Prva enciklika pape Lava XIV.
Odnos prema umjetnoj inteligenciji predstavlja sudbinsko pitanje čovječanstva. To je središnje 
upozorenje pape Lava XIV. u njegovoj prvoj enciklici.
Poglavar Rimokatoličke crkve zahtijeva da razvoj i odluke u području umjetne inteligencije služe razvoju cijelog čovječanstva, a ne profitu pojedinaca i malobrojnih. Njegov opsežni doktrinarni spis nosi naslov „Magnifica humanitas“ („Veličanstveno čovječanstvo“), a podnaslov „O zaštiti čovjeka u vrijeme umjetne inteligencije“.
Dokument djeluje kao programski tekst pape koji je na dužnosti nešto više od godinu dana, o budućnosti čovjeka u vrijeme umjetne inteligencije. U prvoj rečenici, koja, kao i uvijek kod enciklika, djelu daje službeni naslov, Lav XIV. koristi biblijsku sliku Babilonske kule.
„Veličanstveno čovječanstvo, koje je stvorio Bog, danas stoji pred odlučujućim izborom: ili će podići novu Babilonsku kulu ili će izgraditi grad u kojem zajedno prebivaju Bog i čovječanstvo.“
Pogled matematičara
U nekoliko minuta tijekom kojih je sam Papa govorio na predstavljanju enciklike, doslovno je rekao: „Umjetna inteligencija mora biti razoružana. Znam da je to snažna riječ.“ On to izgovara smirenošću matematičara, a ne tihim 
gnjevom koji bi papa Franjo (pontifikat 2013.–2025.) možda unio u tu rečenicu. Mladi Robert Prevost, današnji papa, najprije je studirao matematiku i filozofiju te položio odgovarajuće ispite.
Izuzetno je neuobičajeno da papa osobno predstavlja jednu encikliku. A prvi put je takvo predstavljanje uz papu održano u Novoj sinodskoj auli, zgradi u Vatikanu nalik amfiteatru ili kazalištu.
Lav XIV. i socijalno pitanje
No, unatoč svim novinama, papa se ovim dokumentom, jednako kao i izborom svojega imena nakon odluke konklave 8. svibnja 2025. godine, svrstava u tradiciju dosad najvažnijeg pape za socijalno pitanje, Lava XIII. (pontifikat 1878.–1903.). Tako je Lav XIV., podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država, encikliku potpisao 15. svibnja. Bio je to točno 135. jubilej enciklike „Rerum novarum“ („O novim stvarima“) Lava XIII. Tadašnja papinska poruka postala je ključni dokument Crkve u vrijeme industrijalizacije i nastanka radničkog pitanja.
Lav sada razrađuje slične aspekte za 21. stoljeće i novi svijet umjetne inteligencije. Upozoravajući, postavlja pitanja o dostojanstvu čovjeka, odgovornosti, slobodi i socijalnoj pravdi u sve digitalnije oblikovanom svijetu te naglašava važnost rada i društvenih odnosa. Na kraju, očuvanje čovječanstva vidi kao zadaću cijelog čovječanstva, nasuprot onima koji putem umjetne inteligencije teže moći i profitu malobrojnih.
„Razoružati umjetnu inteligenciju“, kako papa navodi u enciklici, znači izvući je iz logike naoružanog natjecanja, koje danas „više nije samo vojne, nego i gospodarske i kognitivne prirode“.
„U toj utrci radi se o najmoćnijem algoritmu i najvećoj bazi podataka, o učvršćivanju geopolitičke ili komercijalne prednosti nad svima ostalima. Razoružati znači razbiti poistovjećivanje tehničke moći i prava na vladanje“, piše papa.
Po njegovom mišljenju, to „razoružavanje“ ne znači odricanje od nove tehnologije. Naprotiv, radi se o tome da se spriječi da ona zavlada čovjekom i čovječanstvom.
„Kontrola mora biti u rukama država“
Snažna papina kritika usmjerena je protiv rastuće dominacije pojedinačnih aktera u kontroli nad platformama i infrastrukturom, podatcima i računalnim kapacitetima. Ta kontrola mora biti u rukama država. U suprotnom postoji opasnost „da postane netransparentna i izmakne javnoj kontroli“.
Lav XIV. inzistira na zajedničkom upravljanju umjetnom inteligencijom od strane čovjeka i na cjelovitoj ekologiji. Također 
izričito ukazuje (uz jasne reference na teologije oslobođenja) da „nepravda ne nastaje samo iz pogrješnih odluka pojedinaca, već i iz struktura, mehanizama, kao i gospodarskih i kulturnih okolnosti“.
Razvoj „koji povećava potrošnju nekolicine tako što troškove i štetu prebacuje na druge“ nije ljudski. Ljudi ne smiju biti „ponižavajuće svedeni na razinu zupčanika u jednom sustavu“.
Izričite primjedbe Lava XIV. usmjerene su protiv nepromišljene uporabe umjetne inteligencije u ratovima. Pritom ponovno formulira odbacivanje klasične crkvene doktrine o „pravednom ratu“. Uporaba umjetne inteligencije u ratovima mora biti podvrgnuta „najstrožim etičkim granicama“. „Ne postoji algoritam koji bi mogao moralno opravdati rat.“
Lav XIV. u enciklici posebno snažno ističe ideju solidarnosti kao temeljnog načela odgovornog djelovanja te to načelo prenosi i na novi svijet umjetne inteligencije. Ne radi se o koristi nekolicine, nego o odgovornosti i prema budućim generacijama. Politika mora osigurati da gospodarsko-tehnološki razvoj bude usmjeren prema općem dobru i da dodatno ne isključuje ljude na margini.
Upozorenje iz afričke perspektive
Lav XIV. predstavljanje enciklike uklopio je u izlaganja više stručnjaka. Upravo dvoje od njih pokazali su kakve perspektive i koje glavne smjerove ovaj papa vidi, očito u kontinuitetu sa svojim prethodnikom.
Tako je jedna teologinja iz perspektive Afrike tematizirala posljedice umjetne inteligencije za siromašnije dijelove svijeta, o kojima govori papa Lav XIV. Leocadie Lushombo, profesorica na jednoj isusovačkoj visokoj školi u kalifornijskom Berkeleyju, upozorila je na nove oblike kolonijalizma. Pritom je izričito citirala predstavnike latinoameričke teologije oslobođenja. „Umjetna inteligencija može vrlo lako biti kolonijalna“, rekla je te upozorila na „kolonijalnu pljačku sirovina“ i kršenje prava autohtonih kultura.
A to što je u Vatikanu imao priliku govoriti jedan od vodećih istraživača umjetne inteligencije, Kanađanin Christopher Olah, suosnivač kalifornijske tvrtke za umjetnu inteligenciju „Anthropic“ (i već dugo milijarder), bilo je doista senzacionalno.
On je izrazio zahvalnost za poticaje koje daje papa. Rekao je da pitanja koja otvara umjetna inteligencija nadilaze perspektivu informatičara. Olah se zauzeo za uključivanje humanističkih znanosti i etičara. Naglasio je da su tehnološkim korporacijama potrebne kritike izvana, potrebni su im stručni kritičari te podsjećanje na moral i na siromašne.