Žrtve zločina bili poznatiji građani i gospodarstvenici Duge Rese
Josip Boljkovac danas je na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno oslobođen optužbi da je u svibnju 1945. kao šef karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA) naredio uhićenja i likvidaciju 21 civila s područja Duge Rese.
Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo Boljkovca je teretilo da je od 7. svibnja do sredine lipnja 1945., protivno propisima međunarodnoga ratnog prava, zapovjedioIz presudeŽrtve zločina bili poznatiji građani i gospodarstvenici Duge Rese koji nisu pripadali ni ustaškoj, domobranskoj ili drugoj vojsci ni vlasti. Ovaj zločin u određenoj mjeri kompromitirao je partizansku borbu koja je bila antifašistička te ukazao na njenu mračnu ideološku komunističku i boljševičku pozadinu, zaključio je sudac uhićenje i dovođenje u zatvor većeg broja civila s područja Duge Rese i okolnih mjesta pod optužbom da su surađivali s ustaškim vlastima. Nakon podizanja optužnice u rujnu prošle godine Boljkovac je isticao da se njegovim slučajem skreće pozornost s dnevne politike, a ponovio je i kako nema pojma o zločinima jer karlovačka Ozna nije bila mjerodavna za ta pitanja, nego su o likvidacijama odlučivala okružna tijela.
Obrazloženje presude
''Vijeće mora reći da i sada postoji stupanj sumnje da je naredbu četi KNOJ-a dao Josip Boljkovac. Međutim, taj je stupanj sumnje je moguće bio dostatan za podizanje optužnice. Ali sasvim sigurno ne za nedvojbeno utvrđenje da je taj zločin počinio, a što je zakonski preduvjet da bi bio proglašen krivim. Boljkovca ovdje nema, ali činjenica je da je on prvi i posljednji, vjerojatno posljednji pripadnik partizanskog pokreta koji je procesuiran zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina. Upravo s obzirom na tu činjenicu, vijeće je imalo vrlo težak zadatak ne upasti u zamku društvene atmosfere i ograničiti se na konkretni kazneni postupak koji je određen konkretnim optuženjem'', rekao je sudac Juriša.
Dodao je da su žrtve zločina bili poznatiji građani i gospodarstvenici Duge Rese koji nisu pripadali ni ustaškoj, domobranskoj ili drugoj vojsci ni vlasti. Ovaj zločin u određenoj mjeri kompromitirao je partizansku borbu koja je bila antifašistička te ukazao na njenu mračnu ideološku komunističku i boljševičku pozadinu, zaključio je sudac. I dodao kako bi bilo nepravedno da teret drugih komunističkih zločina, od Bleiburga do Širokog Brijega, padne na Boljkovca.
U Hrvatskoj je zbog partizanskih zločina prijavljeno 30-ak osoba, no kako je većina osumnjičenika umrla ili je nedostupna, postupci su u najvećem broju slučajeva odbijeni, prekinuti ili su u mirovanju.
(Hina/hkv)