Bandić: Radio sam za SDB da prehranim kćeri

 

Ivan Bandić, aktualni veleposlanik Hrvatske u Mađarskoj i bratić zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina radio je u Udbi na obradi hrvatske emigracije koja živi u Americi. To potvrđuju i dokumenti koji su u posjedu portala Javno, a koji datiraju iz veljače i svibnja 1990. godine.

Obrađivao "ekstremne emigrante"

Naime, u zaglavlju dokumenata se navodi ime aktualnog veleposlanika kao "operativnog radnika" SDB-a Mostar. U to je vrijeme Bandić kao operativac Službe državne bezbjednosti, kako se navodi u papirima, obrađivao "ekstremne hrvatske emigrante" u SAD-u optužujući ih da su "nosioci neprijateljske djelatnosti".

Tako je u skladu sa svojim tadašnjim dužnostima , na razne načine "pritiskao" iseljenike pokušavajući ih "pasivizirati i distancirati od antijugoslavenske djelatnosti".

Bandić: Samo sam radio svoj posao

Konkretnije, Bandić je zvao na razgovore članove bliže obitelji i prijatelje kako bi saznao što njihovi u Americi rade i čime se bave, odnosno rade li protiv države Jugoslavije. Pa se navodi ime stanovite Anđe Ćorić s kojom je Bandić bio duže vrijeme u kontaktu, a zbog njezinog sina Branka i njezina zeta Jure Lasića koji se navode kao "ekstremni emigranti".

U iscrpnom izvještaju na nekoliko strana stoji kako je majka Anđa u nekoliko navrata pokušala sina i zeta odvratiti od pripadnika ekstremne hrvatske emigracije. U drugom dokumentu pak stoji popis "nositelja neprijateljskih djelatnosti" u kojima prednjače braća Luburići.

Zanimljivo je da se navodi ime i prezime informatora, a to je bio Davorin Vucić, kodnog imena "Dako" iz Ljubuškog koji je bio oženjen za jednu od sestara Luburićevih.  

- Hrvatska država u to vrijeme još nije nastala, a ja sam radio svoj posao - kazao nam je Bandić u razgovoru "u četiri oka" na koji nas je pozvao kako bi nam detaljnije opravdao svoju funkciju tajnog agenta SDB-a.

"Bez slikanja i snimanja, molim"

Međutim, pravdajući se zabranom Ministarstva vanjskih poslova, Bandić nije želio da ga  fotografiramo niti da snimamo njegove izjave što smo, naravno, poštovali.

Diplomirani pravnik mostarskog fakulteta, javnosti je intrigantan zbog svog prezimena dok u svojoj "radnoj knjižici" nosi puno zanimljivije podatke, poznanstva i događaje.

Bandić je, naime, nakon diplome na Pravnom fakultetu u Mostaru 1988. godine dobio posao u Službi državne bezbjednosti gdje je radio na odjelu za emigraciju, sektor- SAD.

"Nije mi bilo važno gdje radim"

- Brat mi je radio kao vozač policije te je rekao kako u SDB-u traže mlade ljude. U to vrijeme nije mi bilo važno gdje radim, bio sam mlad te sam tražio posao koji će mi omogućiti da svojoj obitelji osiguram stambeno pitanje - prisjetio se Bandić.

 Nastavlja kako je dobio željeni stan, ali je paradoksalno što je taj isti stan na početku rata među prvima srušen. Međutim, nakon rata zgrada je obnovljena te ga je natrag dobio 2003. godine i on sada stoji zaključan kao uspomena na njegov život u Mostaru.

- Moj zadatak u SDB-u bio je obraditi 30-ak hrvatskih emigranata u SAD-u. To je bilo jako smiješno jer ljudi kad im kažeš SDB pomisle na mučna ispitivanja, torture i slično. Ja se nikad nisam susreo s ljudima koje sam istraživao, nije bilo nikakvog fizičkog kontakta osim telefonskih razgovora - tvrdi  veleposlanik u Budimpešti.

"Ne bježim ni od čega"

Prisjetio se kada je jednom prilikom razgovarao sa suprugom "sumnjivog" emigranta te ju je upitao želi li nešto popiti, a ona mu je odgovorila kako od "zločinaca ne želi ništa".

- To me toliko povrijedilo i mislim da tu rečenicu neću nikad zaboraviti. Uvijek sam vjerovao u ono što radim, ne smatram se ubojicom ili zločincem te sam u svako vrijeme spreman za razgovor o tom vremenu - objasnio je Bandić i dodao da "ne bježi ni od čega".

Na popisu Udbe bio je otac Milana Bandića

Spomenuo je kako je na jednom popisu sumnjivih emigranata bio otac  Milana Bandića, dakle njegov stric koji je navodno 1953. sudjelovao na antijugoslavenskim manifestacijama.

- On je bio takav čovjek, otišao bi u crkvu, a iz nje bi izašao kritizirajući je - kroz smijeh je kazao  bratić zagrebačkog gradonačelnika.

Krajem 1990. godine Ivan Bandić se povezuje s Miroslavom Tuđmanom, tadašnjim ravnatelj HIS-a, koji ga je pozvao da radi za njega. Tada započinje njegova karijera u obavještajnim službama na relaciji Sarajevo-Haag-Tirana. Kao operativac radio je na slučajevima međunarodnih zločina i terorizma.

- Bio sam svjedok kada su se starice u BiH ubijale da bi im se opljačkao stan. Ne razumijem "velike Hrvate" koji su pljačkali za Hrvatsku- osudio je Bandić ratno profiterstvo i dodao da smo "napravili državu, ali će ona biti onakva kakvu zaslužimo".

"Pašalić je kod Tuđmana isposlovao smjenu njegova sina"

- Za vrijeme raspada HDZ-a i previranja u obavještajnim službama obrađivao nas je SIS na čijem čelu je bio Ivić Pašalić. On je čak kod pokojnog predsjednika Tuđmana isposlovao Miroslavovu ostavku tvrdeći da mu sin radi za CIA-e- predočio je Bandić koliki je utjecaj Pašalić imao na  pokojnog predsjednika.

Osvrnuo se na svoje sudjelovanje u Haagu za vrijeme optužbe protiv generala Tihomira Blaškića.

- Blaškić me pozvao u Haag kao osobu koja je bila upoznata s zbivanjima u BIH-a za vrijeme rata. Bio sam službeno u Nizozemskoj, ali to je smetalo Pašaliću pa sam privođen nekoliko puta zajedno s novim ravnateljem HIS-a, Miroslavom Šeparovićem i ostalima - kazao je naš sugovornik.

"Spor Šeparović-Mišetić je u biti sukob između generala"

Dodao je kako uskoro ponovno ide u Haag kao svjedok obrane generala Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića te svog dvostrukog kuma Valentina Čorića koji su osumnjičeni za ratne zločine u BIH.

 - Moram naglasiti da mi se nikako ne sviđa razmirica između odvjetnika Šeparovića i Mišetića, ali smatram kako se tu ne radi o sukobu dvojice odvjetnika, već sporu generala Gotovine i generala Markača, a takvo nesuglasje ide na štetu njima i hrvatskoj državi-  osvrnuo se na aktualnu temu haaških hodnika.

Na pitanje zašto njegov bratić, Milan Bandić, izaziva puno veće zanimanje javnosti, kroz smijeh odgovara, kako uzrok leži u tome "što je jedini Hercegovac u SDP-u".

"Hercegovinu ne čine Rojs, Tuta, Šušak i ekipa"

- Meni je drago što je to tako jer se na taj način razbija predrasuda o Hercegovcima. Osobno sam ponosan na svoje porijeklo i ne volim čuti kada se kaže da  je Hercegovina Ljubo Ćesić Rojs, Mladen Naletelić Tuta ili Gojko Šušak - rekao je Bandić pojasnivši da je on, za razliku od bratića, "želio ostati politički bezbojan". Zanimalo nas je kako je tako "bezbojan" od konzula u Pečuhu postao veleposlanik u Budimpešti, međutim to nije želio komentirati.

Daria Lešić
portal www.javno.com

{mxc} 

Ned, 15-09-2024, 02:41:38

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.