Vlada Republike Hrvatske
dr.sc. Ivo Sanader, Predsjednik Vlade
Trg sv.Marka 2
10 000 Zagreb
Zagreb, 1. rujna 2007.

Predmet: Apel Hrvatskog svjetskog kongresa Vladi Republike Hrvatske i hrvatskoj javnosti za znanstveno istraživanje masovnih grobnica pogubljenih pripadnika oružanih snaga NDH i hrvatskih civila za vrijeme Bleiburške tragedije i Križnog puta

Poštovani gospodine Predsjedniče,

  Ministarstvo rada i socijalne skrbi Republike Slovenije i slovenska Državna komisija za rješavanje pitanja masovnih grobista objavili su najnovija saznanja i donijeli odluku o sondiranju nekadašnjeg protutenkovskog rova u Teznom pokraj Maribora. Spomenuta lokacija slovi kao najveća masovna grobnica Hrvata nakon drugog svjetskog rata.

Poštovani gospodine Predsjedniče, apeliramo na Vas i Vladu Republike Hrvatske da pružite punu podršku ovom pothvatu. Jednako tako apeliramo da prihvatite sporazum koji je 2003. godine predložila vlada Republike Slovenije o zbrinjavanju posmrtnih ostataka žrtava drugog svjetskog rata stradalih na području bivše Jugoslavije.

Prema dostupnim izvorima, u Sloveniji je do sada identificirano 540 masovnih grobnica pripadnika tako zvanih "neprijateljskih vojski" kao i velikog broja civilnog stanovništva. Mišljenja smo da je u Hrvatskoj također potrebno u potpunosti istražiti i identificirati sve masovne grobnice nastale u vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata. Hrvati su se kao i ostali narodi Europe i svijeta bili uključeni u oružani sukob Drugog svjetskog rata.

U uvjetima masovnih stradanja zatekli su se i pripadnici hrvatskih oružanih snaga kao i masa civila koje su partizanske jedinice sustavno i masovno likvidirale bez utvrđivanja eventualne krivnje. Žrtve odmazdi partizanskih jedinica ni danas, šezdeset godina nakon ovog magnum crimen-a, nisu pravično zbrinute a njihovi ostaci čekaju iskop i dostojno konačno počivalište.

Problem na koji ukazujemo jedan je od ključnih faktora podjela u suvremenom hrvatskom društvu. Petnaest godina nakon raspada SFRJ u hrvatskom su društvu vidljive podjele naslijeđene iz bivšeg političkog sustava. Želja nam je razriješiti spomenute podjele u periodu pristupnih aktivnosti europskoj zajednici, čijom cemo punopravnom članicom postati u najskorije vrijeme. Sve su se države europske zajednice jasno odredile prema svakom obliku totalitarizma: nacizmu, fašizmu i komunizmu u vlastitim povijesnim prilikama. Nažalost, u Hrvatskoj nije učinjeno dovoljno.

Suvremena Republika Hrvatska kao pravna država i čimbenik međunarodnih pravnih i političkih odnosa mora se suočiti sa svojom vlastitom prošlošću. Hrvatska i hrvatski narod trebaju stupiti u punopravno članstvo zajednice europskih naroda oslobođeni tereta svoje nedavne prošlosti. To je pitanje moralnih i pravičnih zasada zajednice i njenog života i prosperiteta izmirenog sa svojom kolektivnom savješću. Apeliramo stoga da se u cijelosti dovrši projekt pronalaženja i evidentiranja žrtava na teritorijima Republike Slovenije, Republike Hrvatske kao i susjednih država, republika bivše SFRJ.

Također apeliramo da se sustavno i neovisno od političkih prilika i interesnih grupa znanstveno istraže svi aspekti stradanja Hrvata za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća, a stradalima oda dužno poštovanje pokapanjem njihovih posmrtnih ostataka na tlu domovine Hrvatske.

S poštovanjem,

Izvršni odbor Hrvatskog svjetskog kongresa
Potpredsjednik HSK-a
Stjepan Asic

{mxc}


Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.