Prizivanje ‘oduzetog’ mora ima druge primarne ciljeve...

Nema ljepšeg poklona našim političarima opće prakse od javnog problematiziranja državnih Orbangranica. Baš svi, od Suverenista do Možemo skaču u verbalnu obranu granica. Tako je bilo i ovih dana, nakon što je Viktor Orban, drsko kako to on već čini kada želi maksimizirati svoju političku dobit, provokativno ispalio kako je Mađarskoj oduzeto more, pa eto ne može kao neke druge države, prevoziti naftu tankerima.

Jasno da Orban nije pritom mislio na nekadašnje Panonsko more. Ciljao je u toj svojoj prispodobi o “oduzetom moru” na hrvatski Jadran dakako, na Rijeku osobito. Stare povijesne karte su i inače fetiš ne samo Viktora Orbana, već i cjelokupne mađarske elite koja se politički bilda i hrani povijesnim nasljeđem i starim kartama Austro-Ugarske Monarhije.

No nisu Orban i Mađari jedini hrvatski susjedi koji se vole pozivati na stare karte. Žal za starim kartama hrvatskog Jadrana trajno njeguje talijanska desnica, a ni ljevici nisu mrske. Bošnjačka političko-akademska zajednica ispisala je u novije vrijeme čitavu izmišljenu povijest bošnjačkog pomorstva na kojoj gradi tezu o Bosni kao pomorskoj zemlji.

O Aleksandru Vučiću koji je “Republiku Srpsku Krajinu” po uzoru na brata Putina u novije vrijeme zamijenio “srpskim Vučićsvetom” da i ne govorimo. Udaljenija germanska braća Austrija i Njemačka također njeguju stare teritorijalne vizije, prema prostorima istočno i jugoistočno od Beča i Berlina, ali su verbalno discipliniraniji pa o njima ne govore javno. No koliko je to javno igranje na stare karte uistinu opasno, koliko ugrožava Hrvatsku? I koliko je hrvatsko političko jedinstvo oko obrane nacionalnih interesa uistinu postojeća i ozbiljna kategorija?

Samo za sebe, igranje povijesnim ili izmišljenim povijesnim kartama često je tek prigodna, nerijetko neukusna i provokativna politička figura. Prijetnja starim-novim granicama onoliko je ozbiljna koliko je ozbiljna politika koja stoji iza tih igara kartama. Danas svjedočimo, kada se Vladimir Putin igra s kartama, to je vrlo ozbiljna prijetnja. Bila je to jako ozbiljna prijetnja i kada su se kartama igrali Vučićevi prethodnici i mladi Vučić, s JNA kao potporom.

Orbanovo prizivanje “oduzetog” mora ima druge primarne ciljeve: izvući što je moguće veće financijsko obeštećenje od Bruxellesa u zamjenu za pristanak ili neki polovični pristanak na zajednički europski embargo na uvoz ruske nafte i ishoditi za Mađarsku što povoljnije uvjete za transport nafte JANAF-om.

Orban koristi provokaciju kako bi za Mađarsku umanjio štetu zbog dosadašnje politike isključivog energetskog LNGvezivanja uz Moskvu, i kako bi zadržao mađarski dominantni utjecaj na hrvatski energetski sustav, koji je ostvario s osloncem na Rusiju uz hrvatsku dragovoljnu predaju vlastite energetske politike u mađarsko-ruske ruke. Mađarska je zapravo bila ruski trojanski konj u hrvatskoj opskrbi naftom i plinom – od čega su koristi i svoje interese širenja područja mađarskog, odnosno ruskog utjecaja, imali i “konj” i gazda.

U stvaranju nove energetske karte Europe, uz sankcije prema ruskom plinu i nafti koje neće bi kratkotrajne, i restrukturiranje cjelokupne opskrbe koja će biti trajna, Hrvatska je s JANAF-om i LNG terminalom na Krku u jedinstvenoj prilici postati jedno od čvorišta za opskrbu srednje Europe (uključujući i Mađarsku) naftom i plinom. Zato ključni izazov aktualne hrvatske politike i ponajprije Vlade nije što će odgovoriti Orbanu na provokaciju o “oduzetom” moru, već kako iskoristiti prednost imanja JANAF-a i LNG-a za vlastito energetsko, a potom i razvojno repozicioniranje u srednjoj Europi, koje uključuje i prometno povezivanje (pruge, ceste) i gospodarsko povezivanje. S Orbanom i Mađarskom kao partnerom, a ne gospodarom.

Olako predavanje Ine nekoj tada anonimnoj kompaniji MOL prije dvadesetak godina, uz vrlo jasno definiranu rusku, mađarsku ali i srpsku politiku širenja utjecaja i odsutnost bilo kakve suvisle hrvatske politike zaštite nacionalnih interesa, dovelo je danas Hrvatsku gotovo u stanje neproglašene okupacije.

Višnja Starešina
Slobodna Dalmacija

Pon, 28-11-2022, 05:47:22

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.