daksaS internetskih stranica www.ika.hr prenosimo vijest o događanju koje je uoči prvog Dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, koji se diljem Europe obilježava 23. kolovoza, dubrovačka Udruga "Daksa 1944./45." organizirala u subotu 22. kolovoza u Dvorani Ivana Pavla II. u Samostanu sv. Klare u Dubrovniku. Riječ je o tribini "Europska savjest i totalitarizmi (u ozračju Rezolucije Europskog parlamenta od 2. 4. 2009. godine)". Na tribini koju je vodio predsjednik Udruge Mato Račević govorili su Ante Beljo iz Hrvatskog informativnog centra, dr. fra Marijo Šikić, prof. dr. Hrvoje Kačić i dramski umjetnik Miše Martinović."Na početku se nazočnima obratio dubrovački biskup Želimir Puljić, čestitavši Udruzi Daksa na čelu s predsjednikom Račevićem što su upriličili susret u povodu najnovije rezolucije Europskog parlamenta od 2. travnja, u kojoj se predlaže Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. "Tim danom htjelo bi se odati priznanje svim žrtvama totalitarnih i nedemokratskih režima i osuditi sve zločine protiv čovječnosti", kazao je biskup, objasnivši da je ta rezolucija nastavak onoga što je 26. siječnja 2006. tražila rezolucija skupštine Vijeća Europe da se "osude zločini totalitarnih komunističkih režima"."

Add a comment        
 

 
JazovkaPokraj jame Jazovke, kod Sošica na Žumberku, 22. lipnja je misom zadušnicom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana počast ubijenim pripadnicima hrvatskih vojnih postrojba koje su partizani bacili u tu jamu nakon bitke kod Krašića 1943., i nakon Drugoga svjetskog rata, u svibnju i lipnju 1945., te ranjenicima, medicinskom osoblju i redovnicama odvedenim iz bolnica 1945. i poubijanim na tom stratištu. Spomen pohod održava se svake godine na Dan antifašističke borbe, kao podsjetnik na sve žrtve komunizma, za koje ni danas ne postoji prava volja, pa maka i sućut da im se utvrde imena i prezimena i oda primjerena počast. Iz tog je razloga u medijima prešućena i propovijed koju je na Jazovki izgovorio pomoćni biskup Valentin Pozaić, a koju donosimo u nastavku. "Sućuti nema. Zato im nije potrebno znati ime i prezime stradalih. Pedeset godina terora i progona, laži i podvala, nije im bilo dovoljno da istraže makar samo jedan logor, samo jedno stratište, da popišu imenom i prezimenom sve stradale. Zašto? Jer – tada više ne bi mogli lagati. Normalno je: ako idemo na sprovod, u pohod mrtvima na groblju, stratištu, želimo znati kome idemo. Njih to ne zanima, jer ih ne zanima čovjek."(mmb)
Add a comment        
 

 
Arena ZagrebUdruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke(UBIUDR) predložila je srpskoj pjevačici Lepoj Breni (Fahreti JahićŽivojinović) da sama odustane od najavljenog koncerta u Areni u Zagrebu zakazanog 13. lipnja. Kako piše u dopisu kojeg je potpisao predsjednik UdrugeMladen Pavković, UBIUDR nije za to da se nekada popularnoj pjevačicizabrani koncert i nastup, kao što se  zabranjuje nastup MarkaPerkovića – Thompsona u pulskoj Areni, ali vjeruje da je i samapjevačica svjesna kako ratne rane, poglavito kod stotine tisućaobitelji koje su u srpskoj agresiji na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinuizgubile svoje sinove i kćeri, još nisu zacijelile, te da još nijevrijeme da se kao spužvom preko ploče izbrišu njene ratne epizode. Dopis UBIUDR još jedna je u nizu inicijativa branitelja u svezi koncerta u Areni Zagreb, a mi u ovom uvodu podsjećamo i na Facebook grupu koju je pokrenuo Portal Dragovoljaca Domovinskog rata "STOP - Lepoj Breni u Hrvatskoj!" i koja sada ima oko 22.000 članova.(mm)
Add a comment        
 

 
Simo DubajićNa Portalu smo u mnogo navrata pisali o partizanskim zločinima u razdoblju neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, počinjenima na području Hrvatske. Također, pisali smo i o masovnim grobnicama hrvatskih žrtava «narodnih osloboditelja» koje u susjednoj Sloveniji, baš kao što je to slučaj i u najnovijim primjerou takozvane Hude jame, niču kao gljive poput kiše. Pisali smo i o zločinima koje su partizani u spomenutom razdoblju počinili i na prostoru Bosne i Hercegovine. Ponajprije o tragičnoj pogibji čak 66 hercegovačkih fratara, od kojih su grobovi njih 36 još i danas nepoznati. Ovih je dana otkrivena i masovna grobnica u Vrgorcu, u kojoj su ostatci 30 – 40 mještana Ljubuškog, žrtve partizanskog zločina iz godine 1945., a otvoreno je i pitanje još neistraženih, a među pukom i franjevcima poznatih stratišta hrvatskoga puka na samom prostoru Ljubuškog. Sve više se govori i o argumentiranim poveznicama između partizanskih zločina na Širokom Brijegu i Kočevskom rogu. Više o ovoj temi, kao i mnoge druge tekstove o partizanskim zločinima nad Hrvatima počinjenim krajem rata i u poraću može se pronaći na internetskim stranicama krvavipleskomunista.blog.hr.(mmb)
Add a comment        
 

 
Bugojanska skupinaPočetkom veljače smo u skraćenom i prepričanom obliku objavili na preporuku jednog od članova Hrvatskog kulturnog vijeća pismo Ružice Andrić o Bugojanskoj skupini. Još jedno pismo Ružice Andrić objavljeno je prošli tjedan na Portalu, a u njemu se reagira na vrlo podroban članak iz Cro Expressa (Melbourne, Australija) objavljenom u dva nastavka. Protivno navodu Ružice Andrić, spomenuti članak iz Cro Expressa "Napadi na feljton, knjigu i film o HRB-u i Akciji Fenix '72" potpisalo je deset osoba, pa radi pune informacije ovdje ga objavljujemo u cijelosti. Pri tome naglašavamo da kao i do sada ne želimo arbitrirati o temama i događajima kojima nismo bili ni sudionici, ni svjedoci - iako s druge strane smatramo kako povijesna zbivanja treba raščistiti. Ostaje naravno uvijek i iskreni žal za hrvatskim žrtvama kao i zbog patnji njihovih obitelji.(mm)
Add a comment        
 

 
Zoran ŠprajcU središnjem Dnevniku HRT-a kojeg je vodio Zoran Šprajc - a neki će reći da je i to već bilo iznenađujuće - objavljena je vijest o kandidaturi prof. dr. Miroslava Tuđmana za predsjednika RH. Prilog, u trajanju od pedesetak sekundi, je pušten u 16. minuti Dnevnika, no ni ta kratkoća nije bila problem dežurnim dezinformatorima za zbunjivanje javnosti. Pa je tako urednik i voditelj Zoran Šprajc izvještavajući o novom kandidatu koji se pojavio uz Ivu Josipovića naveo kako Miroslav Tuđman kaže "da će ponuditi politiku koja će biti alternativa ulasku u Europsku uniju". Iz izjave onda samoga Miroslava Tuđmana koja je nakon toga puštena nije bilo jasno da se zapravo Miroslav Tuđman ne protivi ulasku u Europsku uniju, što bi svatko tko ne poznaje pobliže njegov politički program pomislio iz onoga što je čuo i vidio.(mm)
Add a comment        
 

 
biskup Josip MrzljakVaraždinski biskup Josip Mrzljak sazvao je sjednicu Biskupskog vijeća u utorak 17. ožujka u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Varaždinu. Na sjednici je, uz stalne članove Biskupskog vijeća, sudjelovao i župnik iz Macinca Stjepan Markušić. Na području njegove župe, na nasipu lijeve obale rijeke Drave, između naselja Gornji Hrašćan i Trnovec 5. ožujka 2009. iskopane su ljudske kosti, koje su najvjerojatnije ostaci ljudi odvedenih iz varaždinskog zatvora i logora te pobijenih 1945. godine. Premda se ne zna točan broj nasilno iz Varaždina odvedenih i ubijenih, strašna je već sama činjenica da su na dužini od 200 m pronađene kosti koje pripadaju petorici ubijenih. Svjedoci govore da su te 1945. godine iz nasipa virila ubijena tijela u dužini od 7 km. Nalazimo se pred tajnom koja je skrivana šutnjom i pod prijetnjom te ostala bez pravog vrednovanja. No, same kosti progovaraju, kosti ubijenih koji nisu imali ispraćaj, ni grob dostojan čovjeka, rekao je između ostalog župnik iz Macinca.(IKA)
Add a comment        
 

 
ŽrtveKomisija Slovenske biskupske konferencije Pravda i mir objavila je 10. ožujka izjavu o otkriću grobišta poratnih smaknuća u oknu rudnika Barbara u Hudoj Jami. Ističući strašnu patnju žrtava i barbarsku okrutnost njihovih ubojica te da je otkriće masovne grobnice potreslo svakog suosjećajnog čovjeka, Komisija podsjeća da je proteklih godina više puta upozoravala na moralne i pravne dimenzije poratnih zločina i dužnosti koje u vezi s time imaju najviše državne ustanove. Suosjećanje, potresenost, zgroženost i zahtjevi za dostojnim pokopom žrtava toga masovnog zločina sasvim su razumljiva reakcija ljudi, no kao društvo se ne smijemo zaustaviti na tome, ističe se u izjavi. Najviše državne ustanove, posebno one koje su dužne podupirati etične vrednote kao što su pravda, mirni suživot i potpuno poštovanje ljudskih prava, morale bi jasno i nedvosmisleno izreći moralnu i političku osudu tih zločina i svih pojedinaca i skupina koji su za te zločine odgovorni, ističe se u Izjavi koju je potpisao predsjednik Komisije mariborski nadbiskup koadjutor dr. Anton Stres.(IKA)
Add a comment        
 

 
Josip PerkovićKako piše Hina, presuda doživonog zatvora Krunoslavu Pratesa postala je pravomoćna i danas ju je objavio njemački Vrhovni savezni sud u Karlsruheu (5. ožujka). Viši zemaljski sud u Muenchenu 2008. zaključio je da Đureković ubijen po nalogu bivšeg predsjednika predsjedništva SFRJ Mike Špiljka jer se strahovalo da bi Đureković, koji je do svoje emigracije obnašao visoke dužnosti u Ininu vodstvu, mogao otkriti financijske zlouporabe u toj tvrtki i u koje je, kako se navodi, bio umiješan i Vanja Špiljak, sin Mike Špiljka. Iako je Vanja Špiljak pred sudom u Muenchenu nekoliko tjedana prije zanijekao ikakvu povezanost s Đurekovićevim ubojstvom, sudsko se vijeće u potpunosti oslonilo na iskaz svjedoka optužbe koji su iznijeli detalje po kojima je iza ubojstva stajao sam jugoslavenski državni vrh. Kad je prošle godine izricao presudu, sud je kritizirao ponašanje Republike Hrvatske tijekom suđenja Pratesu zato što ne "surađuje" i "ne pokazuje interes" za taj slučaj. Sud je posebice kritizirao činjenicu da se pred sudom ne pojavljuje bivši načelnik hrvatskog SDS-a Josip Perković koji je, po mišljenju njemačkog sudstva, bio također umiješan u Đurekovićevo ubojstvo.
Add a comment        
Uto, 22-06-2021, 16:12:53

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.