Što otkriva presuda Sudskog vijeća Višega zemaljskog suda u Münchenu?

 

"Sudsko vijeće Višega zemaljskog suda u Münchenu osudilo je na doživotnu kaznu zatvora hrvatskog državljanina Krunoslava Pratesa zbog sudioništva u ubojstvu hrvatskog emigranta i političara Stjepana Đurekovića 1983. godine." Tako počinju članci u današnjim izdanjima Večernjeg lista i Jutarnjeg lista (vijest ovog zadnjeg prenosimo u cijelosti u nastavku članka). Samo na temelju te rečenice, jedini mogući komentar bio bi: "Zločinca je nakon 25 godina stigla zaslužena kazna". Presuda, međutim, otkriva mnogi više tog, izrazito nepovoljnog, da ne kažemo katastrofalnog  za pravni sustav i rukovodstvo Republike Hrvatske.

Tako novinar Večernjeg lista prenosi konstataciju, navodimo: "Sud u Münchenu smatra da Republika Hrvatska nije pravna država." Jutarnji list pak objavljuje vijest Hine i navodi: "Predsjedavajući sudac Von Heintschel-Hanegg danas je iznova kritizirao ponašanje Republike Hrvatske tijekom suđenja Pratesu zbog "nesuradnje" i "nepokazivanja interesa" za ovaj slučaj. On je ustvrdio da je takvo ponašanje neprimjerno za jednu državu koja želi postati članicom Europske Unije.

Podsjetimo kako je tijekom suđenja sudac Visokog zemaljskog suda u Münchenu Bernd von Heintschel-Heinegg prosvjedovao zbog, kako navodi, "nesuradnje hrvatskih pravosudnih tijela te 'skandaloznog i potpuno neprimjerenog ponašanja predsjednika RH Stjepana Mesića koji se izravno upliće u sudski postupak u Njemačkoj'". Radilo se tada, između ostalog o otpuštanju s posla jednog od svjedoka optužbe, Bože Vukušića, i medijske kampanje i neosnovanih optužni protiv drugog svjedoka optužbe, Vice Vukojevića (vidjeti članke koje ispod prenosimo).

Nezainteresiranost i nesuradnja hrvatskog pravosuđa jasno pokazuje stanje hrvatskog pravosuđa i hrvatske države. To nas, međutim, ne čudi, budući da se radi o ljudima koji ili vode Hrvatsku (predsjednik Stjepan Mesić), ili su donedavno obnašali najviše funkcije u obavijesnim službama ili su pak rodbinski povezani s bivšim jugoslavenskim komunističkim moćnicima. Točnije, u cijeli slučaj izravno je umiješan Josip Perković, otac sadašnjeg savjetnika predsjednika Mesića Saše Perkovića (vidjeti članak o snimljenom razgovoru Perkovića mlađeg i umirovljenog generala Vladimira Zagorca), kao i Vanja Špiljak, donedavni dugogodišnji visoki dužnosnik u Ini. Vanja Špiljak sin je Mike Špiljka koji je, prema optužnici Višeg zemaljskog suda u Münchenu naredio ubojstvo prebjega Josipa Đurekovića, također nekad visokog dužnosnika Ine, kako Đureković ne bi razotkrio financijske malverzacije njegovog sina. 

Na kraju bismo samo konstatirali da nam nije u potpunosti nerazumljiva nezainteresiranost hrvatskog istraživačkog novinarstva za ovaj slučaj.

D.J.L

 

Krunoslavu Pratesu doživotni zatvor

Šesto sudsko vijeće višeg zemaljskog suda u Muenchenu osudilo je u srijedu hrvatskog državljanina Krunoslava Pratesa (58) na doživotnu zatvorsku kaznu zbog ubojstva hrvatskog emigrantskog političara Stjepana Đurekovića 1983. godine.

"Sudsko vijeće je zaključilo da je Prates iz nižih pobuda sudjelovao u podmuklom ubojstvu Stjepana Đurekovića te se stoga njegovo djelo mora okvalificirati kao umorstvo, a ne kao suučesništvo u umorstvu", objasnio je predsjednik sudskog vijeća Bernd von Heintschel Hanegg. Prates na ovu nepravomoćnu odluku ima pravo žalbe.

Sudsko vijeće time je u potpunosti prihvatilo zahtjev optužbe koja je tijekom iznošenja završne riječi prije tjedan dana zatražilo da se Pratesa umjesto za suučesništvo u ubojstvu osudi za ubojstvo, te da ga se osudi na doživotnu zatvorsku kaznu.

Šesto sudsko vijeće pod predsjedanjem suca Bernda von Heintschel-Henegga ustvrdilo je da je Prates, koji je prema vlastitom iskazu iz materijalnih pobuda djelovao kao suradnik jugoslavenske "Službe državne bezbednosti" (SDB), između svibnja 1982. i lipnja 1983. od tadašnjeg višeg djelatnika SDB-a Josipa Perkovića saznao da bi Đureković trebao biti smaknut kao "državni neprijatelj".

Prates je, kako je nadalje objašnjeno u presudi, pri izvršenju plana za ubojstvo iskoristio osobno poznanstvo i povjerenje koje je uživao kod Đurekovića. Od prvobitne nakane da Đurekovića ubije sam Prates se odustalo, a sam čin ubojstva izvršila su trojica nepoznatih počinitelja.

Prates je nekoliko mjeseci prije Đurekovićeva ubojstva Josipu Perkoviću predao ključeve svoje tiskare koju je Đureković koristio za tiskanje hrvatskog emigrantskog tiska. Sud je ustvrdio da je Prates 28. srpnja 1983. Đurekovića namamio u prostorije tiskare u Wolfratshausenu pokraj Muenchena gdje su ga dočekali izvršitelji te ga ubili hicima iz vatrenog oružja i udarcima u glavu.

Sud je je zaključio da je Đureković ubijen po nalogu tadašnjeg predsjednika predsjedništva SFRJ Mike Špiljka zbog toga što se strahovalo da bi Đureković, koji je do svoje emigracije obnašao visoke dužnosti u vodstvu Ine, mogao otkriti financijske malverzacije provedene u ovoj tvrtki i u koje je, kako se navodi, bio umiješan i sin Mike Špiljka, Vanja Špiljak.

Iako je Vanja Špiljak pred sudom u Muenchenu prije nekoliko tjedana opovrgao bilo kakvu povezanost s ubojstvom Đurekovića, Sudsko vijeće se u potpunosti oslonilo na iskaz svjedoka optužbe Vinka Sindičića, Vice Vukojevića te Bože Vukušića koji su iznijeli detalje prema kojima iza ubojstva stoji sam jugoslavenski državni vrh.

U prošlotjednom izricanju završne riječi, obrana optuženog Pratesa tražila je oslobađajuću presudu i novčanu naknadu za vrijeme provedeno u pritvoru. Prates se branio tvrdnjama da nije znao da se na Đurekovića priprema atentat.

Predsjedavajući sudac Von Heintschel-Hanegg danas je iznova kritizirao ponašanje Republike Hrvatske tijekom suđenja Pratesu zbog "nesuradnje" i "nepokazivanja interesa" za ovaj slučaj. On je ustvrdio da je takvo ponašanje neprimjerno za jednu državu koja želi postati članicom Europske Unije.

Suđenje Krunoslavu Pratesu započelo je u ožujku 2006. ali je nakon nekoliko tjedana prekinuto i odgođeno do daljnjega zbog nemogućnosti pristupa dokaznom materijalu i svjedocima za što je tužiteljstvo i sudsko vijeće krivilo pravosuđa Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Suđenje je nastavljeno u veljači ove godine iskazom Vinka Sindičića. Suđenje Krunoslavu Pratesu izazvalo je veliko zanimanje među brojnim pripadnicima hrvatske dijaspore u Bavarskoj.

Hina

‘Stjepan Mesić se ponaša skandalozno’

Sudac Visokog zemaljskog suda u Münchenu Bernd von Heintschel-Heinegg, koji predsjeda sudskim vijećem na suđenju protiv Krunoslava Pratesa, prijavit će Hrvatsku mjerodavnim tijelima EU u Bruxellesu zbog nesuradnje hrvatskih pravosudnih tijela te “skandaloznog i potpuno neprimjerenog ponašanja predsjednika RH Stjepana Mesića koji se izravno upliće u sudski postupak u Njemačkoj”.

Sudac je to najavio nakon što su svjedočili Božo Vukušić i Vice Vukojević, koji su već i tijekom prvog postupka govorili da zbog svjedočenja imaju problema u Hrvatskoj.

Sudac se zanimao jesu li njihova prva svjedočenja donijela negativne posljedice. Najprije je Vukušić izjavio da je dobio otkaz u Hrvatskom saboru. Napomenuo je da se to dogodilo na zahtjev Mesića koji mu je zamjerio što je prozvao njegove savjetnike Sašu Perkovića, Sinišu Tatalovića i Budimira Lončara kao bivše udbaše, odnosno kao sinove bivših udbaša, koji su sudjelovali u likvidacijama emigranata.

Sudac von Heintschel-Heinegg nije se ni trudio skriti da je zgrožen takvim ponašanjem predsjednika Hrvatske te je rekao da će prijaviti Hrvatsku ne samo zbog uplitanja najviših dužnosnika u ovaj postupak nego i zbog suradnje hrvatskih pravosudnih tijela koja nije u skladu sa standardima EU. Svjedočenje Vice Vukojevića u srijedu samo je dodatno učvrstilo njemačkog suca u odluci da prijavi Hrvatsku.

Govoreći o problemima koje je imao zbog svjedočenja, Vukojević je rekao da je protiv njega organizirana hajka kako bi ga se potpuno diskreditiralo.

Radilo se, rekao je Vukojević, o izmišljenoj optužbi da je silovao jednu ženu koja zapravo uopće ne postoji. Ustvrdio je da iza tih napada stoji predsjednik Mesić.

Sudac je ponovno izjavio da se radi o skandaloznom ponašanju predsjednika.

Željko Petrušić
Jutarnji list

 

Hrvatska nam nije htjela pomoći u suđenju Pratesu

Njemački savezni tužitelj Wolf-Dieter Dietrich u utorak žestoko napao hrvatske institucije, prvenstveno Državno odvjetništvo, zbog nesuradnje i opstrukcije u postupku protiv Krunoslava Pratesa, optuženog u slučaju likvidacije hrvatskog emigranta i bivšeg direktora Ina Marketinga Stjepana Đurekovića 1983. u Wolfratshausenu kraj Münchena.

U uvodu završnoga govora na suđenju pred Visokim zemaljskim sudom u Münchenu Dietrich je istaknuo kako dokazi u ovom postupku nisu prikupljeni zahvaljujući suradnji s hrvatskim i srpskim institucijama, već upravo suprotno.

- Glavno državno odvjetništvo u Hrvatskoj nije zainteresirano za rješavanje ubojstva, a unatoč zahtjevima i obećavanoj suradnji, samo smo zasipani bezvrijednom dokumentacijom. Hrvatska s jedne strane pokušava provesti reforme i postati članica EU, ali s druge strane stari komunistički kadar još ima velik utjecaj na hrvatsko pravosuđe - izjavio je savezni tužitelj.

Sutužitelj Lienhard Weiss u dvostanom je pledoajeu izložio sve provedene dokaze te je zaključio kako postoji niz indicija koje, kada se povežu, dokazuju Pratesovu odgovornost ne samo za pomaganje, već i za sudjelovanje u ubojstvu. Stoga je prekvalificirao optužbu i zatražio da Sudsko vijeće osudi Pratesa na doživotnu robiju zbog ubojstva.

Weiss je istaknuo 12 indicija koje dovode do zaključka da je Prates znao da se priprema ubojstvo i da je u svemu sudjelovao. Prvenstveno je naveo Pratesove izjave, te spomenuo niz materijalnih dokaza i izjava svjedoka. Tužiteljstvo smatra da je Đureković ubijen po nalogu Mike Špiljka koji je želio zaštititi sina Vanju od raskrinkavanja njegovih mogućih pronevjera u Ini.

Tužitelj je naveo i vertikalu po kojoj je naređeno i organizirano ubojstvo: Mika Špiljak preko Izvršnog komiteta partije donosi odluku o uklanjanju “državnog neprijatelja”. Likvidacija se nalaže tadašnjem šefu SDS-a Ivanu Lasiću, koji realizaciju spušta na republičku razinu, na Zdravka Mustaća i Josipa Perkovića, preko čijeg se suradnika Pratesa pristupa konkretnom planu i izvršenju.

Jutarnji list

{mxc} 

Sub, 31-07-2021, 13:36:14

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.