Skandalozni govor Ivana Fumića na obilježavanju 63. obljetnice na žrtve Jasenovca potaknuo nas je podsjetiti se uloge koju je SUBNOR (Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije) imao do 1992. godine, kada je prvo promijenio ime u Savez antifašističkih boraca, da bi tek kasnije bilo dodano još i Hrvatske u genitivu. Naime, Ivan Fumić bio je dugogodišnji čelnik ove udruge, pa njegovo «nepoznavanje» povijesti može se vrlo dobro razumjeti jednom kada se malo zaviri u tu povijest, odnosno pogleda uloga koju je SUBNOR imao.
 
Hrvatski građani zasigurno jasenovačke žrtve nisu i ne će zaboraviti, no izgleda da isti koji su se u nedjelju našli pozvanima prozivati druge misle kako smo zaboravili tko je zapravo, na koji način i s kojim posljedicama haračio hrvatskom političkom scenom do devedesetih godina, odnosno proglašenja hrvatske samostalnosti. U tom smislu prenosimo s Portala Glasa Koncila danas prvi od tri nastavaka feljtona autora Tomislava Vukovića objavljenoga 2006. pod nazivom "Dokumenti SUBNOR-a o hrvatskoj samostalnosti i katolištvu" Ostale nastavke prenijet ćemo slijedećih dana.(mmb)

 

 

Dokumenti SUBNOR-a o hrvatskoj samostalnosti i katolištvu (1)

Gospodo predsjednici, tko prekraja povijest?

Danas se od najviših čelnika hrvatske države i raznih povjesničara mogu čuti tvrdnje kako su se za samostalnu hrvatsku državu podjednako borili partizani u Drugome svjetskom ratu kao i hrvatski branitelji u Domovinskome ratu. Koliko su te tvrdnje povijesno utemeljene, može se najbolje vidjeti iz izvornih dokumenata najmasovnije organizacije antifašističkih boraca, SUBNOR-a. Oni jasno govore o njezinu stvarnom odnosu prema ideji hrvatske samostalnosti, demokraciji, osnovnim ljudskim slobodama, političkom pluralizmu i sl., kao i prema vjernicima, katolištvu i Katoličkoj Crkvi. Krešimir Piškulić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, koji je na tom mjestu naslijedio dugogodišnjeg predsjednika Ivana Fumića, prošle je godine 22. lipnja, povodom Dana antifašističke borbe, u intervjuu za jedan hrvatski dnevni list pozvao hrvatske branitelje da zajednički brane antifašistički karakter NOB-a i Domovinskog rata jer, kako je doslovce rekao, »za istu državu borili smo se u različitim okolnostima«. S velikim je zadovoljstvom potom istaknuo kako su »jasna antifašistička stajališta predsjednika Stjepana Mesića, premijera Ive Sanadera i predsjednika Sabora Vladimira Šeksa«, te zbog toga, po njemu, ta »tri ključna čovjeka u državnom vrhu razvijaju dobru klimu«. Tom je prigodom i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u svojoj poruci poručio kako »odričemo pravo bilo kome da prekraja povijest«.

Papagajsko ponavljanje ideja

MesićNa tragu tih izjava i događaja, potpuno podržavajući citiranu izjavu predsjednika Mesića da se nikome ne smije dopustiti nikakvo prekrajanje povijesti, pa ni onima koji daju takve izjave, ovaj će kratki feljton pokušati pokazati temeljne ideološke odrednice Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR) i njegov odnos prema povijesnom pravu i višestoljetnoj želji hrvatskoga naroda da ima vlastitu, samostalnu i suverenu državu. Također će pokazati i njegov odnos prema demokraciji, osnovnim ljudskim slobodama, političkom pluralizmu i sl., kao i prema vjernicima, katolištvu i Katoličkoj Crkvi. Budući da je ta antifašistička udruga u onodobnoj Jugoslaviji bila jedna od najmasovnijih i najutjecajnijih (kao što je poznato njezini su članovi bili u gotovo svim vladajućim državnim strukturama, njezino se mišljenje s respektom uvažavalo na svim društvenim razinama, ona je u to doba reagirala na gotovo sva aktualna zbivanja i ona je često odlučivala o svakomu i svačemu, pa i o sudbinama pojedinaca), njezina je pisana ostavština silno velika. Nju je gotovo nemoguće potpuno sabrati ali se može na temelju nekih primjera pokazati njezin jasni ideološki profil, i to na tri institucionalne razine: državnoj, republičkoj i općinskoj.

SanaderTo konkretno znači na temelju citata iz nekih tiskanih materijala SUBNOR-a Jugoslavije, SUBNOR-a Hrvatske i SUBNOR-a u jednoj, nasumce izabranoj, hrvatskoj općini odgovoriti na spomenuta pitanja. Tako je za osvjetljavanje jugoslavenskog SUBNOR-a korištena knjiga »Sedmi kongres SUBNOR-a Jugoslavije« (NIP »Četvrti jul«, Beograd 1974, u tekstu kratica - »7. kongres«) i »11. kongres Saveza udruženja boraca NOR Jugoslavije« (NIP »Četvrti jul«, Beograd 1990, u tekstu kratica - »11. kongres«), za hrvatski SUBNOR knjiga »Treća skupština Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Hrvatske« (Zagreb 1969, u tekstu kratica - »3. skupština«) i bilten Republičkog odbora Saveza udruženja boraca SR Hrvatske »Borački informator« (u tekstu kratica - »Informator«), te za općinski SUBNOR »Informativni bilten«, općinskog odbora SUBNOR-a Rijeka (u tekstu kratica - »Bilten«). Osim tih tiskane su, razumije se, još i brojne druge knjige, kao i bilteni od kojih je, možda, dobro tek spomenuti: »Četvrti jul«, glasilo SUBNOR-a Jugoslavije, »Poruka borca«, glasilo SUBNOR-a Dalmacije, »Borci danas«, »Kalnički borac« i dr.

ŠeksPridoda li se tome mnoštvo priopćenja brojnih općinskih boračkih udruga, onda se otprilike može dobiti slika o količini historiografske građe. Potrebno je odmah istaknuti kako su svi ti tekstovi prilično zamorni i dosadni zbog stalnog, gotovo papagajskog ponavljanja uvijek istih ideja s uvijek istim sintagmama, kao što su: »jugoslavenska zajednica«, »tekovine revolucije«, »jedinstvo naših naroda i narodnosti«, »beskompromisni borci«, »avangarda radničke klase«, »radni narod«, »voljeni drug Tito«, »bratstvo i jedinstvo«, »komunistička vizija«, »socijalistički razvitak«, »samoupravni socijalizam«, »kontrarevolucionarne snage«, »unutarnji i vanjski neprijatelji«, »klasni neprijatelji«, »klerofašisti«, »nacionalisti i separatisti«, i sl.

Četiri SUBNOR-ova stupa

TITOU odabiru induktivne ili deduktivne metode ovaj se feljton opredijelio za drugu, što znači da će na samome početku odmah iznijeti tvrdnje koje će onda kasnije potkrijepiti argumentima-citatima. Dakle, najbitniji su zaključci cijeloga feljtona: Prvo, povijesna je laž da su se antifašistički borci, članovi SUBNOR-a, borili jednako kao i dragovoljci Domovinskoga rata »za istu državu samo u različitim okolnostima«. Upravo suprotno, tijekom cijeloga svog polustoljetnog djelovanja SUBNOR je bio najžešći protivnik bilo kakve pomisli o samostalnosti države Hrvatske. Antifašistički su se borci uvijek i dosljedno borili isključivo i jedino za Jugoslaviju, sve je ostalo za njih bio nacionalizam i separatizam, pa su progonili sve koji su jugoslavensku državnu zajednicu dovodili pod upitnik. Stoga je stavljanje SUBNOR-ovaca u istu razinu s hrvatskim dragovoljcima Domovinskog rata ne samo povijesna krivotvorina nego i uvreda svima onima koji su dali živote za sadašnju samostalnu državu Republiku Hrvatsku!

Drugo, SUBNOR je na svim razinama bio u potpunoj ideološkoj simbiozi sa Savezom komunista, bio je njegova »produžena ruka« u svim porama društva, a često i njegov glavni (ideološki) egzekutor. Treće, SUBNOR je uvijek bio glavna potpora Jugoslavenskoj narodnoj armiji, koja je za njega bila jamac opstanka Jugoslavije. Četvrto, SUBNOR-ovcima je jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito bio oličenje idealnog državnika, političara, stranačkog vođe i ideologa. Stoga bi hrvatski borci antifašisti, u svojoj tezi da su se borili za sadašnju hrvatsku državu, morali barem podsjetiti hrvatsku javnost kada su to njihova četiri spomenuta stupa, na kojima je počivala cjelokupna njihova aktivnost: Jugoslavija, SKJ, JNA i Tito, pokazala barem razumijevanje za želju hrvatskoga naroda za državnom samostalnošću?

»I ubuduće ćemo se zalagati za Jugoslaviju«

Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Hrvatske (SUBNOR H) - Zemaljski odbor, osnovan je 16. svibnja 1948. kao i sve ostale boračke udruge u Jugoslaviji po teritorijalnom principu. Na kongresu 1961. godine, spajanjem savezâ udruženja boraca NOR-a, Saveza ratnih vojnih invalida Jugoslavije i Udruženja rezervnih oficira i podoficira, nastala je krovna organizacija na razini jugoslavenske države: Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije. Na početku agresije na Hrvatsku g. 1991. SUBNOR Hrvatske napušta članstvo u SUBNOR-u Jugoslavije. Citati SUBNOR-ovaca najbolje govore o njihovu odnosu prema spomenuta »četiri antifašistička stupa«. Interes Republike Hrvatske promatran je uvijek samo kroz interes Jugoslavije: »U programu Programske deklaracije koju ćemo, uvjeren sam, usvojiti na ovom Kongresu... Mi smo u tom dokumentu istaknuli da ćemo se, kao organizacija učesnika NOR-a, i kao pripadnici pokreta koji se borio za socijalistički preobražaj i razvoj naše zemlje, i ubuduće zalagati za Jugoslaviju kao jedinstvenu demokratsku i socijalističku, federativnu zajednicu ravnopravnih naroda i narodnosti... U sredinama u kojima živimo i djelujemo, moramo jačati svijest o povezanosti odgovornosti za vlastiti razvoj s odgovornošću za razvoj čitave jugoslavenske zajednice, jer jedino usklađenost interesa svake republike s interesom Jugoslavije kao cjeline omogućava uspješnu provedbu zajednički utvrđene politike« (»11. kongres«, str. 17).

Odnos antifašističkih boraca prema Savezu komunista Jugoslavije također nikada nije bio upitan: »Savez boraca je svoju aktivnost više usmjerio na društvena i politička pitanja, i, kao dio progresivnih snaga našeg društva, više djelovao na ostvarivanju odluka SKJ« (»7. kongres«, str. 24). »Danas se može konstatirati da je Savez boraca bio jedan od značajnih oslonaca Saveza komunista u borbi za očuvanje tekovina naše revolucije i jedinstva naroda i narodnosti, i da se odlučno suprotstavljao naraslim nacionalističkim, separatističkim, birokratsko-centralističkim, informbiroovskim, liberalističkim, tehnokratskim i svim drugim kontrarevolucionarnim snagama, čije je djelovanje do 21. sjednice Predsjedništva SKJ i Pisma ozbiljno ugrožavalo naš socijalistički razvoj« (»7. kongres«, str. 24-25). Borci su jednako tako uvijek imali visoko mišljenje i o JNA: »Ako netko misli da će borci NOR-a i njihova organizacija mijenjati svoja osnovna opredjeljenja, ovisno o tome koja se stranka nalazi na vlasti ili će se nalaziti na vlasti, onda ga uvjeravamo da se u tome teško vara.

Ima onih koji već otvoreno postavljaju pitanje prekrajanja unutarnjih i vanjskih granica SFRJ. One su definitivno utvrđene i njih će, ako to bude potrebno, braniti svi naši građani organizirani u ONO i DSZ u kojem nezamjenjivo mjesto ima Jugoslavenska narodna armija, čvrsto jamstvo teritorijalnog integriteta i suvereniteta naše zemlje« (»11. kongres«, str. 18). Antifašistički su borci Titu upućivali samo hvalospjeve i izraze odanosti: »Obaveze Devetog kongresa su pred svima nama... da ostvarujemo demokratski, humani, samoupravni socijalizam i to vrlo konkretno, na svakom mjestu i u svakom društvenom odnosu u kojem se nalazimo; da jačamo ulogu radničke klase i radnog čovjeka na sva društvena zbivanja, da jačamo idejnu i političku ulogu našeg Saveza komunista potvrđujući kroz akciju uvijek iznova onu avangardnu ulogu koju je pod rukovodstvom druga Tita i u pripremi revolucije i u prvoj fazi NOB-a, jer - to je prva faza naše revolucije, druga još uvijek sada traje - i u izgradnji samoupravnog socijalističkog društva naša Partija imala... Da živi drug Tito i borba za samoupravni socijalizam (pljesak)« (»3. skupština«, str. 51). Na kraju nameće se ozbiljno pitanje: Ima li tu mjesta za bilo kakvu i najmanju ideju samostalne hrvatske države? Ako ima, potrebno je razjasniti gdje; a ako nema - tko prekraja povijest?

Tomislav Vuković
Glas Koncila

{mxc}

Sub, 31-07-2021, 14:27:47

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.