje će činiti Uniju, a za vrijeme prve dvije godine postojanja te Unije, mora biti pripremljen i proveden referendum. O datumu održavanja moraju se složiti sve tri strane, a pitanje građanima svake od republika bit će slažu li se da i dalje ostanu u Uniji ili je žele napustiti. U slučaju raspada Unije, sva prava Unije Republika BiH, uključujući i članstvo u UN-u, bit će automatski prenesena na republiku s pretežito muslimanskim stanovništvom.

II.

Da bi se stvorili stabilni odnosi i kao zajednički doprinos miru u regiji, potpisnici su odlučili osnovati:

Radnu grupu koja će se baviti humanitarnim statusom, materijalnim i drugim pitanjima vezanim za izbjeglice i raseljene osobe iz BiH

Radnu grupu za sastavljanje sporazuma, uključujući i sporazume o korištenju energije, luka, prometnih arterija, komunikacija i drugih gospodarskih potencijala.

III.

Radi brze, sveobuhvatne i vjerodostojne provedbe svih mjera i aktivnosti predviđenih ovom Zajedničkom deklaracijom potpisnici su odlučili imenovati povjerenike, s punim ovlastima i odgovornošću, za potpunu provedbu sporazuma predviđenih ovom deklaracijom.

Alija Izetbegović imenovao je za svog povjerenika Harisa Silajdžića. Radovan Karadžić imenovao je za svog povjerenika Momčila Krajišnika.

Potpisnici i povjerenici tražit će i bit će im osigurana pomoć i suradnja s međunarodnim političkim, humanitarnim i drugim organizacijama i čimbenicima, a sve to radi sveobuhvatne provedbe svih mjera predviđenih ovom deklaracijom, a u interesu trajnog mira i stabilnosti u tom dijelu svijeta.

Na kraju, postignut je dogovor da supredsjedatelji Međunarodne mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji pozovu tri strane u BiH na sastanak koji će se održati na sarajevskom aerodromu u utorak 21. rujna u 11 sati, gdje će se uzeti u razmatranje potpisivanje mirovnog paketa kao cjeline, a u kojem će, između ostalog, biti ova Zajednička deklaracija, te Zajednička deklaracija koju su 14. rujna potpisali Hrvati i Muslimani. Supredsjedatelji će u međuvremenu obilaziti strane u bivšoj Jugoslaviji u nastojanju da postigne daljnje sporazume.

(Deklaraciju su u Ženevi 16.09.1993. potpisali; Alija Izetbegović i Momčilo Krajišnik umjesto Radovana Karadžića. Kao svjedoci su potpisani Thorwald Stoltenberg i David Owen. Na Dokumentu nedostaju potpisi Slobodana Miloševića i Momira Bulatovića.)

Poskok.info

Ned, 25-09-2022, 20:42:23

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.