GrobnicaVeć smo u petak izvjestili kako su nastavljana istraživanja jedan i pol kilometara dugog rova u Teznu kod Maribora, u kojoj se prema sadašnjim procijenama nalaze posmrtni ostaci oko 20.000 pogubljenih od strane jugoslavenske komunističke vlasti. Po svemu sudeći, radi se o najvećem poslijeratnom gubilištu u Europi. No, iako više od osamdeset posto žrtava čine vojnici i civili porijeklom iz Hrvatske, hrvatska službena politika uporno se ponaša kao da ništa nije otkriveno, i kao da se ništa ne zna o zločinima koje su partizanske snage počinile počevši od Bleiburga 1945., pa još godinama kasnije. Ovdje prenosimo pismo koje je uputila Koordinacija braniteljskih udruga Knina premijeru Sanaderu, a koje je potpisao predsjedavajući Radnog predsjedništva Koordinacije, Tomislav Čolak. U ovom pismu, branitelji mole premijera da se "što hitnije potpišete ugovor sa Slovenijom o istraživanju i obilježavanju hrvatskih masovnih grobnica, te uredite način prijenosa posmrtnih ostataka žrtava u Hrvatsku i njihov dostojan pokop, jer svaki čovjek ima pravo na dostojan i ljudski pokop, pravo na grob". 
Add a comment        
 

 
Neriješeno pitanjePrenosimo izvješće o novim iskapanjima žrtava Bleiburga koja se odvijaju u Sloveniji. Procjenjuje se da na mjestu koje se trenutno istražuje, u jedan i pol kilometru dugom rovu počiva gotovo 20.000 žrtava, od kojih su 80 posto hrvatskih. Do procjene ukupnih žrtava slovenski su istražitelji došli jednostavnom računicom - u iskopanih sedamdesetak metara rova pronađeno je 1179 tijela ubijenih, a tih sedamdesetak metara predstavlja tek oko 5 posto ukupne duljine rova. Kako izvještava novinar Večernjeg lista, trenutnim iskapanjima kao promatrač nazoči s hrvatske strane tek tajnik počasnog Bleiburškog voda Božo Vukušić. Naravno, postavlja se pitanje kako to da ovim iskapanjima ne nazoči i neki službeni predstavnik Republike Hrvatske. No, odgovor na ovo pitanje može se lako naći u tekstovima koje smo već objavili. Podsjećamo, sve ove godine nije potpisan nikakav sporazum s Republikom Slovenijom po kojem bi se posmrtni ostaci nađeni u slovenskim masovnim grobnicama dostojno pokapali na teritoriju Republike Hrvatske. Štoviše, čak i rezultati istraživanja masovnih grobnica u Republici Hrvatskoj koja su se odvijala do kraja 1999. godine trenutno su nedostupni. (djl)
Add a comment        
 

 

Savez antifašističkih boracaGoran Jurišić, voditelj Hrvatskog centra za istraživanje zločina komunizma, je u Hrvatskom slovu napisao članak o skupu  "Bleiburg i Križni put 1945." koji je održan u travnju 2006.godine, odnosno o zborniku radova s ovog skupa koji je predstavljen 5. lipnja ove godine. U ovodu izdvajamo: "Skup i knjiga o "Bleiburgu i Križnom putu 1945." nisu organizirali i pisali antifašisti nego bivši komunisti i predstavnici jugoslavenske titoističke historiografije, a to je velika razlika.  (SAB) je ideološki nasljednik bivše jugoslavenske udruge partizanskih ratnih veterana, a ta je bila boljševička i zvala se SUBNOR. Osnovna značajka te organizacije je da je u Titovoj Jugoslaviji bila stalni čuvar plamena "socijalističke revolucije", tko se nije uklapao u subnorovski koncept bio je poput stoke žigosan i oklevetan kao "kontrarevolucionarni element" ili kao "ustaša" i "klerofašist". Prezentacija knjige "Bleiburg i Križni put 1945" dobiva udarne termine na TV i udarna mjesta u tisku. Umjesto da se glavni urednici medija drže rezolucije 1481 VE o osudi zločina totalitarnih režima komunističke partije, u kojoj se poziva na prosvjećivanje stanovništva o strašnim zločinima iz doba komunizma, znan i kao "socijalizam", oni objavljuju i promoviraju teze koje relativiziraju komunističke zločine, znatno umanjuju broj zločina počinjen pod komunističkog strahovladom, i teze kojima bivši komunisti, čak i neki disidenti komunizma kao g. D. Ivin, opravdavaju zločine partizanskog režima iz 1945. nekakvom "osvetom", a prešućuju partizanske zločine od 1941. do 1945. Ivin bi se trebao ugledati u disidenta komunizma Aleksandra Solženjicina koji zločine komunizma nije opravdavao nekakvom "osvetom", nego je svijetu poručio: "Ne živite s laži!"".

Add a comment        
 

 
EPHProšli tjedan objavili smo osvrt na knjigu hrvatskog iseljenika dr. Radoslava Marića "Moja polnoćka" u kojoj su između ostaloga opisani događaji vezani uz tajnu organizaciju hrvatske inteligencije TIHO, čije su članove jugoslavenske vlasti sudski progonile od 1957. godine. Tjednik Globus je u svom 859. broju iznio niz optužbi na račun dr. Radoslava Marića i drugih osoba, sugerirajući i to kako organizacija TIHO nikada nije postojala. Stoga mi ovom prilikom objavljujemo odgovor dr. Radoslava Marića koji je Globus objavio u rubrici pisma čitatelja. Iako se članak iz Globusa prvenstveno može shvatiti kao još jedan u nizu napada na obranu generala Gotovine koje objavljuju izdanja Europapress holdinga, ovaj puta je metom postala i iseljenička organizacija Croatian American Association (CAA), te dr. Radoslav Marić kao njezin član. Kako se čini, kada se iz podužeg Globusovog članka izdvoje samo konkretni navodi, njihov jedini grijeh je to što potpomažu obranu generala Gotovine, lobistički i novčano, na sličan način kao što su podržavali hrvatsku borbu za nezavisnost 90-tih godina prošlog stoljeća.
Add a comment        
 

 

HKVZaslugom današnjih vodećih hrvatskih političara, u zadnje vrijeme svako malo u medijima nailazimo na vijesti koje bi trebale pripadati jednom prošlom vremenu, odnosno razdoblju propale Jugoslavije. Nažalost, ove vijesti postaju sve više naša svakidašnjica, tako da se zaista opet može govoriti o ugroženosti hrvatskog jezika, kulture i identiteta. A kada se nekom narodu uskraćuje primjerice pravo na jezik, onda nema sumnje da se taj narod nalazi u vrlo nezavidnoj situaciji. U ovom kontekstu vrijedi se prisjetiti prvih triju točaka iz Izjave o stanju hrvatske kulture i nacije koju je 2005. donijelo Hrvatsko kulturno vijeće:

1. Držimo neprihvatljivim da područje kulture u Republici Hrvatskoj prisvajaju gotovo isključivo predstavnici svjetonazora koji je duboko suprotan hrvatskoj kulturnoj tradiciji i koji danomice radi na razaranju hrvatskoga kulturnog identiteta. Taj proces, krajnje opasan za budućnost hrvatske kulture i nacije, odvija se djelomice i uz pomoć državnih tijela koja novčano podupiru projekte protuhrvatskog usmjerenja.

2. Osobito smo zabrinuti što se s mnogih strana opet dovodi u pitanje posebnost hrvatskoga jezika, njegov u Ustav zapisan naziv, kao i hrvatski jezični standard. Zahtijevamo da se zaustavi prodor u hrvatske škole onih jezičnih priručnika koji ne poštuju hrvatsku jezičnu tradiciju i rezultate suvremene hrvatske jezikoslovne znanosti.

3. Smatramo nedopustivim da se krivotvori dalja i bliža hrvatska povijest, relativiziraju događaji i osobe bitni za opstanak hrvatskoga naroda, te da se tako ponavlja ideološki obrazac pristupu povijesti iz razdoblja hrvatske neslobode. Odlučni smo u zahtjevu da se zaustave stalni udari na stare hrvatske kulturne institucije. Upozoravamo i na pogubno krivotvorenje starije i novije hrvatske književnosti, na prisvajanje hrvatskih pisaca, na omalovažavanje i vrijeđanje mrtvih i živih klasika, kao i na diletantsko i jednoumno arbitriranje u suvremenoj hrvatskoj književnosti i umjetnosti uopće.

U nastavku se mogu pročitati tri vijesti koje zorno svjedoče o licu i naličju trenutnih regionalnih integracija.

Add a comment        
 

 
NašicePrenosimo članak iz Glasa Slavonije o 62. obljetnici krvoprolića kojeg je učinila poslijeratna komunistička  vlast, više od mjesec dana nakon završetka 2. svjetskog rata, nad mnoštvom razoružanih ljudi na Crnom potoku u blizini slavonskog gradića Našica. Događaj, očito, nije dovoljno "medijski atraktivan" da bi stigao dalje od regionalnog lista, no to je stara i stalna tužna hrvatska priča. Za svaku je pohvalu to što je gradska vlast u Našicama u travnju ove godine utvrdila novi gradski praznik - Dan sjećanja na komunističke žrtve, posvećen onima na Crnom potoku. Iako izgleda kako počinitelji i nalogodavci ovog i mnoštva drugih zločina iz poslijeratnih godina nikada ne će biti kažnjeni, ipak bi se moralo jasno, javno i službeno reći što se sve dogodilo. I, zbog tih stradalih ljudi, njihovih obitelji i potomaka, a ponajviše zbog svih nas i naše budućnosti. Obilježavanje tih događaja na način na koji su to učinili Našičani, odličan je primjer i početak.
Add a comment        
 

 
Marko Perković ThompsonUmjesto da se potegne pitanje kako to da je HRT prenosio koncert Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu samo na satelitskom kanalu, čime je opet grubo zanemaren interes hrvatske javnosti za ovog vjerojatno najpopularnijeg hrvatskog izvođača, mediji su se usredotočili prvenstveno na reakcije raznih organizacija koje u normalnim okolnostima ne bi trebale zavrijediti nikakvu pažnju. Naime, da je HRT prenio slikom Thompsonov koncert onda bi svima i koji nisu bili na koncertu bilo jasno da on nije imamo nikakve veze s ustaštvom, već je ponovo kao i uvijek bio obilježen jedino nacionalnim zanosom. Traženje u mnoštvu od 60 tisuća gledatelja nekoliko pojedinca s ustaškom ikonografijom međutim postalo je važnije od onoga što je cijeli spektakl odista predstavljao. Sve to proizlazi i činjenice, s kojom se neki krugovi nikako ne mogu pomiriti, da Thompsonovi koncerti jasno pokazuju kako u Hrvatskoj nacionalni osjećaji nisu svedeni na minimum, i da će raznorazni balkanski projekti i dalje nailaziti na otpor u hrvatskom narodu. Pri tome spomenuti krugovi uporno poistovjećuju hrvatstvo s ustaštvom, što ne treba zvati ničim drugim nego čistim rasizmom.
Add a comment        
 

 
MaceljU uredničkom komentaru u Hrvatskom slovu Nenad Piskač se osvrnuo na dvostruka mjerila i političke zlouporabe vezane uz zločine počinjene u i nakon 2. svjetskog rata. Iznio je i brojne pojedinosti koje su se čule na konferenciji za tisak udruge Macelj 1945.. Tako je u svom komentaru Piskač zabilježio: "Područje Lepe Bukve poslije 1945. proglašeno je Titovim lovištem (!) - pristup zabranjen. Godine 1998. Fran Živičnjak, jedan od preživjelih zarobljenika iz 1945. napisao je knjigu sjećanja o tom pokolju. Iste godine pronađen je mrtav u svom stanu u Zagrebu pod nerazjašnjenim okolnostima. Kardinal Franjo Kuharić 9. lipnja 1991. na lokalitetu Lepe Bukve služi svetu misu za sve žrtve Križnog puta. Državna komisija 24. lipnja 1992. započinje istraživanja na maceljskom području. Na lokalitetima Ilovec i Lepa Bukva istražene su 23 masovne grobnice i pronađeni posmrtni ostatci 1.163 žrtve. Istraživanja pod nerazjašnjenim okolnostima prestaju već 17. kolovoza 1992.!". Reklo bi se puno nerazjašnjenih okolnosti, i to vezano samo uz jednu lokaciju s masovnim grobnicama.
Add a comment        
 

 
Macelj 2007.Kao što smo već javljali biskup varaždinski mons. Josip Mrzljak u nedjelju 3. lipnja 2007. blagoslovio je dovršenu spomen crkvu Muke Isusove i služiti misu zadušnicu za sve žrtve Križnog puta. U Maclju govor je održao i Alfred Obranić, predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika i dopredsjednik Udruge Macelj 1945.. Osvrću se na ekshumaciju posmrtnih ostataka 1.163 žrtve ubijene od strane partizana Obranić se upitao: "Pitamo se, kako to da bilo koji državni odvjetnik u proteklih petnaest godina nije pokrenuo kazneni postupak, kada je u novinama mogao pročitati,da je iskopano preko tisuću kostura, ili nakon ukopa 22. listopada 2005. godine kada je 1.163 zemnih ostataka žrtava pohranjeno u ovu grobnicu. A zna se, da je državno odvjetništvo temeljem zakona dužno reagirati na svako saznanje, ako se sumnja, da je eventualno učinjeno kazneno djelo. Kako nitko nije reagirao, nameće se zaključak, da im je događaj poznat i da ne smatraju da se radi o kaznenom djelu, a nekmoli zločinu.".
Add a comment        
Ned, 25-07-2021, 01:08:59

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.