Titovo lovište

 

Poslije svibanjskog kumrovečkog veličanja totalitarnog komunističkog režima, prošli tjedan na red je po starom obrascu stigao Jasenovac. Dvodnevna međunarodna konferencija o Jasenovcu sa 170 sudionika završila je Deklaracijom. Traži se od BiH, Republike srpske i Srbije pokretanje tužbe protiv Hrvatske za navodni genocid u logoru i to samo za razdoblje od 1941. do 1945., iako je logor radio punom parom i poslije 1945. Deklaracija traži i promjene školskih udžbenika u "vascelom" "regionu", plus Slovenija. Traži se od Hrvatske i priznanje genocida - kao uvjet ulaska u EU, te da se jasenovački kompleks proglasi svjetskom baštinom pod Unescovom zaštitom. Službena Hrvatska nije reagirala na ovo staro jugoslavensko drobljenje. Treba reći da Jasenovac u komunizmu nije proglašen Titovim lovištem, štoviše, Tito gaje s razlogom naširoko zaobilazio, ni jednom ga ne posjetivši tijekom svoje doživotne diktature.

Nedavno je udruga Macelj 1945. sazvala tiskovnu konferenciju u Đurmancu. Na njoj je održan sat one povijesti koja se ne spominje ni u jednom udžbeniku. Iz njega izdvajam samo najbitnije. Po završetku Drugog svjetskog rata tijekom svibnja i lipnja 1945. partizani su u Maceljskom gorju, sjecištu križnih putova iz Celja i Maribora, pobili prema ozbiljnim procjenama oko 12.000 ljudi, hrvatskih vojnika i civila, i to na lokacijama: JJovec, Lepa Bukva i Smiljanova Graba. Tu je više jugokomunističkih žrtava, negoli je žrtava međunarodno priznatog genocida u Srebrenici.

Područje Lepe Bukve poslije 1945. proglašeno je Titovim lovištem (!) - pristup zabranjen. Godine 1998. Fran Živičnjak, jedan od preživjelih zarobljenika iz 1945. napisao je knjigu sjećanja o tom pokolju. Iste godine pronađen je mrtav u svom stanu u Zagrebu pod nerazjašnjenim okolnostima. Kardinal Franjo Kuharić 9. lipnja 1991. na lokalitetu Lepe Bukve služi svetu misu za sve žrtve Križnog puta. Državna komisija 24. lipnja 1992. započinje istraživanja na maceljskom području. Na lokalitetima Ilovec i Lepa Bukva istražene su 23 masovne grobnice i pronađeni posmrtni ostatci 1.163 žrtve. Istraživanja pod nerazjašnjenim okolnostima prestaju već 17. kolovoza 1992.! Bit će da se netko moćan prestrašio razmjera počinjenog zločina. Posmrtni ostatci ležali su na tavanu patologije Medicinskog fakulteta u Zagrebu, zajedno s ostatcima 293 žrtve iz šume Lug pokraj Bjelovara, punih 12 godina! Slovima: dvanaest. Upornošću građanina Stjepana Brajdića, preživjelog sudionika Križnog puta osuđenog na smrt - danas predsjednika udruge Macelj 1945., i fra Drage Brgleza, župnika župe sv. Jurja iz Đurmanca, 2004. započela je izgradnja grobnice za maceljske mučenike. Kardinal Josip Bozanić dostojno je pokopao 1.163 žrtve na Maclju u novoizgrađenoj grobnici (22. listopada 2005.). Crkva Muke Isusove izgrađena je tik do grobnice, 4. lipnja 2006. biskup Valentin Pozaić služio je misu zadušnicu za sve žrtve Križnog puta u crkvi, tada još u izgradnji. Napokon, 3. lipnja 2007. biskup Josip Mrzljak blagoslovio je dovršenu spomen crkvu i služio misu za sve žrtve Križnog puta. U Maceljskom gorju ostalo je još oko 130 neistraženih masovnih grobnica, dokaza o totalitarnom karakteru komunističkog režima.

Ciljevi udruge Macelj 1945. trebali bi biti i državni. 1. žele nastaviti istraživanje neistraženih jama i trajno ih obilježiti i ucrtati u zemljovide. 2. područje Maclja na kojemu se nalaze masovne grobnice, promjera oko 5 kilometara, proglasiti spo-men-područjem i spriječiti bilo kakve vlasničke promjene koje bi mogle dovesti do daljnjeg onemogućavanja istraživanja i obilježavanja komunističkih stratišta i grobišta. 3. širiti istinu o ovom strašnom pokolju kako se takvo zlo više ne bi ponovilo. 4. otkriti imena zločinaca, živih i mrtvih, ne da im se sudi, već da ih se moralno obilježi. Što o tomu misle parlamentarne stranke? Savezi za Haag, Europu i Zapadni Balkan? HHO?

Svemu ovome treba dodati: Glavni grad svih Hrvata počiva na najmanje 40 (slovima: četrdeset) masovnih grobnica poratnih žrtava totalitarnog komunističkog režima. Nijedna nije ni obilježena, kamoli istražena. U Zagrebu zato postoji trg s imenom ključnog zločinca, Josipa Broza Tita, "maršala" Jugoslavenske narodne armije - koja je sa crvenom petokrakom na čelu nedvojbeno: 1. izvršila masovne poratne zločine nad razoružanim Hrvatima 1945., 2. izvršila agresiju na razoružanu Hrvatsku 1991. Sve to uz potporu tzv. međunarodne zajednice, osobito Europe, i četnika iz "regiona", danas Zapadnog Balkana.

Znači li to da je Zagreb i danas na stanovit način Titovo lovište, zaključite sami.

Nenad Piskač
Hrvatsko slovo

{mxc} 

Uto, 27-07-2021, 14:00:17

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.